Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 6. 2018.

Podigli smo ugovorena EU-sredstva s 9 na 43%, cilj je 60% do kraja godine

Na 103. sjednici Vlade premijer Plenković govorio je o aktualnim temama, osvrnuvši se posebno na petu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji i na brže ugovaranje europskih sredstava

Peta godišnjica članstva

Predsjednik Vlade istaknuo je da se ovaj tjedan velikim brojem aktivnosti obilježava peta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

"S obzirom na globalnu situaciju, ali i ozračje koje danas vlada u Europi, s obzirom na institucionalne, političke i sigurnosne izazove, mislim da je veliko postignuće što je Hrvatska članica Europske unije", rekao je.

Dodao je da je Hrvatska u prvih pet godina članstva nastojala nadomjestiti godine članstva u Europskoj uniji koje su zemlje iz Srednje i Istočne Europe iskoristile još od 2004. odnosno 2007.

Europski fondovi, Schengen, eurozona

"Na tom tragu trebamo nastaviti, osobito s ubrzanom apsorpcijom sredstava iz ove financijske omotnice. Kad smo krenuli bili smo na 9% ugovorenih sredstava, a sad smo na 43%. Ideja je da budemo na 60% ugovorenih sredstava do kraja godine. Pozivam sve resore, osobito one koji imaju velike zadaće i velike iznose da budu angažirani i aktivni", poručio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je na dnevnom redu Vlade i provedba Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, kao i pripreme za Schengen i eurozonu. "Sve će to biti pozitivan doprinos razvoju zemlje i konkretnom poboljšanju kvalitete života svih naših sugrađana", poručio je premijer.

Najavio da će se u organizaciji Vlade, u subotu navečer ispred Hrvatskog narodnog kazališta, održati koncert, kojim će se obilježiti pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. "Pozvani su svi građani. Vjerujem da će to biti lijepo obilježenih prvih pet godina članstva", dodao je.

Angažirano predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe

Predsjednik Vlade i potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić posjetili su Vijeće Europe u povodu hrvatskog predsjedanja Odborom ministara od svibnja do studenog 2018.

Kazao je da su tom prigodom predstavili prioritete hrvatskog predsjedanja, a riječ je o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitoj zaštiti prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina, osnaživanju lokalne i područne samouprave te zaštiti i promicanju kulturne baštine.

Podsjetio je na to da je jučer otvorena i izložba posvećena hrvatskoj baštini „Croatia's Cultural Heritage on UNESCO Lists“. "Mislim da je dobro prihvaćena i važno je da naši europski prijatelji vide što sve ima Hrvatska i na što može biti ponosna", istaknuo je.

Predsjednik Vlade održao je i govor pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, a posjet je započeo sastancima s predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Liliane Maury Pasquier te s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom. Sastao se i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom te predsjednicom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Gudrun Mosler-Törnström.

Istanbulska konvencija

Predsjednik Vlade se u svom govoru osvrnuo i na proces potvrđivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Založio sam se za pojašnjenje na razini cijele organizacije koje će pomoći drugim zemljama da se odvoji jedna ideološka rasprava od supstance same Konvencije. Bit Konvencije je borba protiv ovog izrazito negativnog fenomena koji postoji u našem društvu, ali i u brojnim drugim članicama", pojasnio je premijer.

Istaknuo je da su kolege u Vijeću Europe izrazito zadovoljni s hrvatskom Interpretativnom izjavom, dodavši da postoji mogućnost i da je neke druge zemlje koriste u svojim procesima ratifikacije.

Mini summit o migracijama u Bruxellesu

Što se tiče neformalnog sastanka šefova država i vlada, koji je u Bruxellesu održan na temu migracija, predsjednik Vlade je rekao da je sudjelovalo 16 članica te istaknuo veliki interes Europske unije da se problemu migracija pristupi s tri kuta gledišta.

Prvi se odnosi na vanjsku dimenziju. Kad govorimo o vanjskoj dimenziji, pojasnio je premijer, mislili se na partnerstvo s neeuropskim zemljama, odnosno onima koje su zemlje tranzita ili one iz kojih dolaze migracije, bilo da je to zbog siromaštva, ratova, različitih kriza, nefunkcioniranja institucija, ogromnog prirasta stanovništva i želje ljudi u tim zemljama da traže svoju šansu i svoju budućnost u razvijenim zemljama Europe.

Kazao je da bi tu model dogovora EU – Turska mogao biti jedno od rješenja, koje bi se nastojalo primijeniti i na druge zemlje gdje bi one, na neki način, postale zemlje prihvata brojnih migranata i izbjeglica. Europska unija bi kroz različite dimenzije svoje vanjske politike financijski pomagala te zemlje i olakšavala situaciju koja se odnosi na izbjeglice i migrante.

Druga je dimenzija zaštita vanjskih granica. "Po meni je ona najvažnija s obzirom na naš geografski položaj. Ukoliko zaštitimo vanjsku granicu Europske unije, za nas je važna istočno-mediteranska ruta. Tu bismo dugoročno spriječili tijekove i dinamiziranje ove rute. Na tome ćemo raditi i dati potporu našim članicama Europske unije koje su nekada i pod velikim pritiskom i u teškom položaju. To je, po meni, najbolja solucija s aspekta Hrvatske", rekao je.

Predsjednik Vlade smatra da je treća dimenzija politički najosjetljivija, jer su posljedice nezakonitih migracija 2015. i 2016., izazvale tektonske političke poremećaje u nekim zemljama.

Kada je riječ o kretanju migranata unutar Europske unije, pojasnio je da je trenutno u proceduri sedam pravnih akata – od revizije Dublinske uredbe do niza drugih – koji bi morali omogućiti jednu proporcionalnu i pravednu solidarnost među državama članicama,.

"Riječ je o sekundarnim migracijama i tu moramo pronaći rješenja kojih će se svi pridržavati. Mi smo spremni prihvatiti dio odgovornosti. Međutim, ona mora biti proporcionalna, solidarnost mora biti pravična i održiva. I s te strane Hrvatska će voditi računa [o tome] da zaštiti svoje interese u okviru pregovora o reviziji Dublinske uredbe, a namjera je nakon ovog sastanka da se ti pregovori dovrše do kraja godine", rekao je.

Posjet Luksemburgu

Predsjednik Vlade najavio je da će danas boraviti u Luksemburgu, gdje će razgovarati s premijerom Vlade Xavierom Bettelom o bilateralnim odnosima dviju zemalja, kao i o temama koje su na dnevnom redu nadolazećeg Europskoga vijeća, koje se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Sastat će se i s predsjednikom Suda Europske unije Koenom Lenaertsom, koji je nedavno boravio i u posjetu Hrvatskoj.

Pojasnio je da je kontakt između Vlade i predsjednika Suda dogovoren prije godinu dana i nema veze s hrvatsko-slovenskim graničnim sporom.

Dan državnosti i Dan antifašističke borbe

Podsjetio je da je u ponedjeljak svečano obilježen Dan Državnosti polaganjem vijenaca na Medvedgradu i Mirogoju. Održana je i Sveta misa u crkvi sv. Marka te svečani prijem u Uredu predsjednice. Proteklog petka obilježen je i Dan Antifašističke borbe.

Čestitke hrvatskoj reprezentaciji

Predsjednik Vlade ponovno je čestitao hrvatskoj reprezentaciji na trima pobjedama i plasmanu u osminu finala Svjetskog nogometnog prvenstva. "Očekujemo velike uspjehe od ove sjajne generacije", istaknuo je.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 26 točaka dnevnog reda

Tri zakonska prijedloga u zdravstvu

Usvojen je prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Predloženim zakonom unapređuje se primarna zdravstvena zaštita redefiniranjem statusa i pozicije doma zdravlja kao nositelja primarne zdravstvene zaštite. Također se, među ostalim, uređuje područje zdravstvenog turizma, osnažuje preventivna zdravstvena zaštita, uređuje pružanje palijativne skrbi te se predlaže restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava.

Zakonom se rješava radno-pravni status zdravstvenih radnika – zakupaca u domu zdravlja, a uvođenjem Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite omogućit će se nagrađivanje za natprosječne rezultate rada zdravstvenih djelatnika.

"Vjerujem da smo napravili prijedlog zakona koji će u realnim okolnostima zadovoljiti sve dionike, uz određene manje proteste, jer su neki možda očekivali malo više", rekao je ministar zdravstva Kujundžić obrazlažući zakonski prijedlog. Naveo je kako je u pripremi zakona analizirano više od pet tisuća sugestija, primjedbi i kritika, zbog čega vjeruje da je predloženi zakon primjeren sadašnjem trenutku.

Vlada je u saborsku proceduru poslala i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, te prijedlog zakona o provedbi europske Uredbe o medicinskim proizvodima i Uredbe o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima.

Racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenoga sustava

"Planira se osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenoga sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept", kazao je ministar Kujundžić i dodao da se promjena regulative predlaže zato što cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje HZZO tek nakon podnošenja zahtjeva za stavljanje lijeka na listu.

"Time bi se uspostavio novi sustav određivanja cijene lijekova tako da bi Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrdila najvišu dopuštenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu. Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijene lijekova s nositeljem odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu HZZO-a koji bi postali dostupni pacijentima", obrazložio je Kujundžić.

Jačanje zakonodavnog okvira borbe protiv terorizma i njegova suzbijanja

Izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona predlaže se uvođenje novog, samostalnog kaznenog djela – prisile prema zdravstvenom radnika, za koje je predviđena kazna i do pet godina zatvora.

Obrazlažući zakonski prijedlog, ministar Bošnjaković istaknuo je kako je riječ o reakciji na pojavne oblike prisile prema zdravstvenim djelatnicima u vezi s obavljanjem njihove djelatnosti kao javne službe. "Ako je tim kaznenom djelom doveden u opasnost život i tijelo doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog djelatnika ili im je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora", kazao je ministar pravosuđa.

Radi jačanja zakonodavnog okvira borbe i suzbijanja terorizma u domaće zakonodavstvo primjenjuju se europske direktive i uvode dva nova kaznena djela – primanja obuke za terorizam i putovanje u svrhu terorizma. "Te su inkriminacije sadržane u određenim postojećim kaznenim djelima, a sada su postavljene kao zasebne inkriminacije i time jačamo zakonodavni okvir borbe i suzbijanja terorizma", pojasnio je Bošnjaković.

Primjenjuju se i direktive koje se odnose na napade na informacijske sustave te se proširuje inkriminacija kaznenog djela pranja novca uz eksplicitno propisano oduzimanje imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem tog kaznenog djela.

Bolji zakonodavni okvir iz djelokruga Ministarstva hrvatskih branitelja

Ministar Medved predstavio je Prijedlog zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

"Analizom postojećeg stanja utvrđeno je kako su potrebne sveobuhvatne intervencije u postojeći zakonodavni okvir kako bi se uredile situacije koje se javljaju u praksi, vezane uz dodjelu udjela, ulaganja i raspodjelu imovine te druge situacije koje važećim zakonom nisu riješene", naveo je ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

"Vojne osobe u obavljanju svojih zadaća izložene su opasnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu te se nameće potreba za pružanje potpore i rješavanju nastalih problema", kazao je ministar Krstičević obrazlažući konačni prijedlog zakona o zakladi vojne solidarnosti.

Reformski paket pomorskog zakonodavstva

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloga zakona o lučkim kapetanijama, koji je prvi od tri zakona koji čine reformski paket pomorskog zakonodavstva. "U pripremi je izmjena Pomorskog zakona te izrada novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje ćemo još ove godine uputiti u saborsku proceduru", rekao je ministar Butković, dodavši da se postojeći Zakon o lučkim kapetanijama nije mijenjao od 1997. godine.

Današnjim prijedlogom unaprijedit će se rad lučkih kapetanija, što je osobito važno za sigurnost plovidbe, spašavanje ljudskih života na moru te intervencija kod izvanrednih onečišćenja na moru.

Ministar Butković zahvalio je svim djelatnicima lučkih kapetanija i pomorske policije, vatrogascima i privatnim tvrtkama koji su pokazali sposobnost, spremnog i učinkovitost sustava u posljednjem slučaju havarije turskog broda u arhipelagu kod otoka Jabuke te svim sudionicima koji još uvijek otklanjaju posljedice onečišćenja u Raškom zaljevu.

"Ovim zakonom omogućit će se bolja organizacija rada i radnog vremena spomenutih službi koje rade 24 sata 365 dana u godini, a koje prosječno godišnje provedu petstotinjak akcija i spase stotine života", naveo je.

Demografska i pronatalitetna politika

Vlada je usvojila i u saborsku proceduru uputila i Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2019. godini za sklapanje ugovora za sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama / dječjim vrtićima.

"Riječ je o još jednoj mjeri koju stavljamo u kontekst naših napora za demografsku i pronatalitetnu politiku", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

Ministrica Murganić kazala je kako se ovime prvi put s razine centralne države sufinanciraju ulaganja u objekte jedinica lokalne samouprave. Spomenula je nedavno potpisane ugovore za izgradnju 57 dječjih vrtića te dodala da će se "u dogledno vrijeme […] doista povećati broj mjesta u vrtićima i postići cilj većeg obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem."

"Dodamo li tome dvosmjenski rad vrtića te povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada i veći obuhvat korisnika dječjeg doplatka, za pronatalitene mjere osigurano je, iz državnog proračuna i europskih fondova, 1,9 milijardi kuna. Značajna sredstva usmjerena su za sufinanciranje rata stambenih kredita, osjećaju se i efekti porezne reforme te su tako uloženi znatni napori u demografsku revitalizaciju naše države", sažela je ministrica Murganić većinu onoga što je dosad ova Vlada učinila za demografsku obnovu.

Ministar Zdravko Marić kazao je da su potrebna sredstva predviđena u proračunu za ovu godinu i u projekcijama za sljedeću godinu, a premijer je prisutne ministre i javnost izvijestio da je u razgovoru s predsjednicom Republike, za idući tjedan, dogovorio održavanje sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju na koju će doći i predsjednica Republike

"Na njoj će biti stavljeno na stol sve što se do sada napravilo i sve što želimo napraviti, a razmotrit ćemo i sugestije predsjednice upućene Vladi, rekao je predsjednik Vlade.