Malo je zemalja koje su toliko uložile u očuvanje radnih mjesta kao mi
Premijer Plenković ocijenio je da ima dovoljno vremena za kampanju i za organizaciju parlamentarnih izbora, koji će se održati 5. srpnja
"Dobro je da je datum nakon kraja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo još dosta zadaća, a uskoro će krenuti i revidirana rasprava o budućem sedmogodišnjem europskom proračunu kao i planu oporavka koji će biti ključni elementi poluga gospodarskog razvoja i oporavka članica EU-a", naglasio je Plenković.
Na počeku današnje, 231. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu u kojem se, na prijedlog parlamentarne većine, raspustio Hrvatski sabor i određen je datum održavanja parlamentarnih izbora.
"Nakon što se Hrvatski sabor raspustio, na prijedlog parlamentarne većine, u ponedjeljak, predsjednik Republike donio je odluku da se izbori za Hrvatski sabor održavaju 5. srpnja. S obzirom da ta odluka stupa na snagu 2. lipnja, čuli smo na današnjoj konferenciji za medije Državnog izbornog povjerenstva bitne točke oko rokova koji su važni za izbore. Dovoljno je vremena i za kampanju i za organizaciju izbora", kazao je premijer Plenković.
Premijer je ocijenio dobrim što je datum izbora nakon završetka hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, s obzirom da su još mnoge zadaće pred ministrima u raznim formatima Vijeća, a uskoro će krenuti i revidirana rasprava o budućem sedmogodišnjem europskom proračunu i europskom planu oporavka.
Hrvatska je među članicama EU-a s najizravnijom i najizdašnijom potporom privatnom sektoru
"U ove parlamentarne izbore idemo nakon što je naša Vlada u protekle skoro četiri godine ostvarila brojna postignuća koja smo planirali kroz Program Vlade. S te strane možemo reći da smo uz onaj stup oko kojeg se bazirala naša politika, a to je odgovorno vođenje javnih financija, dočekali ovaj neplanirani vanjski šok, pandemiju COVID-19, i pripadajuće ekonomske i socijalne posljedice, na najspremniji mogući način", poručio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je Hrvatska jedna od članica Europske unije koja je dala najizravniju i najizdašniju potporu privatnom sektoru.
"Malo je zemalja Europske unije koje su toliko uložile u očuvanje radnih mjesta kao mi. Pola milijuna naših sugrađana dobilo je 3.250 kuna kroz naknadu za ožujak, a 600 tisuća naših sugrađana u privatnom sektoru dobilo je potporu od 4.000 tisuće kuna za travanj. U ovom trenutku traju prijave i za mjesec svibanj", rekao je premijer Plenković.
Dodao je da će Vlada, s obzirom na opuštanje restriktivnih mjera koje su usporile gospodarske aktivnosti, prilagođavati mjere potpore samo onim sektorima gdje će eventualno biti stvarnih i velikih problema u mjesecima koji dolaze.
Zahvalio je svima koji su pridonijeli uštedama u rebalansu proračunu, a posebno potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću na postignućima u iznalaženju financijskih sredstava na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu.
Kroz razgovor sa sindikatima pronaći rješenje
Na tom tragu su, dodao je, i konstruktivni razgovori koje su jutros vodili ministri Marić, Aladrović i Ćorić s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi te izrazio uvjerenje da će se već idućeg tjedna postići rješenje na obostrano zadovoljstvo.
Premijer Plenković podsjetio je da bi u mandatu njegove Vlade u normalnim okvirima kroz Vladine mjere i dogovore s predstavnicima sindikata povećanje plaća završilo s 1. listopada od 18,3 posto, a u sektoru obrazovanja čak 23,5 posto.
"U ovim okolnostima mislim da je dobro da svi pokažemo određeni signal odgode tih dogovorenih povećanja s obzorom na okolnosti u kojima smo se svi zajedno našli. Mislim da smo na tragu dogovora", kazao je.
Što se tiče pitanja privremenog putničkog prijevoza, premijer Plenković poručio je da je Vlada dobro razumjela izazove u kojima se pojedini gospodarski subjekti i poduzetnici nalaze s obzirom na izmijenjene okolnosti.
"Važno je da je postignuto razumijevanje na razini Ministarstva turizma i Ministarstva prometa i Ministarstva financija , a Vlada će poduzeti mjere kako bi s onim partnerima s kojima ti poduzetnici imaju ugovore pronašli rješenje koja bi premostila ovu situaciju", istaknuo je.
Osigurati dostojan život građanima u najkraćem roku
Vezano za mjere za otklanjanje potresa i objavljeni poziv Ministarstva državne imovine za financiranje najamnina za zamjenski stan, premijer Plenković je najavio da će posebni tim predstavnika Ministarstva otići u Studentski dom Cvjetno naselje i pojasniti onima koji su trenutno tamo što trebaju poduzeti kako bi se kandidirali za najam stana.
Istaknuo je da su sredstva osigurana, ali i da svatko ima pravo tražiti dodatnu provjeru stručnjaka u slučajevima ako prilikom prve procjene šteta, kada su se stavljale oznake o uporabljivosti nisu dobili oznaku, a kasnije je došlo do oštećenja.
"S te strane ćemo izaći ususret tako da svi naši građani dostojanstveno žive u najkraćem mogućem roku", poručio je premijer.
Rekao je i da Ministarstvo graditeljstva s Fondom za zaštitu okoliša rade na novom pozivu koji se odnosi na intervencije popravaka krovova, zabatnih zidova, dimnjaka, ugradnju kondenzacijskih bojlera, koji će omogućiti svim sugrađanima da imaju toplu vodu.
Podsjetio se radi o iznosu od 20.000 kuna, 12.000 za prvu vrstu intervencija, a za sufinanciranje bojlera predviđeno je 8.000 kuna.
S obzirom da je zakon o obnovi u javnoj raspravi, naglasio je da svi oni koji su imali sredstva, osiguranje i žele obnavljati svoju nekretninu to mogu raditi bez obzira na donošenje zakona, odnosno ne moraju ga čekati.
Epidemiološka situacija znatno je bolja, treba ohrabriti povratak u škole
Osvrnuo se potom na nove epidemiološke preporuke koje se odnose na škole.
Istaknuvši kako se epidemiološka situacija znatno poboljšala u odnosu na prve preporuke školama, poručio je da nove preporuke omogućuju veći broj učenika u školama.
"Molim sve osnivače obrazovnih ustanova da u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja rastumače nove okolnosti profesorima, ravnateljima, učiteljima te roditeljima i da se u novim okolnostima shvati da treba iskoristiti ove tjedne pred nama da unatoč nepredviđenim okolnostima naši učenici imaju mogućnost biti u razredima i dobivati obrazovanje u metodološkom smislu kakvo je izvorno predviđeno", rekao je premijer.
Istaknuo je da je nova situacija povoljnija te da se roditelji mogu slobodno ohrabriti te da su se i na razini Europske unije učenici počeli postupno vraćati u škole.
"Vjerujem da će i ministar zdravstva, epidemiolozi i predstavnici HZJZ-a ohrabriti povratak u škole", dodao je.
Na kraju se osvrnuo na preporuke Europske komisije za 2020. i 2021. koje se donose u okviru Europskog semestra.
Zadovoljstvo preporukama Europske komisije
Izrazio je zadovoljstvo preporukama, kojih je četiri, a prve se odnose na mjere za učinkovitu borbu protiv pandemije koronavirusa.
"Možemo slobodno reći da smo u ovom javno-zdravstvenom pogledu zaista bili i brzi i učinkoviti i spriječili veće negativne posljedice širenja zaraze. Poduzeli smo snažne mjere za poticanje gospodarstva i oporavka", poručio je.
Što se tiče druge točke, odnosno preporuka za tržište rada, sustav socijalne zaštite i digitalnu infrastrukturu, premijer Plenković kazao je da je sve to na tragu onoga što Hrvatska već radi te poručio da je malo tko učinio tako puno kao što je učinila hrvatska Vlada u provedbi mjera za zaštitu radnih mjesta.
Kad je riječ o trećoj točki, odnosno likvidnosti poduzeća i rasterećenja, premijer Plenković kazao je da je i tu Vlada donijela brojne važne odluke.
Na kraju, što se tiče učinkovitosti javne uprave i pravosudnog sustava, kazao je da se radi o trajnoj mjeri te kako treba nastaviti činiti sve da javne službe i pravosuđe funkcioniraju učinkovito, brzo i pouzdano.
Ukidanje naplate cestarine na mostu Krk, za obnovu zgrada oštećenih u potresu 200 milijuna eura
Vlada je na 231. sjednici raspravila 23 točke na otvorenom dijelu, među kojima i pripajanje društva Autocesta Rijeka-Zagreb društvu Hrvatske autoceste, te s tim vezanom odlukom o ukidanju naplate cestarine na mostu Krk.
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj 2.234 osoba, a postotak oboljelih od svih testiranih osoba je 3,92 posto, što znači da je taj postotak i dalje u padu.
Istaknuo je da broj oporavljenih sustiže broj oboljelih, što je izuzetno dobar uspjeh, te da su 25 dan od popuštanja mjera brojke i dalje stabilne.
"Unatoč golemom izazovu koji je stavljen pred nas, sinergijom struke i građana ostvarili smo gotovo nemoguće", kazao je ministar, ali je dodao da u svjetskim razmjerima nema silazne putanje kao u Hrvatskoj te da je zabilježen najveći broj novozaraženih u jednom danu.
"To nam govori da nema mjesta za opuštanje", kazao je, apelirajući da se i dalje pojačanom štitimo, osobito osjetljive skupine.
U tjedan dana došlo 132 tisuće stranaca
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio da je u Hrvatsku proteklog tjedna ušlo više od 132 tisuće stranih državljana i gotovo 146 tisuća hrvatskih državljana.
Podsjetio je i da su granični prijelazi otvoreni prije svega za državljane EU, a državljani trećih zemalja i dalje mogu samo pod određenim uvjetima ući i prolaziti kroz Hrvatsku.
"Preporuke su da se EU ne otvara prema trećim državama do 15. lipnja", dodao je.
"Hrvatska sada prolazi etapu koja je obilježena brojnim popuštanjima epidemioloških mjera. To je i razlog da su snage civilne zaštite, u kojima je u početku bilo angažirano do 20 tisuća ljudi, u ovom trenutku smanjene na 10-ak tisuća zbog ukidanja karantena, e-propusnica, te manjeg praćenja provedbe mjera", rekao je ministar Božinović.
Upozorio je i kako broj novozaraženih u svijetu o dalje raste, te da se u Hrvatskoj, da bi se zadržala povoljna situaciju, treba zadržati i odgovorno ponašanje.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će se sutra predstaviti "novosti koje se tiču kulturnih događanja, kao i daljnje planove koji se odnose na turizam, odnosno otvaranje granica prema zemljama iz kojih postoji više nego jasno artikuliran interes i dobra epidemiološka situacija da posjete Hrvatsku".
Donirana sredstva za borbu protiv COVID-a 19
Vlada je iz Proračunske zalihe za 2020. godinu odobrila ukupni iznos od 1.000.000,00 EUR i to Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iznos od 600.000,00 EUR, te UN COVID-19 Response and Recovery Multi-partner Trust Fund (COVID-19 MPTF) iznos od 400.000,00 EUR za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da će se donirana sredstva usmjeriti na financiranje istraživanja u dijagnostici, liječenju i na pronalasku cjepiva protiv novog SARS-CoV-2 virusa, te jačanje sustava javnog zdravstva, putem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i drugih odgovarajućih međunarodnih organizacija i institucija.
Za obnovu zgrada oštećenih u potresu 200 milijuna eura
Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt oporavka nakon potresa i jačanja odgovora na COVID-19.
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da su procjene, kada bi se sve što je oštećeno potresom obnavljalo do one razine koja je tehničkim propisima danas maksimalna i nužna, ukupna obnova koštala bi 13 milijardi eura.
"Za našu javnost, posebno za sugrađane u Zagrebu, moramo razumjeti da bi nas obnova Zagreba po tim standardima koštala kao da idemo graditi 25 Peljeških mostova. Čisto da imamo na umu koliki je to posao, koliko što košta i koliko traje, a mi ćemo na ovaj način i kroz raspravu doći do onih rješenja i iznosa koji će biti primjereni", naglasio je premijer.
Sklapanje Ugovora o zajmu predlaže se radi podrške Republici Hrvatskoj u obnovi nakon potresa kako bi se ponovo uspostavilo pružanje ključnih usluga te sprečavanje, otkrivanje i odgovor na prijetnju koju predstavlja COVID-19 putem jačanja nacionalnih sustava za pripremljenost u javnom zdravstvu.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar kazao je da se radi o projektu kojim će se osigurati 200 milijuna eura za obnovu zgrada oštećenih potresom. Vlada je do sada rebalansom proračuna osigurala sredstva za hitne sanacije, ali i za privremen smještaj svih onih koji se ne mogu vratiti u svoje domove.
Zajam Međunarodne banke od 275, 9 milijuna eura za ublažavanje posljedica krize i oporavak
Također, Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za odgovor na krizu i podršku oporavku.
Ministar Marić kazao je, suočeni s izuzetno nepovoljnim utjecajem COVID-19 pandemije na hrvatsko gospodarstvo i održivost javnih financija, a uzimajući u obzir i štetu nastalu usred potresa u Zagrebu, Ministarstvo financija obratilo se Međunarodnoj banci za pomoć.
Zajam iznosi 275,9 milijuna eura, a podržat će program sastavljen od devet mjera strukturiranih oko dva stupa. Prvi stup odnosi se na ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane COVID-19 pandemijom, a drugi grupira mjere za promicanje uključivog i održivog oporavka.
Proizvođačima tovne junadi, svinja, janjadi i klaonicama 9 milijuna kuna pomoći
Vlada je donijela odluku o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći proizvođačima tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek kazao je da će se pomoć dodijeliti proizvođačima tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje koji zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih epidemijom COVID-19 otežano plasiraju utovljena grla na tržište, u iznosu od 9 milijuna kuna.
Pomoć će se dodijeliti za olakšavanje plasmana utovljene junadi, utovljenih svinja i janjadi za klanje na tržište, a koji su prešli optimalnu dob ili tjelesnu težinu u kojima se uobičajeno isporučuju na tržište. Procjena je da je u takvom statusu 4.000 junadi, 6.000 svinja i 8.000 janjadi.
Ukidanje naplate cestarine na Krčkom mostu
Odluka o pokretanju postupka za prestanak koncesije dane društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i pripajanje društva ARZ društvu Hrvatske autoceste d.o.o. predstavlja nastavak reformskog projekta financijskog i poslovnog restrukturiranja u sektoru cesta, kako bi se postigao održivi model poslovanja i postigli potrebni sinergijski efekti u optimizaciji troškova. Uz tu odluku, Vlada je izmijenila Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka –Zagreb d.d. i dodjeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se ovom odlukom ukida i naplata cestarine na mostu Krk, s danom 15. lipnja ove godine.
Što se tiče odluke o pripajanju, ministar je kazao da je "potencijalno unaprjeđenje učinkovitosti moguće na režijskim troškovima te se pripajanjem stvaraju pretpostavke za racionalnije upravljanje novčanim tijekovima i veći potencijal za ulaganje u investicijsko održavanje i građenje".
Dodao je da će objedinjavanje olakšati i uvođenje novog sustava naplate cestarine.
Tvrtki Plinacro odobreno kreditno zaduženje za plinovod Zlobin – Omišalj
Tvrtki Plinacro dana je suglasnost za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermaerkische bank (ESB) do 250 milijuna kuna, za realizaciju izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Omišalj.
"Svrha zaduženja je realizacija izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Omišalj, koji je neizostavni dio sustava za skladištenje, uplinjavanje i transport rasplinutog ukapljenog plina, odnosno LNG-a, ukupnog kapaciteta 2,5 milijardi prostornih metara godišnje, a koji je jedan od ključnih energetskih projekata u Hrvatskoj", rekao ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.