Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 5. 2021.

U Istru i Primorsko-goransku županiju ulaže se više nego ikada prije

U intervjuu za Novi list premijer Plenković govori o ulaganjima u razvoj Istre i Primorsko-goranske županije, koristima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, lokalnim izborima, reformi zdravstva i mjerama pomoći gospodarstvu u COVID-krizi

Vlada je definirala tekst Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prvo, zašto je taj tekst bio u nekakvom »bunkeru«, i drugo, što on zapravo donosi Hrvatskoj?

– Naša se Vlada na razini EU-a uspjela izboriti za rekordne 24,2 milijarde eura za Hrvatsku u idućih 7 do 10 godina, što je generaciijska prilika koju ćemo iskoristiti za razvoj i oporavak, zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje konkurentnosti gospodarstva. Vlada je prekjučer usvojila Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te ga uputila na finalne konzultacije Europskoj komisiji. Plan se izrađuje od kolovoza prošle godine imajući na umu naše prioritete i razvojne potrebe. Stoga su održane konzultacije sa socijalnim partnerima, županima i drugim sektorskim dionicima. Ujedno je sažetak plana objavljen 1. travnja te je pokrenuta i posebna mrežna stranica na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije. Sažetak Plana je predstavljen i usvojen u Hrvatskom saboru.

Kakve reforme on donosi?

– Plan donosi Hrvatskoj obvezu provedbe reformi, koje će utjecati na povećanje otpornosti našeg društva i gospodarstva. Pri tome prvenstveno mislim na reforme u području pravosuđa, javne uprave, obrazovanja i zdravstva, ali i u brojnim drugim područjima. Dodatno, kako bismo pridonijeli oporavku našeg gospodarstva, predviđena su sredstva i za konkretne investicije koje podupiru provedbu potrebnih reformi. Tu možemo istaknuti i sredstva za realni gospodarski sektor, za promet, energetiku, turizam, vodno gospodarstvo, ali i za znanost, obrazovanje, zdravstvo, tržište rada te za obnovu zgrada stradalih od potresa. U konačnici, Hrvatska se za provedbu Plana oporavka i otpornosti izborila za oko 47,5 milijardi kuna bespovratnih EU-sredstava, odnosno oko 6,3 milijarde eura. To je više od 12 posto našeg BDP-a. Tako veliki iznos u odnosu na BDP za potrebe provedbe Plana oporavka i otpornosti, nema niti jedna druga država EU-a. Prosjek EU-a je 3,7 posto.

Kako je predsjednik Milanović rekao, to je tek okvir, šansa…

– Nije samo šansa, već realna potreba, jer konkretna ulaganja usmjeravamo, između ostaloga, u područje gospodarstva, javne uprave i pravosuđa, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo i obnovu zgrada. Dokaz da smo dobro planirali izradu NPOO-a jesu i rezultati izračuna utjecaja njegove provedbe. Budući da plan predstavlja 12 posto godišnjeg hrvatskog BDP-a, prema stručnim izračunima, njegov procijenjeni makroekonomski utjecaj može ubrzati stopu rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij od 0,3 postotnih bodova u 2021. odnosno na 5,2 posto te gotovo 1,5 postotnih bodova u 2022. kada je učinak i najsnažniji – na 6,6 posto. Stoga bi u 2026. godini BDP mogao biti veći u odnosu na osnovni scenarij za gotovo 17 milijardi kuna.

Možete li u tom kontekstu točno objasniti što neki poduzetnik u Hrvatskoj može očekivati od NPOO-a? Koliki njegov osobni angažman mora biti? Što mogu očekivati država i njezine institucije?

– Plan je usmjeren tomu da Hrvatska sutra bude konkurentnija. Stoga smo predvidjeli znatna sredstva, oko 15 posto ukupnog iznosa, koja usmjeravamo prema mogućnostima privatnog sektora. U tom su kontekstu bitne mjere povezane uz bespovratna ulaganja u tehnološke kapacitete poduzeća, zajmove i subvencionirane kamatne stope za investicijska ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća, ali i poticanje internacionalizacije gospodarstva, sredstva za komercijalizaciju inovacija te vaučere za digitalizaciju. Za državu i njezine institucije plan je bitan jer daje poticaj provedbi potrebnih reformi u raznim područjima.

U kakvom stanju država očekuje izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci? Koliko je ova kriza ugrozila financiranje svih javnih potreba?

– Do današnjeg dana ukupan trošak koronakrize iznosi više od (neplanirane) 32 milijarde kuna, a pritom je važno naglasiti da ni u jednom trenutku nije bilo niti će biti ugroženo financiranje javnih potreba, poput mirovina, plaća i socijalnih naknada. Međunarodne kreditne agencije zadržale su Hrvatskoj investicijsku razinu rejtinga, što je dokaz odgovorne politike. Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II, vodimo kontinuirane razgovore s čelnim ljudima Europske komisije kako bi Hrvatska bila u prigodi zadovoljiti uvjete za pristupanje europodručju, unatoč povećanim proračunskim rashodima zbog okolnosti pandemije. Osim svega navedenog, ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je Hrvatska u godini pandemije pogođena i dvama razornim potresima koji su nanijeli ogromne materijalne štete. Što se tiče izvršenja, proračunski se prihodi u ovoj godini ostvaruju u skladu s očekivanjima. Podsjetit ću da je Hrvatska izuzev situacije u ožujku i travnju uspjela održati jedne od najliberalnijih restriktivnih mjera, bez posezanja za potpunim zatvaranjem ili policijskim satom. Podaci o gospodarskoj aktivnosti daju određenu dozu optimizma.

Bilo je velikih problema u zdravstvu, dug veledrogerijama…

– Pronašli smo način za isplatu dijela duga veledrogerijama i za financiranje svih potreba u zdravstvu, osigurali redovit tijek nabave sve potrebne medicinske i zaštitne opreme u borbi protiv COVID-19, kao i dovoljnu količinu doza cjepiva. Ministar zdravstva dobio je odgovornu zadaću pripremiti plan reforme zdravstva s ciljem smanjivanja rashoda koji su izrazito visoki i kontinuirano rastu.

Koje točno mjere poduzetnici u COVID-krizi još mogu očekivati?

– Dok je SDP zazivao 400 tisuća otkaza u Hrvatskoj zbog koronakrize, naša je Vlada snažno reagirala i zaštitila poduzetnike i građane u krizi bez presedana. Dosad je poduzetnicima isplaćeno više od 10 milijardi kuna potpora, što uz oslobođenje plaćanja doprinosa iznosi 14 milijardi kuna. Potporu je od početka pandemije primilo oko 120 tisuća poslodavaca za 680 tisuća radnika. Učinkovitost naših mjera najbolje pokazuju podaci HZMO-a – broj osiguranika je na 27. travnja 2021. u odnosu na travanj pretpandemijske 2019. veći za više od 12 tisuća. Vlada će nastaviti podupirati poslodavce i poduzetnike čije je poslovanje narušeno epidemijom te će se mjere za očuvanje radnih mjesta i nadoknade fiksnih troškova nastaviti i za mjesec svibanj. Nastavlja se i mjera skraćenog radnog vremena.

Primjerice, predsjednik Biden u SAD-u predlaže masivnu poreznu reformu i znatno strože oporezivanje bogatih.

– Ukupno smo dosad smanjili porezna opterećenja za više od 10 milijardi kuna, a od siječnja ove godine građani i poduzeća primaju veće plaće uslijed smanjenja poreza na dohodak i plaćaju manji porez na dobit. Poduzeli smo i nastavljamo s nizom administrativnih rasterećenja. Podsjetit ću i da smo poreznom reformom omogućili rasterećenja u smislu plaćanja poreza na dohodak za mlade. U svibnju će za više od 140 tisuća mladih po toj osnovi biti isplaćeno oko 700 milijuna kuna povrata poreza. Osim mjere za poticanje samozapošljavanja u iznosu do 130 tisuća kuna, koja omogućava pokretanje vlastitog poslovanja, predvidjeli smo i mjeru koja postojećim poslodavcima olakšavaju poslovanje kroz sufinanciranja pola plaće za nove zaposlenike do 12 mjeseci, kao mjere pripravništva.

Opozicija pokreće postupak za opoziv ministra zdravstva Beroša. Vrlo ste im jasno rekli da ta inicijativa neće proći, i to svi i znamo. No to otvara niz pitanja: prvo, kako se uopće može popraviti platforma »Cijepise«, ima li država novca za to, i je li to na neki način druga šansa za ministra Beroša. Ako popravi dojam oko kaosa s cijepljenjem, možda ostane na svojoj funkciji i nakon lokalnih izbora?

– Ako pokrenu inicijativu, bit će to jedanaesti poraz opozicije u Hrvatskom saboru u nasrtajima da opozovu nekog člana Vlade. Jasno vam je da kad je Grbinov SDP zacementiran na 15 posto, onda umjesto da gleda kako da spriječi raslojavanje organizacije, nastoji ovom temom dobiti vidljivost pred lokalne izbore. To je nastavak neodgovornog i sebičnog politikantstva koje SDP pokazuje tijekom čitavog trajanja pandemije i zato ćemo tu inicijativu odbiti.

Što se tiče cijepljenja, zahvaljujući angažmanu Vlade uspjeli smo osigurati dodatne doze cjepiva i imamo na raspolaganju 3,2 milijuna doza do 30. lipnja. Svi oni koji će se htjeti cjepiti imat će se priliku cijepiti i apeliram na sve da se cijepe. Ministar zdravstva dobio je precizne naputke kako da ustroji, popravi i koordinira sve aktivnosti. U što skorijem roku mora se riješiti pitanje tehničkih nedostataka. Cijepljenje će se odvijati svih sedam dana u tjednu. Uspjeli smo povećati broj cijepljenih ljudi na dnevnoj razini, ali od ministra zdravstva, očekujem uspostavu ustroja i mobilizaciju potrebnih resursa. U tom kontekstu, svi skupa morat ćemo se potruditi da povećamo sadašnji dnevni ritam cijepljenja.

Drugi aspekt ovog pitanja je, naravno, politički. Je li vam Radimir Čačić još uvijek pouzdan partner? Očekujete li njegovu podršku oko Beroša? U redu, nadomjestit ga možete suradnjom s HSU-om, ali to bi bilo kupovanje žetončića. COVID-dodatak na penzije već je prvi korak u tom smjeru.

– Gospodin Čačić je iskusan političar koji snažno podupire Vladu i dio je parlamentarne većine već od prvog jutra nakon parlamentarnih izbora. Na tim smo izborima pobijedili SDP s 25 razlike, a HDZ je ostvario dosad najbolji rezultat u Hrvatskoj po postojećem izbornom sustavu. Naša se većina pokazala čvrstom i stabilnom, a sve su ostalo oporbene tlapnje. Odradit ćemo mandat za koji smo dobili povjerenje građana do kraja. Već sam kazao, imamo 76 ruku od prvog dana i ako netko od aktera u Hrvatskom saboru ima namjeru podržati Vladu i parlamentarnu većinu, može iskazati potporu javno i transparentno.

Referirat ću se i na pitanje o COVID-dodatku. To nije nikakav poklon pred izbore ili kupovanje naklonosti umirovljenika, nego potez odgovorne Vlade za najranjiviju skupinu u društvu. To su učinile i neke druge europske vlade. Po logici SDP-a predizborni je poklon i činjenica da mirovine konzistentno rastu od početka našeg mandata i sada su veće za ukupno 13,5 posto? Ili smo kupovali naklonost 680 tisuća radnika koji su dobivali 4.000 kuna potpora posljednjih godinu dana?

Mediji pišu o tome da se nakon lokalnih izbora može očekivati rekonstrukcija Vlade, a zanimljivo je da, koliko god Čačić vama bio nelojalan kad se stavlja na stranu predsjednika Milanovića oko Vrhovnog suda, ipak na neki način kao da govori i u vaše ime kad govori o imenima ministara ili radu javnih poduzeća, kojima nije zadovoljan i mijenjao bi ih na vašem mjestu. No na stranu Čačić. Je li možda prva rekonstrukcija, osvježenje Vlade, na dnevnom redu nakon prve godine mandata? Jeste li vi kao šef ekipe zapravo zadovoljni kako svi ministri rade?

– Rekonstrukcija nije tema. Kao Vlada suočili smo se s krizama i izazovima bez presedana. Prioritet zaštita zdravlja i života ljudi u borbi protiv koronavirusa, a želimo osigurati i brzu i učinkovitu obnovu područja pogođenih potresom, a nastavljamo napore u pronalasku potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu. Svi ministri dobili su jasnu zadaću oko pripreme i provedbe reformi i investicija u okviru NPOO-a, to je ključan dokument za korištenje europskim sredstvima.

Pred nama su lokalni izbori. Mnogi prognoziraju propast HDZ-a u Zagrebu, i nizu drugih sredina, među ostalim i zato što su kandidati ili slabo vidljivi ili nižu gafove. Što bi za vas bio uspjeh, a što neuspjeh na tim izborima?

– Možda su to opet oni proroci iz SDP-a koji su prognozirali 68 mandata Restart-SDP-a na parlamentarnim izborima, a osvojili 41? Ili oni koji su najavljivali odgodu lokalnih izbora? U četiri smo godine decentralizirali Hrvatsku, lokalnim smo jedinicama dali veće ovlasti, spojeni su uredi državne uprave sa županijama, a fiskalnom su decentralizacijom osnaženi lokalni proračuni, što je pridonijelo bržoj realizaciji projekata. Prihod od poreza na razini svih 576 jedinica, povećao se za 3,3 milijarde kuna, odnosno za 30 posto. Zahvaljujući stalnom dijalogu i suradnji sa svim županijama, gradovima i općinama znatno smo ubrzali korištenje europskim fondovima, čija je ukupna ugovorenost prešla 115 posto ugovorenih, uz više od 50 posto isplaćenih sredstava. To je snažan reformski iskorak.

Što je minimalan cilj za HDZ? Imate li bojazan da će vas u stranci prozvati ako se taj minimalni cilj ne ostvari? Kao i uvijek u velikim strankama, uvijek ima aspiranata, a rejting vam polako pada…

– Razloge za strah trebate tražiti u redovima SDP-a, kojem prijete još lošiji rezultati od onih 2017., gdje su doživjeli poraz u brojnim sredinama. Ulazimo u lokalne izbore sa stabilnom potporom od 29 posto po anketi, što je gotovo dvostruko više od rejtinga SDP-a. To je očito motiv za snažnu frustraciju Peđe Grbina, kojem drugi moraju pomagati da bi vodio kampanju SDP-a. Pitali ste me za Zagreb, gdje smo kandidirali Davora Filipovića, sjajnog mladog doktora ekonomskih znanosti, koji se u svim debatama pokazao boljim od ostalih konkurenata. Za razliku od njega, alternativa je populistička krajnja ljevica i SDP, koji se skriva iza kandidature Tomaševića, kao da su već pristali biti treća stranka u državi. Ljudi će to znati razabrati i uvjeren sam da će Davor ući u drugi krug.

Želimo obnoviti povjerenje i pridobiti potporu u većini županija, gradova i općina. Na parlamentarnim izborima HDZ je pobijedio u I. izbornoj jedinici te osvojio 5 mandata u III. izbornoj jedinici na sjeveru Hrvatske i 4 mandata u VIII. izbornoj jedinici. To je potvrda da smo pozicionirali HDZ čvrsto na desnom centru i otvorili se biračima centra. Stoga očekujem dodatan iskorak na izborima 16. i 30. svibnja, kao i još bolje rezultate u četirima velikim gradovima nego 2017. godine.

Mora se priznati da HDZ u PGŽ-u i Rijeci na izbore ide s dosta konkretnim programima i projektima. Što naša regija može još očekivati od vaše Vlade kad su kapitalni projekti u pitanju? Nećete zaboraviti »3. maj« kad prođu lokalni izbori?

– Bez snažnog angažmana Vlade brodogradnja u »3. maju« i Uljaniku ne bi opstala, niti bi se radna mjesta očuvala. Razgovori koje kontinuirano vodimo sa Scenic grupom i drugim ulagačima daju nam za pravo vjerovati da ćemo uspjeti dugoročno revitalizirati brodogradnju u Rijeci i Puli. Dokazali smo brojnim projektima privrženost Vlade prema razvoju Primorsko-goranske i Istarske županije, u koje se ulaže više nego ikad prije. U fokusu programa naših kandidata Josipa Ostrogovića za gradonačelnika Rijeke i Garija Cappellija za župana PGŽ-a su prometni i gospodarski razvoj, otvaranje radnih mjesta, jačanje turističkih kapaciteta i zaštitu okoliša. U Istri naša kandidatkinja za županicu je dr. Irena Hrstić, iskusna liječnica i ravnateljica Opće bolnice u Puli, koja je prepoznata i po angažiranom radu u borbi protiv COVID-19. U Puli je naš kandidat za gradonačelnika Mirko Jurkić. Imamo dokazane i kvalitetne kandidate od kojih očekujem da ostvare bolje rezultate u Istri i PGŽ-u od onih koje smo postigli 2017. godine, uz punu mobilizaciju svih stranačkih kolegica i kolega.

U kojoj su fazi realizacije glavni projekti koje Vlada podupire u ovoj regiji?

– Iz europskih fondova za ove dvije županije ugovoreno je ukupno 8 milijardi kuna u mandatu naše Vlade. Za vrijeme koronakrize, država je na ovom području poslodavcima za plaće 136 tisuća radnika isplatila više od 1,4 milijardi kuna. Otvaranjem LNG terminala na Krku realizirali smo strateški projekt, osigurali smo 800 milijuna kuna za izgradnju nove bolnice riječkog KBC-a, dobro napreduju radovi na izgradnji državne ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, vrijedne 450 milijuna kuna. Zadovoljni smo dinamikom radova na dovršetku Istarskog ipsilona, započeli smo radove na novoj cijevi tunela Učke, osigurali smo snažno financijsko ulaganje u Opću bolnicu Pula, a razgovaramo i o daljnjoj podršci razvoju Sveučilišta u Puli. U konzultacijama s BAT-om uspjeli smo pronaći kvalitetno rješenje da se zadrže proizvodnja i radna mjesta u tvornici u Kanfanaru, što je izuzetno važno za istarsko gospodarstvo. Sve to zajedno nije samo »usputno'' realociranje državnih sredstava, kako kaže župan Komadina, nego odgovorna državna politika.

Znamo da ste u lošim odnosima s predsjednikom Republike, ali idemo raščistiti njegovu ustavnu poziciju: je li pristupom oko Vrhovnog suda, pa sada oko aktiviranja HV-a na manifestacijama i ostalim »inovacijama«, ili oko veleposlanika, predsjednik Milanović po vama zaštitnik ili kršitelj Ustava? Kako vidite njegovu »inovativnost« u tumačenju Ustava i zakona, zašto to radi? Retorika je tu manje bitna, zanimljiviji su motivi zašto traži nove prakse oko primjene Ustava.

– Nije tu pitanje loših odnosa. Pa kad je Zoran Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima, nazvao sam ga da mu čestitam, a on to nije učinio kad je izgubio od mene 2016. Nećemo hiniti zajedništvo s onima koji kontinuirano koriste retoriku vrijeđanja i huškanja prema svima koji ne misle jednako. Surađivat ćemo sukladno ustavnim ovlastima. Ali ako imate predsjednika Republike koji inzistira na provođenju procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda na protuzakonit način ili koji nameće tezu da izvršna vlasti treba znati za tajne izvide u kaznenom postupku, onda na takve pojave nećemo odšutjeti, a kamoli ih olako i pogrešno tumačiti da se radi o pozivanju na Ustav. Ustavni sud, jedini je meritoran reći je li nešto u skladu s Ustavom ili nije, jasno je kazao da je postupak u koji je predsjednik krenuo bez poštovanja javnog poziva koji je raspisao DSV bio pogrešan.

Što se tiče izbora novih veleposlanika, praksa 50:50, koju Milanović želi nametnuti, u suprotnosti je sa smislom i svrhom imenovanja veleposlanika i dosad nezabilježena u praksi. Veleposlanici su predstavnici hrvatske države, a ne političkih stranaka, predsjednika države ili predsjednika Vlade. Nitko ne uskraćuje predsjedniku Republike da ponudi svoj prijedlog ili izrazi neslaganje s nekim od prijedloga Vlade. Prijedlozi kandidata su već skoro pola godina na njegovu stolu, na njemu je odgovornost.

Što očekujete u Okučanima? Ne u smislu protokola, nego u smislu odnosa branitelja prema vlasti i Vladi. Posljednju godinu dana predsjednik Milanović iskoristio je kako bi popravio odnose s braniteljima.

– Vlada će u Okučanima 1. svibnja na dostojanstven način odati počast braniteljima, oni su ti koji na taj dan trebaju biti u fokusu. Ne znam kako netko može govoriti o popravljanju odnosa s hrvatskim braniteljima, a istovremeno zazivati »cirkus« na obljetnici Bljeska 1. svibnja, nakon što je i prošle godine napustio zajedničko polaganje vijenca državnog vrha u Okučanima. Ili je poštovanje branitelja kada se bojkotira obilježavanje Dana državnosti 30. svibnja? Ili odbijanje pridruživanja državnom vrhu prigodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnji? Da se ne vraćam u razdoblje SDP-ove Vlade… Stoga treba odvojiti stvarnu brigu o dostojanstvu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja od očiglednih nastojanja dodvoravanja krajnjoj desnici, koja je Milanoviću pomogla da se izabere za predsjednika u drugom krugu izbora.

Što možemo očekivati od ove sezone?

Svi zajedno moramo pokazati odgovornost i poštujući mjere osigurati povoljniju epidemiološku situaciju, koja je preduvjet. Radimo sve što je potrebno kako bi Hrvatska bila sigurna i privlačna destinacija, započelo je cijepljenje turističkih djelatnika. Turisti iz EU-a i trećih zemalja već od početka travnja mogu doći u Hrvatsku uz predočenje potvrde o preboljenju, potvrde o cijepljenju ili potvrde o negativnom PCR ili antigenskom testu. Razlog za optimizam su svakako i najave novih zračnih linija prema različitim odredištima u Hrvatskoj.

Apropos pravosuđa, tu je i pitanje pozdrava ZDS. Dok je izbora, znamo da HDZ neće tu puno mijenjati, no nakon lokalnih izbora dolazi duže vrijeme bez izbornih ciklusa skoro tri i pol godine, osim ako ne bude nekih izvanrednih okolnosti. Hoće li taj »vakuum«, kad se ne morate nužno svidjeti javnosti, biti iskorišten da se riješi pitanje ZDS-a na duge staze? A to znači, da iduće godine Kraus, Pupovac i drugi zajedno s Vladom kroče u Jasenovcu?

– Ova Vlada kontinuirano radi na učinkovitosti pravosuđa i na smanjenju broja neriješenih predmeta. Predvidjeli smo niz mjera i novih zakonodavnih rješenja kojima je cilj prevencija i sprječavanje korupcije. U nekoliko zakona postoje osnove po kojima se izvikivanje ustaškog pozdrava »ZDS« i sada može kažnjavati, a postoji i odluka Ustavnog suda kojom je javno isticanje ovog pozdrava ocijenjeno kao kršenje važećih zakona RH. No meni se čini da je ovdje glavni problem neujednačenost sudske prakse i primjene postojećih propisa. O eventualnim promjenama kaznenog zakonodavstva razgovaramo i nastavit ćemo razgovarati.

Novi list, 1. svibnja 2021.Razgovarala: Tihana Tomičić.

Intervju u PDF-u