Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 7. 5. 2015.

Europa želi mirnu reintegraciju okupiranih dijelova Ukrajine

Predsjednik izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom Andrej Plenković sudjelovao je na okruglom stolu »Vanjska politika Europske unije i odgovor na krizu u Ukrajini« koji su organizirali Hrvatska Paneuropska unija i Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih i europskih poslova

Na okruglom stolu sudjelovali su, uz zastupnika Plenkovića, veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko te predstojnik Katedre za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jevgenij Paščenko. Moderatori su bili predsjednik HPEU-a Pavo Barišić i ravnatelj Diplomatske akademije Mladen Andrlić.

Plenković je istaknuo da je Ukrajina žrtva agresije te da ne postoje dvojbe da je Rusija prekršila sve odredbe međunarodnog prava teritorijalnom okupacijom Donbasa i ilegalnom aneksijom Krima. Smatra da pitanje Ukrajine predstavlja test vjerodostojnosti vanjske politike EU, njezine politike susjedstva, proširenja te energetske i trgovinske politike.

Poručio je da Ukrajina ima pravo sama odabrati svoj put, a ukrajinski narod je na Euromajdanu, te na predsjedničkim i parlamentarnim izborima dao povjerenje umjerenim političkim strankama koje zagovaraju europski smjer.

Podsjetio je da je na velikom summitu u Kijevu početkom travnja donesen važan dokument koji Ukrajinu usmjerava da iznađe snage za vođenje dva paralelna procesa – obranu teritorijalnog integriteta i provođenje europskih reformi u okviru Sporazuma o pridruživanju.

Usporedivši situaciju s Hrvatskom za vrijeme okupacije, Plenković je rekao da Ukrajina ima nedvosmislenu i snažnu podršku EU. Prvi primjer je istovremena ratifikacija Sporazuma o pridruživanju od strane Europskog parlamenta i Vrhovne Rade. Drugi je financijska podrška Unije od 11 milijardi eura u prošloj godini, te nova tranša makrofinancijske pomoći od 1,8 milijardi eura za stabilnost javnih financija, uz doprinos drugih međunarodnih organizacija i država.

Naglasio je da politika Putinove Rusije želi širiti utjecaj u neposrednom susjedstvu stvaranjem aktivnih i zamrznutih konflikata kako bi se obnovio utjecaj Moskve. Drži da će predstojeći summit u Rigi, na kojem će sudjelovati predstavnici Ukrajine, Gruzije, Moldove, Azerbajdžana, Bjelorusije i Armenije, biti važan da se osjete poruke diferencijacije u strateškom određenju tih zemalja, budući da neke od njih imaju političku volju da budu dio europskog projekta, a neke ne. Stoga će reforma politike susjedstva koju provodi povjerenik Hahn ići za načelom diferencijacije i individualnog pristupa svakoj od tih zemalja.

Dodao je da se njegova delegacija za Ukrajinu sastala više nego ijedna druga u Europskom parlamentu, a nedavno je ugostila i patrijarha Filareta.

Poručio je da Hrvatska treba bolje iskoristiti svoj najkvalitetniji vanjskopolitički izvozni proizvod mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i prenijeti ukrajinskim kolegama iskustva decentralizacije, zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, povrata imovine, obnove i amnestije. Ta iskustva Hrvatske, uz Minski sporazum, mogu osigurati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine sa što manje žrtava.