Jedina smo jadranska i podunavska zemlja, to je naša prednost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi u Opatiji

U premijerovoj pratnji bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cappelli. Na konferenciji su predstavljeni vizija razvoja i značaj hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ove je godine prvi put odlučilo obilježiti Dan pomoraca trodnevnim događanjem, od 5. do 7. prosinca, kako bi ukazalo na važnost pomorstva kao nezaobilazne grane hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je more „kruh i ljubav“ mnogih hrvatskih ljudi, koji su se obrazovali da budu pomorci i na taj način pridonose gospodarskom razvoju.

S obzirom na to da je Konferencija posvećena pomorstvu i unutarnjoj plovidbi, predsjednik Vlade istaknuo je sinergiju dviju hrvatskih dimenzija – jadranske i podunavske. Dodao je da Hrvatska u gospodarskom smislu ima mnogo koristi od pomorstva, te je stoga izuzetno važan razvoj i položaj hrvatskih brodara i luka te kvalitetna prometna povezanost, ali i kvalitetan obrazovni program za pomorce koji su konkurentni na globalnom tržištu.

Čestitavši svima koji su posvetili svoj život pomorstvu, istaknuo je da je to veoma važna gospodarska grana za Hrvatsku te najavio unapređenje zakonskog okvira u vidu izmjena Pomorskog zakonika, Zakona o lučkim kapetanijama i Zakona o pomorskom dobru i pomorskim lukama. ,,850 milijuna kuna u proračunu za sektor pomorstva govori koliko nam je ova grana bitna i visoko na našoj političkoj agendi“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Uoči početka Konferencije predsjednik Vlade sastao se s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, opatijskim gradonačelnikom Ivom Dujmićem i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom. Sastancima je nazočila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

S gradonačelnikom Opatije predsjednik Vlade razgovarao je o odličnoj turističkoj sezoni, ukupnom stanju grada te vrlo dobrim opatijskim kongresnim kapacitetima.

„Opatija je, kao kolijevka turizma, i primjer produljene sezone koji može koristiti i drugim gradovima“, kazao je Plenković.

Glavna tema sastanka s gradonačelnikom Rijeke bile su zajedničke pripreme za Rijeku kao prijestolnicu kulture 2020. „To je ogroman projekt od velike važnosti za cijelu zemlju u kojem Vlada Republike Hrvatske aktivno sudjeluje i priprema se pomoći Rijeci i svim drugim gradovima i općinama u županiji koji će biti uključeni jer želimo da u godinama koje dolaze Rijeka, a time i Hrvatska, dobije jedan pravi europski pečat“, rekao je predsjednik Vlade.

Sa županom Primorsko-goranske županije razgovarao je o svim relevantnim temama za županiju, od prometa, energetike, financiranja lokalne i područne samouprave, do pripreme zajedničkog sastanka članova Vlade i svih župana u petak u Šibeniku.

„Zaista se osjeća, nakon sjednice Vlade u Osijeku prošli tjedan i nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu, dinamika, povjerenje i intenzitet odnosa, razumijevanje važnih razvojnih točaka za svaki dio Hrvatske. Mislim da je sinergija rada ministara, župana i gradonačelnika, po njihovim reakcijama, veća nego u bilo kojoj Vladi do sada u Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade potom je odgovarao na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.

Ponovio je da je Hrvatska početkom devedesetih, kao žrtva ratne agresije, poticala Ujedinjene narode da osnuju rezolucijom Vijeća sigurnosti ad hoc Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. „Kada je riječ o poštivanju presuda, mi kao odgovorna članica i Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice nikakvih dilema nemamo. O tome da smo nezadovoljni pojedinim dijelovima ili kvalifikacijama smo bili jasni i to je naš konzistentan stav“, poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je jedini izvanredni pravni lijek za presudu revizija, a da bi se ona pokrenula o tome mora odlučiti netko od petorice Hrvata iz BiH, što onda eventualno može otvoriti politički prostor za uključivanje države. Podsjetio je još jednom da je Hrvatska tri puta u ovom predmetu tražila status prijatelja suda, što sud niti jednom nije uvažio. „Smatramo da to nije dobro i da bi argumenti koji su bili pokušani biti predstavljeni sudu sigurno pridonijeli kvalitetnijom i boljem razumijevanju sadržaja povijesnih zbivanja, činjenica pa onda u konačnici i zaključaka“, kazao je predsjednik Vlade.

Poručio je kako je u Mostaru razgovarao s predstavnicima političkog vodstva Hrvata u Bosni i Hercegovini i svih stranaka koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnog sabora, nakon presude Haškoga suda koja je bitna za cijeli hrvatski narod i za braniteljske udruge.

„Postigli smo visok stupanj razumijevanja, uz pijetet prema žrtvama kaznenih djela i zločina koji su obuhvaćeni ovom presudom, ali i svih drugih zločina koji su se dogodili na teritoriju Bosne i Hercegovine, naravno i nad hrvatskim narodom“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Prilagodbom obrazovnog sustava, ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novoga doba

Govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u cijelosti:

Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam!

Izuzetno mi je zadovoljstvo da mogu prije svega čestitati ministru Butkoviću i njegovim suradnicima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji su organizirali prvi Hrvatski pomorski tjedan i tjedan unutarnje plovidbe. Nema boljeg naslova od ovog kako bi se dočaralo da je Hrvatska jedina europska zemlja koja je sredozemna, odnosno jadranska, a istodobno i podunavska.

Najprije želim srdačno pozdraviti i ministra Cappellija, izaslanika Predsjednice Republike, zatim i gospodina Jugovića, župana Komadinu, gradonačelnika Dujmića, gradonačelnika Obersnela, te saborske zastupnice i zastupnike. Želim pozdraviti sve vas pomorce, pomorske gospodarstvenike i ljude iz znanstvene i obrazovne zajednice – tj., jednom riječju, sve vas ljude od mora, ljude koji žive s morem i kojima je ova hrvatska dimenzija ključna da privređuju najbolje što mogu za našu domovinu.

U hrvatskom javnom prostoru kaže se da smo zemlja uz more, ali nedovoljno pomorska, no ja mislim da to u biti nije tako. I sastav ljudi koji su ovdje iz Ministarstva mora, Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice dokazuje da smo akcent stavili baš na Primorsko-goransku županiju. To potvrđuje i činjenica da brojni naši ljudi koji su se rodili i odgojili uz more svojim profesionalnim angažmanom te gospodarskim ili političkim aktivnostima pridonose da Hrvatska bude vidljivo pomorski orijentirana zemlja. Imamo dva i pol otočanina u ovoj Vladi, što isto nije bio slučaj dugo vremena.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema jedan važan paket zakona koji će biti na dnevnom redu iduće godine – novi Zakon o lučkim kapetanijama, Zakon o pomorskom dobru i pomorskim lukama te izmjenu Pomorskoga zakonika. To govori ne samo da alociramo sredstva u proračunu nego da stvaramo i novi i bolji financijski okvir. Čak je 850 milijuna kuna osiguranih u Državnom proračunu za 2018. godinu namijenjeno pomorskom sektoru i sigurnosti plovidbe.

Imamo razvedenu obalu s preko 1200 otoka i otočića. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i imamo okrenutost prema moru i pomorstvu koje mora biti definirano i precizno osmišljeno strateškim ciljevima, politikama i mjerama. Ne možemo se uvijek samo pozivati na to da je, kao npr. danas, blagdan sv. Nikole, da imamo Marka Pola, da su naši ljudi u Istri izumili propelere i da je torpedo iz naših krajeva, nego moramo predano svaki dan raditi na tome da potencijal pomorskog gospodarstva bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

Pomorski promet danas u svjetskom gospodarstvu igra izrazito važnu ulogu. Podatak da se preko 80% svjetske robne razmjene odvija morem ukazuje nam da nema predmeta koji koristimo u svakodnevnoj uporabi, a da u nekom trenutku nije doživio to da je kao sirovina ili proizvod bio prevezen morskim putem.

U svijetu plovi oko 90.000 brodova i preko milijun pomoraca.

Gdje je u tome Hrvatska? Gdje je Hrvatska u brojevima kada je riječ u pomorstvu?

U našim upisnicima je 1528 brodova od čega ih je 131 u međunarodnoj plovidbi s ukupno 1,6 milijuna bruto tona. Time smo srednje-velika europska flota, na razini Finske, za usporedbu.

Imamo i oko 2.500 upisanih jahti i oko 120.000 brodica.

Tijekom godine posjeti nas preko 60.000 stranih brodica i jahti.

Hrvatski brodari direktno pridonose BDP-u s 1,2 milijarde kuna i izravno zapošljavaju oko 4.200 ljudi.

Posebno valja istaknuti da je više od 15.000 aktivnih hrvatskih pomoraca koji godišnje od svog rada uprihode i u Hrvatsku donesu preko 1 milijarde dolara. Po broju pomoraca druga smo europska nacija. Ispred nas su samo Poljaci koji su otprilike deset puta mnogoljudniji nego Hrvatska.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sektora uključuje aktivnu politiku prema brodarstvu i pomorstvu, stvaranje zakonskoga okvira koji će omogućiti ulaganja, posebno u lučki sektor, te velike iskorake prema digitalizaciji.

Nakon što su brodari prebrodili vjerojatno najtežu krizu na svjetskom brodarskom tržištu, sada je važno omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih instrumenata koji će pomoći financijskom restrukturiranju sektora i omogućiti novi investicijski zamah. Smatramo da u tom procesu važnu ulogu može odigrati Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Istovremeno radimo na poboljšanju hrvatskog upisnika, otklanjajući administrativne prepreke, liberalizirajući tržište usluga statutarne certifikacije i stvarajući suvremeni elektronski upisnik koji će biti u mogućnosti pružati visoku kvalitetu i dostupnost usluga globalnoj industriji kakva je pomorstvo.

Time ćemo omogućiti ostvarenje strateškog cilja povećanja flote pod hrvatskom zastavom privlačeći hrvatske, ali i strane brodare, no bez kompromisa kada su u pitanju sigurnost i kvaliteta flote koju želimo vidjeti pod hrvatskom zastavom.

Za konkurentnost naših pomoraca od velike su važnosti zakonske promjene koje će se odnositi i na porezni status pomoraca, kao i neka pitanja iz mirovinskog i zdravstvenog sustava važna za status pomoraca. U to ubrajamo i pitanja poput beneficiranog staža.

No, na dugoročnu konkurentnost hrvatskih pomoraca uvelike utječe naš obrazovni sustav.

Smatram da je ključno da stvorimo infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva općenito u Hrvatskoj, ali posebno u ovom segmentu gdje brodovi novog doba trebaju i pomorce novoga doba. A zato je nužna prilagodba našeg obrazovnog sustava.

Dekan kaže: imamo dva pomorska fakulteta, dva odjela – Rijeka, Split, Zadar, Dubrovnik.

To su rasadnici naših stručnjaka i naših pomoraca koji trebaju dobiti visoko obrazovanje koje ih čini konkurentnima na tržištu rada u ovoj važnoj industriji.

Govoreći o brodarstvu, želim spomenuti da je javni linijski pomorski prijevoz, koji je od vitalnog značaja za održiv razvoj i kvalitetan život na hrvatskim otocima, bio tema rasprava i na užim kabinetima, i koordinacijama, i na sjednicama Vlade.

Mi smo stoga za subvencioniranje neprofitabilnih linija u Državnom proračunu za 2018. godinu osigurali 315 milijuna kuna.

Jadrolinija, koja je perjanica našeg linijskog prijevoza, sigurno je društvo koje sa svojih 50 brodova spada među veće mediteranske, ali i europske brodare u tom segmentu prijevoza.

Stoga koristim ovu prigodu da čestitam predsjedniku Uprave 70. obljetnicu neprekinutog rada i smatram da je to veliki uspjeh za našeg najvećeg brodara. Ovo je već drugi put da smo zajedno u zadnja dva mjeseca i drugi događaj koji ima veze s brodarima. Na Interferry konferenciju u Splitu doveli ste cijelu svjetsku brodarsku zajednicu i mislim da je to bilo izuzetno dobro i korisno za pozicioniranje Hrvatske u globalnim razmjerima.

Smatram da je dobro da krenete i u ciklus obnove flote kako biste bili još konkurentniji i pružali još bolje usluge putnicima.

Raduje nas i rast unutarnjeg tržišta i sve veći broj brodara koji pronalaze tržište u nacionalnoj plovidbi. To utječe i na gospodarski rast, zapošljavanje i na kvalitetu usluga.

Time unaprjeđujemo našu turističku ponudu i utječemo na kvalitetniju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno. Znam koliko Ministarstvo turizma vodi računa da naša turistička usluga, pogotovo nakon najuspješnije turističke sezone u povijesti, i u smislu prometnog povezivanja obale i otoka, bude još kvalitetnija i bolja nego što je to danas.

Za Hrvatsku je posebno važno da pokretač šireg gospodarskog razvoja budu i naše luke.

U europskim se lukama godišnje pretovari oko 3,8 milijardi tona tereta. U hrvatskim lukama 21 milijun tona tereta.

Putnički promet bilježi oko 36 milijuna putnika, a promet putnika bilježi stalan rast posljednjih godinu dana te nam je značajno porastao i promet kontejnera, i to za 15%.

Međutim, ukupni udio teretnog prometa u hrvatskim lukama u odnosu na ukupan jadranski promet je negdje 20% te smatramo da imamo puno prostora za poboljšanje.

Uz investicijski ciklus u lučku infrastrukturu – a investicije su u proteklih pet godina bile veće od 1,5 milijardi kuna – veću pozornost moramo posvetiti podizanju kvalitete usluga, učinkovitosti i protočnosti luka, otklanjanju administrativnih barijera te stvaranju povoljnije ulagačke klime. Tu je važno i partnerstvo i sinergija svih dionika u prometnom sustavu.

Bitan čimbenik konkurentnosti luka je i njihova umreženost u sustav intermodalnih prometnih pravaca.

Luka Rijeka, kao najveća hrvatska teretna luka, dio je osnovne prometne mreže na mediteranskom prometnom koridoru, ali bitno je da postane i dio koridora Baltik-Jadran. To je ono na čemu radimo i vjerujem da ćemo vidjeti konkretne pomake već krajem ove godine.

Kada je riječ o unutarnjoj plovidbi, želim napomenuti da je potrebno intenzivirati promet plovnim putovima Save, Dunava i Drave, a za što je nužno osigurati sigurne i prohodne plovne putove.

U tu smo svrhu osigurali dodatna sredstva u Državnom proračunu, a od Agencije za vodne putove u suradnji s Hrvatskim vodama očekujem punu predanost u realizaciji ovog važnog projekta.

Infrastrukturnim projektima u lukama Osijek i Slavonski Brod u iznosu od preko 30 milijuna eura sredstava Europske unije dajemo novi zamašnjak razvoju plovidbe na unutarnjim plovnim putovima.

Potenciranjem pomorske i unutarnje plovidbe doprinosimo i postizanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i smanjenju štetnih emisija.

Naime, uz željeznički promet, pomorska i unutarnja plovidba su ekološki najprihvatljiviji i energetski najučinkovitiji oblici prometa.

Iako je njihov „zeleni otisak“ razmjerno povoljan, ključno je i dalje raditi na daljnjem smanjivanju štetnih emisija s brodova.

U tu svrhu započeli smo s projektima za stvaranje pretpostavki za korištenje alternativnih goriva, a očekujem i da plan obnove naše bijele flote bude dodatno usmjeren prema postizanju tog cilja.

Kao obalna država imamo veliku odgovornost za zaštitu i očuvanje čistog i zdravog okoliša, a posebice mora.

Pomorstvo je kao grana iskonski u svojoj prirodi međunarodnog karaktera i to daje dodatni značaj međunarodnoj suradnji u području pomorstva.

U prvom redu kroz Međunarodnu pomorsku organizaciju čiji smo aktivni član, a naravno i u kontekstu našeg članstva u Europskoj uniji, gdje sve više i angažirano sudjelujemo i u Europskoj pomorskoj strategiji i u Europskoj strategiji pomorske sigurnosti koja je usvojena na Europskom vijeću 2014. godine.

Za nas je osobito važan drugi mediteranski okvir – pri čemu treba voditi računa o poštivanju svih obveza iz multilateralnog okvira – a to je Barcelonska konvencija o zaštiti Sredozemnog mora.

Jadransko more, kojeg imamo sreću baštiniti, je okvir unutar kojeg valja jačati suradnju kroz, primjerice, Jadransko-jonsku inicijativu kao poseban okvir koji u nizu svojih segmenata suradnje, od gospodarske do kulturne i znanstvene, ima i važnu prometnu dimenziju koja se odnosi na kvalitetnije pomorsko povezivanje. Tome pridonosi i Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju koja nam može pomoći da sredstva iz proračuna za regionalni razvoj još bolje koristimo.

Takav okvir nama daje za pravo da kao pomorska zemlja, jadranski i sredozemno orijentirana, iskoristimo sve mogućnosti međunarodne suradnje, da iskoristimo financiranja kroz te okvire, kako bismo sve ono što je u trajnoj zadaći svih vas kojima su more i pomorstvo i kruh, i ljubav, i promišljanje, učinimo korisnim za razvoj Republike Hrvatske.

Stoga mi je zadovoljstvo otvoriti današnju Konferenciju, zaželiti vam uspješnu, sadržajnu i kvalitetnu raspravu koja će, siguran sam, pridonijeti novim i boljim zakonskim rješenjima i drugim mjerama koje zajedno možemo poduzeti.

Čestitam vam na organizaciji i želim uspješan rad! Hvala lijepa!