Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 2. 2020.

Susret s papom Franjom važan je za jačanje suradnje sa Svetom Stolicom

Prilikom službenog posjeta Svetoj Stolici premijer Plenković sastao se sa Svetim Ocem Franjom i državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom

To je drugi službeni posjet predsjednika Vlade Plenkovića Vatikanu, nakon posjeta 2017. godine. Premijer Plenković rekao je da su posrijedi dvije različite prigodae. Dok je u prvom posjetu bio krajem prve godine svojeg mandata na čelu Vlade, drugi se odvija na početku hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Stoga je predsjednik Vlade iskoristio današnji sastanak kako bi izvijestio Svetog Oca o predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije, prioritetima u tih šest mjeseci te o drugim temama važnim za budućnost Europe i Hrvatske – od gospodarskih i infrastrukturnih pitanja do povezivanja, sigurnosti i globalnih tema.

Bilo je riječi, dodao je, i o temama o kojima Sveti Otac posebno vodi računa, kao što je borba protiv nejednakosti na globalnoj razini, suzbijanje siromaštva, klimatske promjene i pitanje društvene solidarnosti.

Odnosi Hrvatske i Svete Stolice dobri su i kvalitetni, bez otvorenih pitanja

Odnosi između Hrvatske i Svete Stolice ocijenjeni su zaista dobrima i kvalitetnima, bez otvorenih pitanja, kazao je premijer Plenković koji je i ovu prigodu iskoristio da Svetoga Oca pozove u posjet Hrvatskoj.

Novinare je zanimalo je li na sastanku bilo riječi o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, a premijer Plenković kazao je da je i Svetome Ocu i kardinalu Parolinu ponovio stav Hrvatske te dodao kako očekuje da se cijela procedura dovrši u okviru Katoličke crkve.

Razgovarali su i o situaciji u regiji te u tom kontekstu najavljenom Zagrebačkom summitu, koji će se održati u svibnju, tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, a čija će glavna tema biti perspektiva daljnjeg proširenja EU na zemlje jugoistoka Europe.

"Šaljemo jednu snažnu poruku nama susjednim državama, poruku Hrvatske koja je jedina iz skupine zemalja jugoistočne Europe prešla za drugu stranu stola prije sedam godina i sada predsjeda Europskom unijom", rekao je predsjednik Vlade i dodao da se radi o izrazito važnim postignućima Hrvatske.

Istaknuo je da Hrvatska želi taj summit u 2020. učiniti temeljem za dinamičnije odnose svih država jugoistoka Europe s Europskom unijom.

"Naravno da to nailazi na odobravanje jer dijelimo stav da samo agilnom politikom i aktivnim uključenjem možemo potaknuti reformske procese, dosegnuti vrijednosti i standarde i, naravno, gospodarske i institucionalne reforme koje su nužne. S te sam strane izrazio i naša očekivanja da se, uoči Zagrebačkog summita, se riješi i pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", poručio je premijer Plenković.

Sveta Stolica i Hrvatska žele stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine

Bilo je takođe riječi o Bosni i Hercegovini, a premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s tom zemljom, posebno o položaju Hrvata kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda, te dodao da i o toj temi nailazi na razumijevanje u Svetoj Stolici.

Podsjetio je da je s državnim tajnikom kardinalom Parolinom o toj temi detaljnije razgovarao tijekom njegovoga posjeta Hrvatskoj 2017. godine.

"Oni su u cijelosti informirani o svemu što se događa, znaju naše pozicije, shvaćaju koliko je to nama važno, razumiju položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, žele prije svega stabilnost, dijalog i napredak Bosne i Hercegovine", kazao je premijer Plenković.

Novinare je zanimalo i što je premijer Plenković poklonio papi Franji, a premijer je kazao da mu je ovoga puta poklonio raspelo hrvatskoga kipara Damira Mataušića te Drugi beramski brevijar, a od Svetoga Oca dobio je medalju s ključnim porukama solidarnosti i suradnje te nekoliko njegovih knjiga i tiskani primjerak Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine.

Hrvatski model suradnje s vjerskim zajednicama primjer drugim zemljama

Premijer Plenković prije nekoliko je dana sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji "Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu" koju su organizirali Liga muslimanskog svijeta (Rabit) i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom, a u okviru programa predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Nakon konferencije u Banskim je dvorima primio generalnog tajnika Lige šeika dr. Muhameda bin Abdul Karim al Isu te predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, na čelu s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice, muftijom Azizom ef. Hasanovićem.

"Na taj smo način poslali veliku poruku da kroz naše predsjedanje ne samo da koristimo jako dobar model koji imamo u odnosu između hrvatskih vlasti i Islamske zajednice u Hrvatskoj, nego taj model služi i kao primjer drugim europskim zemljama", poručio je premijer Plenković.

Upitan je li sa Svetim Ocem razgovarao o statusu Kotorske biskupije, predsjednik Vlade rekao je da jest te pojasnio da je tu temu detaljnije otvorio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u razgovoru s kardinalom Parolinom.

Razgovarali su nadalje o globalnom problemu migracija odnosno o tome kako spriječiti nezakonite migracije i kako urediti one zakonite te kako izbjeć situacije u kojima zemlje koje su pogođene ratovima, siromaštvom i drugim nestabilnostima utječu na velika migracijska kretanja koja su prije pet godina znatno izmijenila političku arhitekturu Europe.

Najintenzivniji period hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti

U kontekstu ovoga posjeta u trenutku hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a predsjednik Vlade podsjetio je na brojne europske aktivnosti u proteklih šest tjedana, izdvojivši među ostalim sastanak s talijanskim premijerom Conteom, njemačkom kancelarkom Merkel, francuskim predsjednikom Macronom, sastanak na vrhu Prijatelja kohezije u Portugalu, predstavljanje hrvatskoga predsjedanja u Strasbourgu, posjet predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela i cijele Europske komisije Hrvatskoj.

"Ovo je jedan od najintenzivnijih perioda hrvatske političke, diplomatske i vanjskopolitičke aktivnosti uopće", poručio je predsjednik Vlade Plenković. 

Uz predsjednika Vlade u službenom posjetu Svetoj Stolice bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Susret s Parolinom

Predsjednik Vlade Plenković sastao se također s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom. Razgovarali su o daljnjem jačanju suradnje Hrvatske i Svete Stolice, dijalogu koji Vlada RH vodi s Katoličkom Crkvom i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj te prioritetima hrvatskog predsjedanja, kao i o predstojećem Zagrebačkom sastanku na vrhu koji će odrediti daljnu dinamiku proširenja EU-a.