Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 8. 2020.

Zakonski okvir za obnovu Zagreba želimo donijeti uza što širi konsenzus

Nakon saborske rasprave o prijedlogu zakona o obnovi nakon potresa Vlada je prihvatila više od 25 konkretnih prijedloga, a u konačni prijedlog uvedeni su socioekonomski kriteriji

 Otvarajući 6. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.

Najavivši da će danas na sjednici Vlade biti Nacrt konačnog prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, premijer Plenković kazao je da je nakon saborske rasprave u prvom čitanju napravljena temeljita analiza sugestija zastupnika.

Istaknuo je da je Vlada uvažila više od 25 konkretnih prijedloga te neke djelomično te je, za one sugestije koje nije mogla uvažiti, dala argumentaciju. Dodao je da su u Konačni prijedlog zakona uvedeni i socioekonomski kriteriji.

"Želimo da idućeg tjedna, kada će biti izvanredno zasjedanje Hrvatskoga sabora, pokušamo uz što širi konsenzus, a to uključuje i oporbene stranke, doći do zakonskog okvira koji će omogućiti učinkovitu i kvalitetnu obnovu grada Zagreba", poručio je.

Borba protiv koronavirusa po načelu supsidijarnosti

Osvrnuo se i na trenutačnu epidemiološku situaciju u kontekstu COVID-a 19. Podsjetio je da je ranije ovoga tjedna održan sastanak Vladina Znanstvenoga savjeta na kojem je bilo riječi o dosadašnjoj borbi protiv te bolesti te rezultatima u zdravstvenom pogledu te učincima na gospodarstvo, financije i turističku sezonu te pripremu nove školske godine.

Premijer Plenković smatra da je potrebno, kada je riječ o aktivnostima stožera civilne zaštite, što više koristiti načelo supsidijarnosti, to jest jačati ulogu stožera na županijskoj razini, s obzirom da oni puno bolje poznaju lokalne prilike te sukladno njihovim preporukama donositi ciljane mjere protiv širenja zaraze.

Istodobno, dodao je, treba raditi distinkciju između onih koji su inficirani, onih koji su stvarno oboljeli i onih koji su na respiratoru. Uzevši to u obzir, trenutno je klinička slika bolja nego što je ukupni broj novozaraženih.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, izdalo upute za organizaciju i pripremu nove školske godine.

"Pripreme su u tijeku i očekujemo visoki stupanj odgovornosti svih uključenih, a naravno i svih naših sugrađana, jer je taj element osobne odgovornosti i dalje najbitniji", istaknuo je premijer Plenković podsjetivši na tri važna elementa obrane od COVID-a 19 – higijenu, dezinfekciju i distancu.

Komemoracija u Plavnom i Gruborima važan je doprinos izgradnji snažnog i uključivog društva

Od ostalih događanja izdvojio je komemoraciji u Plavnom i Gruborima na kojoj su sudjelovali potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević.

"Poslali su važne poruke pijeteta prema žrtvama. To je doprinos uspostavi povjerenja, međusobnog uvažavanja, izgradnji snažnijeg društva, uključivog društva i društva utemeljena na zajedničkim vrijednostima kako se ovakve traume iz prošlosti više nikada ne bi ponovile", poručio je premijer Plenković.

Također, obilježen je i Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a tom je prigodom predsjednik Vlade posjetio Goli otok, dok su Vladina izaslanstva posjetila i Gradsko groblje Mirogoj u Zagrebu, Macelj i Garešnicu.

Predsjednik Vlade Plenković sastao se ovoga tjedna i s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori, uoči izbora koji se u toj zemlji održavaju 30. kolovoza.

"Nama bi bilo stalo, naravno, da predstavnici Hrvatske građanske inicijative, kao što su bili u dosadašnjem sazivu Skupštine, budu ponovno izabrani te da Hrvati imaju svog predstavnika u najvišem predstavničkom tijelu u Crnoj Gori", kazao je premijer.

Očekujemo da se daljnji postupci u slučaju Rimac provedu temeljito i u razumnom roku

Na kraju uvodnoga obraćanja, premijer Plenković osvrnuo se i na jučerašnje priopćenje USKOK-a i medijske napise koji se tiču proširenja istrage u postupku protiv Josipe Rimac.

"Tu se, prema onome što smo mogli razabrati, govori o istrazi za dodatnih 18 okrivljenika. Mi podržavamo rad DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a i svih neovisnih institucija i očekujemo da se daljnji postupci provedu temeljito i u razumnim rokovima. Oni, za koje bude utvrđeno da su odgovorni, će naravno odgovarati. Ukoliko je tu riječ o nekim ljudima koji imaju i određene političke dužnosti, mi ćemo s te strane povlačiti i političke poteze", poručio je premijer Plenković dodavši kako je to sve što u ovome trenutku može kazati o toj temi, budući da nema više informacija od tih koje je naveo.

Beroš: brojke nisu dobre, ali je klinička slika oboljelih blaža

Vlada je danas na sjednici raspravila 14 točaka otvorenog dijela sjednice.

Što se tiče aktualnih informacija o stanju s koronavirusom, ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da smo u proteklih tjedan dana zabilježili dosad najveći broj novozaraženih od koronavirusa i da brojke nisu dobre, ali je odnosu na početak epidemije klinička slika oboljelih blaža.

U Hrvatskoj je od početka epidemije zabilježeno 8889 pozitivnih osoba, a trenutno imamo 2352 aktivna bolesnika. Testirano je ukupno 157.387 osoba.

"U proteklih tjedan dana zabilježili smo dosad najveći broj novozaraženih na dnevnoj i tjednoj razini. Brojke nisu dobre, ali u odnosu na početak epidemije klinička slika je blaža", rekao je Beroš.

Od aktivnih slučajeva 174 osobe su na bolničkom liječenju, što je 7,4 posto od ukupnog broja inficiranih, a na respiratoru je 10 bolesnika, što je 0,4 posto od inficiranih, odnosno 5,8 posto od ukupno hospitaliziranih.

Budući da se rizik prijenosa može ozbiljno smanjiti odgovornim ponašanjem, Beroš je ponovno pozvao građane na dosljedno pridržavanje propisanih mjera.

Napomenuo je kako je u zadnjih tjedan dana oboljelo i 87 soba zaposlenih u zdravstvenom sustavu, a u samoizolaciji je 631 zdravstveni djelatnik.

Beroš je rekao da je bolnicama poslana nova uputa o aktivnijem uključivanju povjerenstava za bolničke infekcije u definiranje uvjeta za posjete roditelja djeci, kako bi se dopustile posjete u što većoj mjeri i sa što je moguće dužim vremenskim trajanjem, u skladu s epidemiološkim preporukama i infrastrukturnim mogućnostima ustanove.

Božinović: Stožer civilne zaštite donio je četiri odluke

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je od prošle sjednice Vlade Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio četiri odluke.

Prvom je produžena odluka o izmjeni i dopuni odluke o nužnoj mjeri ograničavanja radnog vremena ugostiteljskih objekata iz kategorije barovi do 7. rujna 2020.

Na prijedlog Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije donijeta je odluka o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje grada Imotskog i okolnih općina. Odluka se primjenjuje od 24. kolovoza.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je na prijedlog Stožera Brodsko-posavske županije donio odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere ograničenja svadbenih svečanosti za područje Županije, koja će se primjenjivati od 31. kolovoza.

Također, jučer na prijedlog Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije donesena je odluka koja se tiče uvođenja nužnih epidemioloških mjera za područje cijele Županije u trajanju od 14 dana.

"Ove odluke su rezultat zaključaka i sastanka s načelnicima svih županijskih stožera civilne zaštite koji su potaknuti da u suradnji s lokalnim stožerima intenzivnije procjenjuju epidemiološku situaciju, predlažu donošenje odluka, koje epidemiolozi u tim županijama smatraju potrebnim i najboljim za svoje područje", kazao je Božinović.

Intencija je u narednom razdoblju, dodao je, da se odluke, upute i preporuke u što većoj mjeri oslanjaju na prijedloge stožera jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, sukladno epidemiološkom stanju i procjenama na njihovom području.

Što se tiče nadzora, on se u proteklom razdoblju dodatno intenzivirao. Radi se o praćenju provođenja propisanih mjera i preporuka putem županijskih centara, pojasnio je Božinović. Prijavljeno je 326 okupljanja u razdoblju od 20. do 26.8. "Ta okupljanja se redovito obilaze i nadziru i za ista je do sada ukupno izdano 195 usmenih i dijelom pisanih upozorenja", rekao je.

Prema izvješćima lokalnih stožera za promatrano razdoblje od 20. do 26. kolovoza izvršen je obilazak 24.338 poslovnih subjekata, otvorenih prostora i ugostiteljskih objekata, pri čemu je izdano 685 upozorenja. U prosijeku se dnevno obiđe skoro tri i pol tisuće poslovnih subjekata u Hrvatskoj, izvijestio je Božinović, što ukupno čini 25.975 nadzora i 839 upozorenja.

U Hrvatskoj podijeljeno više od 28 milijuna komada različite zaštitne opreme

Potpredsjednik Vlade kazao je da je Ravnateljstvo civilne zaštite uspostavilo distribucijski lanac vezano uz podjelu zaštitne opreme prema korisnicima koji provode mjere zaštite od Covida 19. Od početka pojave koronavirusa u Hrvatskoj je podijeljeno više 28 milijuna komada različite zaštitne opreme, što je otprilike 900 tona.

Najviše opreme distribuirano je zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi i operativnim snagama civilne zaštite, policije i oružanih snaga, pravosuđu i Državnom inspektoratu.

Posredstvom Ravnateljstva za robne zalihe s hrvatskog tržišta dodatno je nabavljeno dva milijuna komada kirurških maski, više od 622 tisuće zaštitnih rukavica, a početkom ovog tjedna još milijun i 200 tisuća komada lateks rukavica.

Intenziviranje suradnje s domovima za starije, mladima i obrazovnim ustanovama

"Kako predstoji jesen i hladniji dani te razdoblje i drugih virusnih oboljenja s dosta sličnim simptomima, posebno respiratornim, zaključeno je kako će lokalni stožeri civilne zaštite u narednom razdoblju intenzivirati suradnju s institucijama, prije svega s domovima za starije osobe koji skrbe za stariju populaciju, kako bi se spriječilo širenje infekcija u tim ustanovama", kazao je Božinović.

Nadalje, s obzirom na trend zaraze među mladom populacijom, zaključeno je da postoji potreba pojačane komunikacije lokalnih stožera prema javnosti svim dostupnim medijskim kanalima, uključujući i putem društvenih mreža kako bi se mladima odaslala poruka o značaju odgovornog ponašanja, osobito u odnosu na rizične skupine.

Isto tako, potrebo je pojačati komunikaciju svih stožera civilne zaštite s predstavnicima obrazovnih institucija kako bi se početak školske godine dočekao spreman u dijelu poduzimanja svih potrebnih epidemioloških mjera.

Zakon o obnovi pospješit će popravak zgrada nakon potresa

Vlada je u Sabor uputila Konačan prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš kazala je da je cilj zakona stambeno zbrinjavanje osoba pogođenim potresom, kratkoročni cilj je smanjenje nastanka novih potencijalnih šteta i smanjenje daljnje ugroze zdravlja i života ljudi, što se ostvaruje bržim i učinkovitijim popravkom i pojačanjem konstrukcije zgrada. Kao dugoročni cilj zakona, naglasila je da se izrađuje program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

Zakonom se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu u udjelu od 60 posto financirati država, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici nekretnina, a novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa.

Iznosa od 20% sufinanciranja obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna.

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

Novi smještaj za osobe privremeno smještene u Studentskom domu Cvjetno naselje

Zaključkom o privremenom stambenom zbrinjavanju osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, privremeno smještenih u Studentskom domu "Cvjetno naselje" zadužuje se Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da u suradnji s Gradom Zagrebom, pronađe odgovarajuće nekretnine za smještaj osoba privremeno smještenih u Studentskom domu "Cvjetno naselje" te da poduzme odgovarajuće radnje za njihovo preseljenje. Nadalje, zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite da donese Nalog o demobilizaciji preostalih mobiliziranih paviljona u Studentskom domu, u svrhu normalizacije rada Studentskog doma, te Nalog o mobilizaciji drugog objekta u vlasništvu Grada Zagreba ili Republike Hrvatske, prikladnih za privremeno stambeno zbrinjavanje.

Svim osobama koje su privremeno smještene u Studentskom domu "Cvjetno naselje" osigurat će se privremeno stambeno zbrinjavanje u drugom adekvatnom smještaju u vlasništvu Republike Hrvatske ili Grada Zagreba.

U domu je smješteno 275 osoba, a sredstva za novi smještaj osigurat će se iz Fonda solidarnosti EU-a.

Vlada uputila zahtjev za izvanrednim zasjedanjem Sabora

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Boris Milošević pojasnio je Zahtjev Vlade Republike Hrvatske za izvanredno zasjedanje Hrvatskoga sabora, koji se podnosi zbog potrebe da se na izvanrednom zasjedanju razmotri Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Vlada Saboru također upućuje ostale zakonske prijedloge s ove sjednice.

U Sabor je upućen i Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da se njime ovlašćuje Vlada da u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. siječnja 2021. i od 15. srpnja do 15. rujna 2021. uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor

Vlada se iznimno ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Hrvatski sabor

Ovlast Vlade prestat će 10. prosinca 2020. prema važećem Zakonu, a uredbe na temelju zakonske ovlasti ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2021.

Novim zakonom o izvršavanju kazne zatvora ubrzava se postupak

Ministar Malenica predstavio je i Nacrt prijedloga zakona o izvršavanju kazne zatvora, kojim se, osim poslova izdržavanja kazne zatvora i formalnog okvira u kojem se isti izvršavaju, reguliraju određeni radnopravni odnosi koje je zbog specifičnosti poslova izvršavanja kazne zatvora i sigurnosno organizacijskih aspekata zatvorskog sustava nužno regulirati posebnim zakonom, reguliraju se prava i obveze ovlaštenih službenih osoba, provođenje stručnog nadzora zatvorskog sustava i dr.

"Zakon je donesen 1999. godine i do sada je mijenjan i dodavan sveukupno13 puta, pa je bilo potrebno pristupiti izradi novog zakona", kazao je ministar.

Između ostalog, prijedlogom se ubrzava postupak upućivanja osuđenika na kaznu izdržavanja zatvora, osigurava se jednakopravni položaj svih zatvorenika, te se podiže razina sigurnosti kaznionica. Također, poboljšavaju se uvjeti izdržavanja kazne, kao i ostvarivanje prava zatvorenika, utvrđuje se djelovanje zatvorske bolnice u Zagrebu kao kaznionice sa statusom zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost.

Izmjene Zakona o osobnoj iskaznici omogućuju korištenje elektroničke iskaznice i na mobitelima

Vlada je u Sabor uputila Prijedloga izmjena Zakona o osobnoj iskaznici koji će se primjenjivati od 2. kolovoza iduće godine, sukladno uredbi EU.

Izmjenama se u osobnu iskaznicu u elektroničkom obliku pohranjuju i prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju u interoperabilnim digitalnim formatima, odnosno biometrijski identifikatori, čime se omogućuje stvaranje tehničkih preduvjeta za korištenje elektroničkih funkcionalnosti osobne iskaznice i na drugim uređajima osim računala, te potpuna digitalizaciju svih usluga tijela državne uprave prema građanima.

Na kraju, prihvaćeno je pokroviteljstvo nad 25. danima hrvatskog filma "Ivo Gregurević", koji će se održati u Orašju u Bosni i Hercegovini.