I u novom europskom proračunu založit ćemo se za Projekt Slavonija

U intervjuu za Glas Slavonije premijer Plenković pozvao je na potporu cijelom timu Odvažno za Hrvatsku uoči izbora u HDZ-u, a također govori o mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa i o Projektu Slavonija

Hrvatska je početkom ovoga tjedna uvela nove, strože mjere za prevenciju epidemije zbog koronavirusa. Kako ste zadovoljni načinom na koji se javnozdravstveni sustav nosi s ovom krizom. Pokazalo se da je izbor dobrih kriznih komunikatora bio ključan da bi se izbjegla panika i u isto vrijeme poduzele mjere koje su u Hrvatskoj donijele stabilnu epidemiološku situaciju. Slažete li se s tim i kako komentirate dosadašnje aktivnosti Vlade i EU-a kada je riječ o koronavirusu?

U postupanju prema suzbijanju epidemije koronavirusa, Vlada je postupila odgovorno, učinkovito i pravovremeno, a na europskoj razini smo pokazali vodstvo i sposobnost upravljanja kriznim situacijama u interesu hrvatskih i europskih građana. Poduzeli smo zaštitne mjere i prije nego što je WHO proglasio opasnost od epidemije. Nakon što su kineske vlasti 8. siječnja objavile otkriće novog koronavirusa, počeli smo pratiti stanje u Kini. U danima koji su uslijedili postupno smo podizali nadzor u zračnim i pomorskim lukama diljem Hrvatske u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, graničnom policijom, hitnom medicinskom pomoći, graničnim sanitarnim inspektorima, županijskim epidemiolozima i avioprijevoznicima. Mjerama prevencije poduzimamo sve da zadržimo širenje ove pandemije pod kontrolom kako bismo zaštitili naše sugrađane. Praktički svi koji su zaraženi su ljudi koji su se vratili u Hrvatsku iz zaraženih područja u Italiji, Njemačkoj ili Austriji te ljudi iz njihovog bližeg okruženja. Svi su u izolaciji.

Na europskoj razini, Hrvatska je kao predsjedavajuća država pokazala liderstvo i inicijativu. 28. siječnja aktivirali smo europski integrirani politički odgovor na krizu radi bolje koordinacije država članica. Jučer smo s predsjednikom Europskog vijeća Michelom i predsjednicom Komisije von der Leyen donijeli odluke oko daljnjeg funkcioniranja različitih konfiguracija Vijeća EU-a. Važno je da sposobnost EU-a za donošenje odluka bude očuvana kako bi se osiguralo učinkovito djelovanje Unije, ali se istodobno rad institucija mora prilagoditi te će se održavati samo nužni sastanci Vijeća. Ministar zdravstva Vili Beroš triput je već održao sastanke i video konferencije sa svim ministrima zdravstva EU-a, a ministar Božinović danas predsjeda sastankom Vijećem ministara unutarnjih poslova članica EU-a na kojem je jedna od tema koronavirus. Jučer je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u Bruxellesu održala videokonferenciju s ostalim europskim ministrima obrazovanja oko načina održavanja nastave u kontekstu epidemije. Razloga za paniku nema i apeliramo na sve da ne nasjedaju na neprovjerene i zlonamjerne lažne vijesti. Vlada i Krizni stožer će, kao i dosad, nastavljati pravodobno i transparentno izvještavati javnost o tijeku zaraze i poduzimati sve potrebne mjere. Svi koji su zaraženi ili potencijalno zaraženi ne ugrožavaju samo sebe, nego i svoje najbliže i svoje okruženje zbog čega pozivam svakoga prije svega na odgovornost.

Brojni strukovne udruge gospodarstvenika i ekonomski analitičari upozoravaju na negativan utjecaj epidemije na hrvatsko gospodarstvo. Posebno su, ističu, ugroženi turizam i prijevoznički sektor. Što Vlada kani poduzeti kako bi ublažila posljedice epidemije koronavirusa na gospodarstvo? Jesu li rađene projekcije utjecaja moguće krize na pojedine sektore i na sam državni proračun?

I na europskoj razini i na nacionalnoj, nastavljamo tražiti načine kako da situaciju napravimo što manje štetnom po hrvatsko gospodarstvo. S predsjednikom Europskog vijeća Michelom dogovorili smo i održali telefonsku konferenciju svih šefova država i Vlada EU-a, uz sudjelovanje predsjednice Komisije von der Leyen i predsjednice Europske središnje banke Lagarde. Razmatramo jedinstven europski odgovor na nove okolnosti koje se razvijaju. Hrvatska u ovom trenutku vodi razgovore sa svim zainteresiranim segmentima našeg gospodarstva. Prekjučer su održani sastanci ministra financija, gospodarstva, poljoprivrede, rada i mirovinskog sustava i turizma s predstavnicima HUP-a, HGK, Hrvatskih izvoznika, HPK, HNB, HBOR-a, HUB-a te brojnih gospodarskih sektora da se izradi zajednički paket mjera za pomoć gospodarstvu. Učinit ćemo sve da se sačuvaju radna mjesta i pomoći ćemo u likvidnosti poslovanja poduzeća, kao i u fleksibilnijem pristupu prema njihovim javnim davanjima, što podrazumijeva rasterećenja u smislu plaćanja poreza i doprinosa, uz moguće odgode. Europska komisija predvidjela je paket pomoći od 25 milijardi eura i dio toga ćemo također nastojati što bolje iskoristiti. Zahvaljujući odgovornom vođenju javnih financija, plaće i mirovine nisu ugrožene. Ministar Marić predsjedat će Vijećem za ekonomska i financijska pitanja EU-a na kojemu će biti riječ o mjerama za podršku poslodavcima i gospodarstvu.

Europski čelnici poručili su ovih dana kako vanjska granica EU-a ostaje zatvorena za migrante. Kakav razvoj situacije u odnosima s Turskom očekujete? Može li se Hrvatska, i kako, nositi s eventualnim novim migrantskim i izbjegličkim valom? Je li slanje hrvatske vojske na granicu još uvijek otvoreno pitanje?

S predsjednikom Erdoganom razgovarao sam o važnosti pronalaska diplomatskog i političkog rješenja s Turskom prošli petak nakon što je u Zagrebu održano izvanredno Vijeće za vanjske poslove EU-a. U Bruxellesu se u ponedjeljak održao sastanak predsjednika Europskoga vijeća Michela i predsjednice EK von der Leyen s predsjednikom Erdoganom, na kojem se razgovaralo o provedbi Zajedničke izjave EU-Turska iz 2016. Konkretno je dogovoreno da će visoki predstavnik Borrell i turski ministar Çavuşoğlu s timovima u sljedećem razdoblju raditi na pojašnjavanju provedbe dogovora EU-a i Turske iz 2016. To je ključno za kontrolu migracijskog vala. No, ne očekujemo ponavljanje krize iz 2015. i 2016. godine. Zato smo na europskoj razini i u svojstvu predsjedavajuće članice odmah reagirali te na političkoj i diplomatskoj razini poduzeli sve potrebne mjere koje već pokazuju i konkretne rezultate. Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, naravno da ćemo razmotriti mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima i hrvatska vojska, ako je to potrebno.

Ističe se i humanitarni aspekt migrantske krize te potreba za promjenom sustava za traženje i odobravanje azila. Što bi EU, pojedine članice, a time i Hrvatska trebali konkretno učiniti i što planiraju učiniti za ublažavanje teške situacije milijuna migranata i izbjeglica koji borave u Turskoj?

I o humanitarnom aspektu vodimo brigu. Za zbrinjavanje preko 900.000 izbjeglica i interno raseljenih u pograničnim područjima Sirije i Turske Europska unija je već odobrila dodatnih 60 milijuna EUR-a. Kada je riječ o Turskoj, Europska unija se temeljem Izjave EU-Turska obvezala zbrinjavanje migranata i izbjeglica u Turskoj poduprijeti s 6,3 milijarde EUR-a. Kada je riječ o upravljanju europskim sredstvima, postoje određene procedure koje su dodatno pojašnjene u recentnim razgovorima s Turskom. Uz financijsku podršku, države članice preseljenjem sirijskih izbjeglica izražavaju svoju solidarnost s Turskom. Od 2015. godine preseljeno je 67 tisuća izbjeglica uz značajnu financijsku podršku Europske unije.

U pripremi je novi Pakt o migracijama i azilu koji potpredsjednik Komisije Schinas i povjerenica Johansson pripremaju u konzultacijama s državama članicama. Njime će se položiti temelji nove europske politike azila. Hrvatska će u svojstvu predsjedavajuće Vijeća započeti raspravu o provedbi Pakta koja će se nastaviti za vrijeme njemačkoga predsjedanja Vijećem u drugoj polovici godine. Pored toga ćemo usvojiti i Strateške smjernice za područje pravde, slobode i sigurnosti. Riječ je o strateškom dokumentu kojim ćemo zadati smjernice rada u području pravosuđa, azila i migracija i definirati primjenu novih informacijskih sustava i umjetne inteligencije kako bismo pospješili kaznene istrage i pravosudni epilog takvih istraga, a sve s ciljem jačanja sigurnosti europskih građana. Upravo je Europa koja štiti jedan od četiri temeljna prioriteta hrvatskoga predsjedanja. i na tom planu namjeravamo ostvariti konkretne rezultate.

Hrvatska se kao predsjedateljica Vijeća Europske unije morala dosad nositi s jako velikim izazovima. Osim koronavirusa i migrantske krize tu su i pregovori s Velikom Britanijom, ali i važni pregovori o višegodišnjem europskom proračunu. Kako procjenjujete dosadašnje “držanje” Hrvatske u ovim situacijama. Kakva iskustva stječe Republika Hrvatska na ovoj poziciji i kakve zaloge i pouke za budućnost?

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a dolazi u ključnim trenucima za budućnost Unije: na početku novog institucijskog ciklusa, u trenutku kada se pregovora novi europski proračun, priprema Konferencija o budućnosti Europe te u vrijeme izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Zato je i slogan predsjedanja "Snažna Europa u svijetu punom izazova". Da smo za to dobro pripremljeni, već smo pokazali i u odgovoru na izazov migracija te širenje koronavirusa.

O liderstvu i inicijativi Hrvatske po najsloženijim temama svjedoči vrlo izrazita dinamika vanjskopolitičkih aktivnosti u protekla dva mjeseca. U Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, komisije i parlamenta – Michela, von der Leyen i Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije te predsjednika Revizorskog suda Lehnea. U Strasbourgu sam pred Europskim parlamentom predstavio program hrvatskog predsjedanja. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Conteom, predsjednikom Macronom, kancelarkom Merkel i premijerom Johnsonom. U Davosu smo bili na 50. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, u Portugalu na sastanku Prijatelja kohezije, dok smo u Bruxellesu održali neformalni susret sa čelnicima zemalja jugoistoka Europe. Posebno je bio važan i susret sa Svetim Ocem Franjom u Vatikanu. Naši kontinuirani napori pridonijeli su da ponovno visoko na dnevni red EU-a stavimo temu proširenja EU-a. Pripremamo se i za Zagrebački sastanak na vrhu, koji je važan za stabilnost i europski put jugoistoka Europe, što je i u hrvatskom interesu. Istovremeno, dogodio se Brexit te uskoro započinjemo s pregovaračkim okvirom oko budućih odnosa EU-a i UK-a, a istovremeno vodimo konzultacije i pregovore oko novog europskog proračuna. Sve to pokazuje ozbiljnost utakmice koju Hrvatska danas igra na europskoj razini.

Predsjednica Europske komisije početkom ovoga tjedna je pozvala na hitan nastavak pregovora i donošenje višegodišnjeg proračuna. Što je glavni “kamen spoticanja” bio u prvim razgovorima i pregovorima, kada možemo očekivati njihov nastavak, a i kompromis o novom VFO-u?

U pregovorima o novom europskom proračunu borit ćemo se da Hrvatska dobije odgovarajuća sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Imamo puno argumenata da barem dvije financijske perspektive budemo tretirani jednako kao oni koji su duže vremena dio EU-a. Već u ovoj fazi pregovora, Hrvatska se izborila za dva važna paragrafa koja predviđaju dodatna europska sredstva. Jedan se odnosi na pitanje demografije i depopulacije, problem svojstven za pola država članica, a to je tema koju je Hrvatska nametnula i u Strateškom programu EU-a. Drugi predviđa dodatna sredstva za zemlju koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, a to je isključivo Hrvatska. Nakon što smo 2016. zatekli svega 9% ugovorenih te 1% isplaćenih europskih sredstava, znatno smo ubrzali apsorpciju i pokrenuli sve institucije kako bismo uspjeli doseći čak 88% ugovorenih te 33% isplaćenih sredstava iz europskih fondova. Apsorpcija europskih fondova omogućila nam je brži ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Želja nam je da se tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem postigne dogovor te ćemo, u tom kontekstu, pružiti svu moguću potporu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je preuzeo izradu „pregovaračke kutije“, a pritom ćemo se snažno zalagati i da se uvaže specifičnosti Hrvatske. Moramo uravnotežiti nove potrebe Unije, poput sigurnosti i migracija, borbe protiv klimatskih promjene, s kohezijskom i zajedničke poljoprivrednom politikom, koje su ključne za ravnomjerni razvoj članica. Još nije definirano kada će biti novi tematski sastanak na temu VFO-a.

Kako procjenjujete prvi mjesec kohabitacije s novim predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem? Ima li razmimoilaženja o pitanjima ostanka HV-a u Afganistanu, postupanjima u migrantskoj krizi ili drugome?

Sukladno ustavu i zakonima surađujemo na onim pitanjima na kojima trebamo surađivati, u interesu hrvatskih građana. Moje stajalište oko prisutnosti naših snaga u Afganistanu je ostalo nepromijenjeno. S glavnim tajnikom Stoltenbergom razgovarao sam u Zagrebu o situaciji u Afganistanu i pripremama NATO-a za fazno smanjivanje snaga u operaciji Odlučna potpora. Mi ćemo sukladno tome prilagođavati prisutnost hrvatskih snaga u vremenu koje je pred nama u ovoj operaciji. Dakle, nismo protiv povlačenja hrvatskih vojnika iz Afganistana, ali želimo to činiti postupno.
Gospodina Milanovića trebate pitati zašto je promijenio svoje stajalište po toj temi.

Istoku Hrvatske Vlada pomaže kroz realizaciju Programa Slavonija, Baranja i Srijem. Kako ste zadovoljni tijekom njegovom realizacijom? Jesu li lokalne vlasti iskoristile priliku koju ste im pružili?

Realizacija brojnih ulaganja potvrđuje da je bilo ispravno pokrenuti projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji smo obećali još 2016. Trenutno je ugovoreno 11,96 milijardi kuna odnosno 63,8% alokacije, a od toga je ugovoreno na razini Brodsko-posavske županije 1,5 milijarde kuna, Osječko -baranjske županije 4,7 milijarde kuna, Požeško -slavonske županije 1,23 milijarde kuna, Virovitičko-podravske županije 1,4 milijarde kuna te Vukovarsko-srijemske županija 2,9 milijarde kuna. Projektom Slavonija stvorili smo povoljan okvir za povlačenje europskih sredstava i njihovo ulaganje u poduzetništvo, poljoprivredu, vodno-komunalnu infrastrukturu, Centre kompetencije i tehnološke inkubatore, prometnu povezanost, izgradnju studentskih paviljona, kao i razvoj kulture i zdravstvenih usluga. Također, mi smo mjerama fiskalne decentralizacije i poreznom reformom omogućili više ovlasti i sredstava županijama, gradovima i općinama za provedbu razvojnih projekata. Konkretno za pet slavonskih županija, porezni prihodi u 2019. u usporedbi s 2017. veći su za 820 milijuna kuna. U pregovorima o novom proračunu EU-a jedan od naših prioriteta bit će izdvajanja za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji će u daljnjoj realizaciji donijeti opipljive učinke na bolji životni standard u pet slavonskih županija, koje su dale velik obol u obrani i stvaranju samostalne Hrvatske.

U nedjelju, 15. ožujka, su izbori za novo vodstvo HDZ-a. Kampanja je donijela teške riječi i kritike iz vama suprotstavljenog tabora kojeg kao vaš protukandidat za predsjednika stranke vodi Miro Kovač. Mislite li da je retorika vaših oponenata naštetila HDZ-u. Kako komentirate teze o “dva HDZ-a”, u kojem ste s jedne strane vi i vaši suradnici, a s druge “desnije” orijentirani članovi? Milijan Brkić “izumio” je i podjelu na “sakralno i sekularno krilo” HDZ-a. Koje je vaše mišljenje o tome?

Iskustvo s europskih izbora i prvog kruga predsjedničkih izbora nam jasno govori da ne može i neće biti dva HDZ-a. U ovaj proces idemo s programom i timom Odvažno za Hrvatsku, koji iza sebe ima rezultate u ove četiri godine i koji će HDZ povesti do nove pobjede na sljedećim parlamentarnim izborima. Unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, predano smo radili na ostvarivanju naših izbornih obećanja. Osigurali smo političku stabilnost, ostvarujemo gospodarski rast na zdravim temeljima te snažno pozicioniramo Hrvatsku koja igra ulogu na međunarodnoj sceni kakvu dosad nije nikada imala.

To je stvaran doprinos jačanju suvereniteta zemlje. Sada nam se događa da Alternativci kreću s optužbama da idemo ulijevo i izmišljaju priče o koaliciji sa SDP-om, a ja sam čitavo vrijeme glavna meta napada ljevice. Istovremeno, oni su u tri godine na niz laži i difamacija na račun HDZ-a i naše politike odšutjeli i prespavali, što samo svjedoči o oportunizmu i kalkuliranju. Ozbiljne izazove HDZ-a, hrvatskog društva i Europe mogu odgovorno rješavati samo dokazani ljudi koji su dio tima "Odvažno za Hrvatsku", a ne anakroni izolacionisti. Je li ''lijeva politika'' ispravljanje nepravde prema hrvatskim braniteljima s novim jedinstvenim zakonom? Je li ''lijeva politika'' povećanje proračuna za hrvatske branitelje i novi zakon o nestalima koji smo donijeli. Je li ''lijeva politika'' usvajanje Zakona o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta? Je li ''lijeva politika'' obilježavanje od ove godine Dana državnosti 30. svibnja te Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje? Je li ''lijeva politika'' vraćanje Hrvatske vojske u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu. Je li ''lijeva politika'' opremanje hrvatske policije Hrvatska policija s 271 milijun eura apsorbiranih iz EU fondova i zaštita državnih granica od ilegalnih migracija?

Našom politikom učvršćujemo HDZ ondje gdje ga je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman – kao stožernu stranku desnog centra. Alternativci su u svojim programskim smjernicama otišli znatno dalje od toga i postavili bi HDZ na političko mjesto koje mu ne pripada i na kojem ne može ostvariti široku potpora hrvatskog naroda.

Vi ste ipak favorit ovih unutarstranačkih izbora. Koja je sudbina vaših oponenata u stranci ako pobijedite i ostanete predsjednik HDZ-a?

Iz današnje perspektive, znam koliko je važno da najuže vodstvo bude homogeno u pogledu smjera politike HDZ-a i Vlade. To je kao da vozimo auto, a jedni hoće ubaciti u prvu, drugi u petu brzinu, a ima i onih koji bi u rikverc. To nas je i koštalo 5. mandata na europskim izborima i zato idemo po povjerenje od članica i članova HDZ-a za cijeli tim Odvažno za Hrvatsku. Glas za Zdravku Bušić, glas je i za Olega Butkovića, glas za Branka Bačića, glas je i za Ivana Anušića, glas za Tomu Medveda glas je i za mene – i obrnuto. Nas povezuje zajednički smjer i djelovanje za Hrvatsku i za stranku. Mi cijelo vrijeme branimo HDZ bez kalkulacija. Nama je bitno da je HDZ jedinstven jer tada pobjeđujemo. Ovo su izbori za tim, a ne za pojedince. Očekujem pobjedu cijelog svog tima, oni koji bi opstruirali stranku neće proći.

Hoće li ovakva kampanja, puna antagonizama, naštetiti stranci uoči parlamentarnih izbora. Rejting stranke u blagom je padu. Parlamentarni izbori dolaze vrlo brzo. Je li HDZ za njih spreman?

Rejting HDZ-a je stabilan i za vladajuću stranku nakon tri i pol godine mandata, uz još ovoliki broj izazova i kriza, sasvim solidan. S obzirom na sva postignuća HDZ-ove Vlade, da smo imali jedinstvo i maksimalan angažman svih u HDZ-u, rejting bi nam bio i iznad 30 posto. Modelom da svaki član izravno bira cijelo vodstvo HDZ podiže ljestvicu unutarstranačke demokracije, na koje se ostale stranke mogu ugledati. Nakon 15. ožujka, cilj nam je zajedno pobijediti na parlamentarnim izborima. Pokazalo se da je HDZ, kad je složan, nepobjediv, a građanima ćemo predstaviti sve što je naša Vlada obećala i sve što smo postigli. Razlika između pomaka koje je Hrvatska ostvarila u ove četiri godine te SDP-ove ostavštine je jasna.

Koalicijski potencijal je izraz koji se puno čuje u ovoj HDZ-ovoj unutarstranačkoj kampanji. Koja je, kada je o tome riječ, razlika između vas i Mire Kovača? Jeste li već kontaktirali s mogućim koalicijskim partnerima za parlamentarne izbore? Je li u “igri” i Miroslav Škoro i kako komentirate njegovo osnivanje stranke i političke poruke koje šalje?

Za razliku od protukandidata u stranci, koji se nisu još izabrali ni na stranačkim, a kamoli pobijedili na parlamentarnim izborima, a već govore o koalicijskom potencijalu HDZ-a, mi idemo korak po korak. Prvo idemo dovršiti stranački proces, a onda HDZ treba izići jedinstven i snažan za još jednu pobjedu na parlamentarnim izborima. Nakon toga, kada vidimo tko će sve prijeći izborni prag, tražit ćemo političke partnere na svjetonazorskoj i programskoj osnovi.

Najavili ste da Vlada priprema novu poticajnu mjeru za povratak naših ljudi koji su privremeno otišli u inozemstvo. O kakvoj je mjeri riječ i koji su to potezi koje Vlada može povući kako bi zaustavila iseljavanje i potaknula ljude, posebice mlade, na povratak u Hrvatsku?

Podsjetit ću vas da smo u ovom mandatu osigurali rekordnih 7,6 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja. To je dovelo do toga da dosad imamo gotovo 150 tisuća korisnika mjera Aktivnog programa zapošljavanja, što je pridonijelo i tome da danas bilježimo rekordnu zaposlenost te nikad manju nezaposlenost u Hrvatskoj. U planiranim mjerama za zapošljavanje od 1. siječnja 2020. povećavamo potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje i potpore za osposobljavanje na radnom mjestu, kao i nezaposlene. Nakon uspješnog projekta ''Zaželi'', koji je ciljao na poticanje zapošljavanje žena u ruralnim sredinama, sada pripremamo i financijsku mjeru koja će biti usmjerena na motiviranje Hrvata da se vrate raditi u domovinu. Želimo obuhvatiti i migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali i migracije onih koji su napustili Hrvatsku iz različitih razloga.