Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 12. 2019.

Regulirat ćemo rad nedjeljom, radnici trebaju taj dan provesti s obitelji

U intervjuu za Jutarnji list predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković govori o potpori Kolindi Grabar-Kitarović u drugom krugu predsjedničkih izbora, o planovima Vlade u 2020, novom zakonu o radu nedjeljom i o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a

Intervju prenosimo u cijelosti.

Dio tradicionalnih birača HDZ-a koji su prošle nedjelje glasali za Škoru, Plenković planira vratiti tumačenjem istine.

– Mislim da u današnjem medijskom i internetskom komunikacijskom prostoru poruke naših vrijednosti, ostvarenja i onoga što radimo očito nisu došle do jednog kruga birača. A ti su birači istovremeno bombardirani, naročito putem društvenih mreža, difamirajućim porukama, lažima, neistinama, kontinuiranim blaćenjem te izmišljenim pričama koje su izvorno krenule upravo od Zorana Milanovića, a koje je onda preuzela krajnja desnica.

Kako pobijediti Zorana Milanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora?

– Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom petogodišnjem mandatu ostvarila je značajna postignuća za Hrvatsku, osobito za jači međunarodni položaj naše zemlje i ugled u međunarodnoj zajednici. Vodila je računa o skladnom funkcioniranju svih institucija, pokretala je inicijative u pogledu demografske revitalizacije, zalagala se za ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, poticala decentralizaciju, vodila brigu o najugroženijima u društvu, o blokiranima, o onima koji su na rubu siromaštva, brinula se za veća prava umirovljenika, a ujedno se zalagala za jačanje sustava domovinske sigurnosti. Zajedno s Vladom radila je na tome da se osnaži položaj Hrvatske vojske, policije i branitelja. U ovom trenutku najvažnije je da većina birača prepozna njezina postignuća, ali isto tako i program za sljedećih pet godina koji je prezentirala – za razliku od protukandidata ljevice koji se hvali time da nema programa. Uvjeren sam da ljudi nisu zaboravili loše rezultate Milanovićeve Vlade i njega kao premijera. Njegova politika dijelila je Hrvatsku na ''ili mi ili oni'' i zadužila Hrvatsku za dodatnih 70 milijardi kuna, dok je za vrijeme našeg mandata javni dug smanjen za 10 postotnih bodova, a niži je i u apsolutnim iznosima.

U konačnici, njegova politika poražena je na parlamentarnim izborima i 2015. i 2016. Prema tome, da su samo ta tri elementa u pitanju, mislim da bi izbor bio jasan.

Ali birači u prvom krugu izbora očito nisu tako valorizirali ni rad bivšeg premijera Zorana Milanovića niti petogodišnji mandat predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Odmah nakon prvog kruga izbora sastalo se vodstvo HDZ-a, što ste utvrdili i što ste dogovorili za drugi krug?

– Milanović, kao kandidat SDP-a bez programa i s lošim premijerskim saldom, dobio je 29,5 posto glasova, a pritom ga podupire 13 stranaka. To znači da je taj blok došao do samo 29,5 posto, iako su bili praktički bez konkurencije na lijevom dijelu političkog spektra. Neke protestne glasove dobio je zastupnik u Europskom parlamentu koji je sada naglo odustao od ambicije da bude i predsjednik države, i Vlade, i ministar. Još jedan mesijanski balon se ispuhao i pokazao kao lažna priča. A kako nije imao kampanju, on je time u prvom krugu više pomogao Milanoviću. S druge strane sasvim je očit bio trend da su jačanjem i okupljanjem krajnje desnih stranaka – kao što je bilo i na europskim izborima – birači ljevice bili angažiraniji u prvom krugu izbora. Uvijek kada se okrupnjava krajnja desnica to jača izlaznost lijevih birača. I to je dovelo do ovakvog rezultata u prvom krugu predsjedničkih izbora. Što se tiče desnoga spektra, imamo HDZ koji vodimo na politici desnoga centra, koja je državotvorna, domoljubna, narodnjačka, demokršćanska, i u vrijednosnom smislu baštini sve ono što 30 godina nakon svog osnivanja i kapitalne uloge u svim fazama ostvarenja hrvatskih nacionalnih interesa HDZ ima kao dio europske obitelji pučana. To je mjesto gdje bi HDZ danas, da je živ, stavio i prvi predsjednik Franjo Tuđman. Naša kandidatkinja ušla je u drugi krug i sada smo usmjereni da zajedništvom birača i centra i desnog centra i desnice Kolinda Grabar-Kitarović ostvari pobjedu u drugome krugu nad Zoranom Milanovićem, čija se Vlada pamti po lošim gospodarskim rezultatima i po podjelama u društvu. Zbog toga sigurno ne može biti dobar predsjednik Republike, koji treba okupljati, a ne dijeliti.

Tko je onda ''kriv'' za stvaranje atmosfere u kojoj je uopće moguće da Škoro postigne tako dobar rezultat, pa i glasovima vaših tradicionalnih birača?

– Mislim da u današnjem medijskom i internetskom komunikacijskom prostoru poruke postignuća, vrijednosti, ostvarenja i onoga što smo obećali da ćemo napraviti i što radimo očito nisu došle do jednog kruga birača. A ti su birači istovremeno izloženi i zasuti, naročito putem društvenih mreža, difamirajućim porukama, lažima, mržnjom i kontinuiranim blaćenjima te izmišljenim pričama koje su izvorno krenule upravo od Milanovića, a koje je onda preuzela krajnja desnica, poput laži o udbašima, Jugoslavenima, briselskim ćatama, izdajicama itd. To su sve nataložene manipulacije koje su, nažalost, dovele u zabludu dio birača. Nasuprot tome, idemo analizirati što su sve HDZ i HDZ-ova parlamentarna većina, zajedno s predsjednicom Republike, učinili za dignitet Domovinskog rata. Je li ova Vlada napravila više od drugih u ispravljanju nepravdi prema hrvatskim braniteljima s novim jedinstvenim zakonom o braniteljima? Jest. Pogledajte samo što je sve učinio na tom planu ministar Medved. Povećali smo i proračun za hrvatske branitelje, a da nismo ugrozili opći državni proračun, a donijeli smo i novi zakon o nestalima.

U ovoj je Vladi i drugi general pobjedničke Hrvatske vojske Damir Krstičević. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu. Osnažili smo materijalni položaj vojnika te nabavljamo opremu i moderniziramo vojsku. Ujedno, hrvatska policija nikad nije imala jači materijalni položaj, s 271 milijun eura apsorbiranih za jačanje schengenske granice uvježbali smo 6500 policajaca za čuvanje granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, i to ne na način da podižemo bodljikavu žicu ili gradimo ogradu. Dok sam premijer neće biti žice između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u susjednoj BiH, to garantiram. Problem migracijskih ruta postoji, ali broj pokušaja prelaska granice danas je na samo 2 posto od broja migranata koji su prošli kroz Hrvatsku 2015. Stoga odgovorno i čvrsto štitimo granicu i sprečavamo nezakonite migracije. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, uveli smo državno odličje dr. Franjo Tuđman koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila pokojnom kardinalu Franji Kuhariću. Gajimo dobre odnose i suradnju s Katoličkom crkvom i štitimo od inicijativa lijevih stranaka koje žele reviziju ili čak otkazivanje Vatikanskih ugovora.

To bi sve trebala biti pjesma za uši vaših birača, ali dio HDZ-ovih birača to očito nije prepoznao. Kako planirate vratiti dio svojih tradicionalnih birača koji 22. prosinca nisu glasali za HDZ-ovu kandidatkinju i je li desetak dana između dva izborna kruga uopće dovoljno za to?

– Vrlo jednostavnim načelom koje nas vodi – istinom. Samo istinom. Stalno govorim da ljudi trebaju dobiti pravu informaciju kako bi razlikovali točno od netočnoga, spin od činjenica te prepoznali relevantna postignuća. U političkom prostoru u našem mandatu imali smo već situacije koje nalikuju društvenim fenomenima u kojima dezinformacije prevladaju istinu.

Primjerice, kod ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o zaštiti od nasilja u obitelji i zaštiti žena od nasilja, koja je poslužila da pojačamo zakonski okvir, operativne i proračunske mehanizme za sprečavanje fenomena nasilja, situacija koje utječu na razaranja obitelji i traume djece. Kao Vlada smo čuli poruku jednog dijela ljudi koji su izrazili zabrinutost radi rodne ideologije, kojoj se i mi protivimo, te smo usvojili interpretativnu izjavu kao dio zakona o potvrđivanju, koja otklanja bilo kakve strahove. O našoj interpretativnoj izjavi danas se raspravlja i u Vijeću Europe i u Europskoj uniji kao o modelu koji bi i druge države koje imaju sličan problem mogle koristiti da bi amortizirale strahove oko rodne ideologije. Nakon što je Konvencija stupila na snagu, Vlada je izmjenama Kaznenog zakona te Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pojačala kazne za divljake koji tuku žene i djecu. U mom vrijednosnom sustavu borit ću se svakog trenutka protiv takvih. Usvojili smo konvenciju, a vidite da danas nema 'roditelja 1 i 2', nema nekakvih 'zombija' niti će ih biti.

Prošli su mjeseci od ratifikacije Istanbulske konvencije i, kako kažete, vidimo da zombiji ne hodaju ulicama. Međutim, dio birača i dalje nije glasao za ''informaciju'', nego za ''emociju'', a ovoga puta je ta emocija bila na Škorinoj strani. Ako nije bilo dovoljno pet, šest mjeseci, kako mislite tim biračima to objasniti u tjedan dana, koliko je ostalo do drugog kruga predsjedničkih izbora?

– Određeni politički akteri žive od dezinformacija, njihov čitav modus operandi i vivendi je da kroz takvu vrstu širenja laži i neistina ljude pridobiju na svoju stranu. A mi idemo na činjenice koje su se pokazale točne i koje su dobre za hrvatsko društvo. S lijeve strane imate inicijativu sindikata '67 je previše' oko mirovinske reforme koja omogućuje veće mirovine svima, a naročito onima koji imaju niske mirovine, te omogućuje ljudima koji već jesu u mirovini da se vrate na tržište rada, a da pritom zadrže mirovine i još dobivaju plaću. I onda odjednom tema '67 je previše' postane referendumska tema, baš slučajno usred kampanje za europske izbore. A zakon koji regulira odlazak u mirovinu sa 67 godina donijela je Milanovićeva Vlada s Mirandom Mrsićem kao ministrom rada još 2013. Unatoč tome, poslušali smo apel građana i usvojili pojedine izmjene, ali i osigurali da mirovinska reforma ide dalje na korist umirovljenika.

Treća priča je s koeficijentima na plaće učiteljima i profesorima, koje Vlada može jednostrano i u bilo kojem trenutku mijenjati, dok dodatke na plaće ne može, jer su oni dio dvostranog sporazuma. Mi smo cijelo vrijeme tumačili da je u njihovu interesu da im se poveća dodatak jer je to čvršće jamstvo. Usto, u našem mandatu konzistentnom politikom plaće su rasle u javnom i državnom sektoru za 18,3 posto, a učiteljima i profesorima će narasti za 23,1 posto, dok je za vrijeme mandata današnjeg kandidata za predsjednika s karakterom rast osnovice plaća bio – 0.

Ne mislile li da je desnica, koristeći predsjedničke izbore, imala za cilj rušenje vas kao predsjednika HDZ-a?

– To je bilo očito u porukama koje su slane, međutim to niti se dogodilo, niti će se dogoditi. Predsjednika HDZ-a biraju članovi HDZ-a. Vodimo Hrvatsku i HDZ ispravnim smjerom. Imamo zdravi gospodarski rast, smanjenje javnog duga, ispunili smo sve uvjete i idemo prema članstvu u schengenskom prostoru, pripremamo se za uvođenje eura, a vratili smo zemlji investicijski kreditni rejting. Poduzeli smo brojne demografske mjere, povećali mirovine, višekratno smo proveli porezna rasterećenja te imamo najbolje turističke sezone tri godine zaredom. Pokreću se brojne investicije u energetici – LNG, rafinerija Rijeka, brojni veliki projekti Hrvatske elektroprivrede, kao i ulaganja u širokopojasni internet, željeznice, ceste, zračne i pomorske luke. Provodimo reforme obrazovanja i pravosuđa, a županijama, gradovima i općinama prepustili smo više i sredstava i ovlasti za učinkovitije djelovanje. Napravili smo velike iskorake u stambenom kreditiranju mladih.

Kada gledam postignuća Vlade u odnosu na naš program, mogu reći da smo pokrenuli mnogo dobrih promjena i projekata u zemlji, a pored toga kontinuirano krizno upravljamo brojnim reliktima hrvatske ekonomske tranzicije i gospodarskim sustavima još iz ranije države. Mi smo sve to riješili, unatoč brojnim opstrukcijama.

Desnica je ljubomorna što ne sudjeluje u vašem HDZ-u?

– To nije točno. HDZ je velika stranka, ima široki krug ljudi koje okuplja i svi su uključeni, svi mogu dati doprinos. A naročito mogu pridonijeti u kampanji predsjednice. Posebno je važno da to učine bez kalkulacija.

Koliko s rezultatom prvog kruga izbora ima veze to što je vaša kandidatkinja nanizala puno gafova i u kampanji i prije početka službene kampanje? Popušta li ona pod pritiskom?

– Uvjeren sam da će predsjednica kao što je pokazala i u prvom krugu tijekom sučeljavanja sa svim protukandidatima, i u drugom krugu pokazati svoju snagu, znanje, srčanost i odlučnost i da će ljudima predstaviti svoja postignuća i svoje planove te na taj način ponovno dobiti većinsko povjerenje hrvatskih birača.

Predsjednica RH je u samo nekoliko dana pokazala dva dijametralno suprotna lica: na predizbornom skupu u Osijeku djelovala je nefokusirana, pokazala je određenu slabost, dok je u studiju HTV-a nekoliko dana kasnije prema ocjenama mnogih analitičara bila jedna od najboljih na sučeljavanju svih predsjedničkih kandidata. Kako tumačite njene velike oscilacije?

– Ona je pobijedila u toj debati, tu nema nikakve dileme. A sad se igra nova utakmica i siguran sam da će biti u top formi.

Dakle, smatrate da treba otići na sve TV debate s Milanovićem na koje su pozvani?

– Predsjednica će, siguran sam, sama procijeniti koliko joj je debata potrebno u drugom krugu da hrvatska javnost dobije jasnu sliku o njezinim kvalitetama, ali i o slabostima protukandidata.

Bi li za nju bilo bolje da bude više debata?

– To je na njoj da procijeni. Što se mene tiče, ja sam uvijek za debate. U krajnjoj liniji ja sam išao u debate 2016. godine s Milanovićem i pobijedio na tim izborima. Prema tome, pobijedit će i ona.

Što znači prilično dobar rezultat Darija Juričana i kako ste pročitali poruku koju su njegovi birači uputili?

– Komparativno gledajući i europsku i svjetsku politiku, svjestan sam da postoje u brojnim državama kandidati poput gospodina Juričana, no moj je stav da se protivim banalizaciji i trivijalizaciji politike. To je nihilistički stav prema institucijama kojim se ipak pokušava sve, a ne samo pojedine političare staviti u negativan kontekst. I moja je zadaća, kao političara te predsjednika stranke i Vlade, da u društvu njegujem kulturu poštovanja prema državi. To je bitno različita poruka od ove koju je on poslao, no i to je demokracija. Jedan broj ljudi i na takav način želi poslati poruku, a na nama je i da te poruke birača čujemo i razumijemo.

Juričan se u kampanji prije svega bazirao na kritici lika i djela Milana Bandića, vašeg koalicijskog partnera koji je već godinama redovna mušterija DORH-a, USKOK-a, pa i sudskih vijeća. Je li vama ponekad neugodno zbog činjenice što morate surađivati s Milanom Bandićem i njegovim saborskim klubom zastupnika?

– Što se tiče suradnje s klubom, ona je korektna. Bili su vrlo konzistentni u podršci u svim ključnim potezima parlamentarne većine i podržali su Vladu u bitnim zakonima. Moram podsjetiti javnost još jednom da kada smo krenuli 2016. godine u kampanju moja ključna politička poruka bila je politička stabilnost i manje podjela u društvu. I zahvaljujući tome smo u četvrtoj godini mandata. Mi smo, unatoč svim mogućim akterima koji su željeli srušiti ovu parlamentarnu većinu i Vladu, pokazali otpornost, oduprli smo se tome i iznijeli mandat koji je po svim elementima pozitivan. Ostvarujemo proračun sa suficitom, povećanje plaća, bolji životni standard, rasterećenje gospodarstva i manje poreze.

Je li 2019. bila godina sindikalista?

– Ovo je prije svega godina nastavka gospodarskog rasta i međunarodnog pozicioniranja Hrvatske bez presedana. Strategija sindikata je da krenu u akciju uvijek u trećoj godini mandata. Naša Vlada usmjerena je na reforme i gospodarski rast, a kada je situacija dobra, onda svi naravno hoće više. Imamo kolač koji je veći nego inače i sada svi hoće svoj dio, što ja razumijem. Pokazali smo da vodimo konzistentnu fiskalnu politiku, da ne želimo trošiti više nego što imamo, jer je takav pristup doveo i do znatno nižih kamata za državu, gospodarstvo i građane. Istodobno, kroz kolektivni ugovor u nekoliko navrata podignuli smo plaće za 18,3 posto. Usto smanjujemo poreze na plaće, podigli smo minimalnu plaću za 100 eura (na 3250 kn neto), a prosječna plaća porasla je za više od 800 kuna. Ta situacija dovodi do toga da svi oni koji žele još, idu sa svojim zahtjevima prema Vladi. I to baš sada jer znaju da ide izborna godina. A mi moramo voditi računa o široj slici i ne ugroziti rast koji već ostvarujemo i od kojeg svi imaju koristi.

Vlada priprema novi zakon o radu nedjeljom. Koji su glavni ciljevi i kako ćete ih pomiriti s odlukom Ustavnog suda iz 2009. godine?

– Javnosti ćemo predstaviti konkretan zakonski prijedlog kojim bismo regulirali rad trgovina nedjeljom. Analiza Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pokazuje daje prosječan promet ostvaren u trgovinama nedjeljom niži za 41–52% od prometa ostvarenog u ostalim radnim danima u tjednu. Stoga smo pronašli rješenje koje će radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna. Ujedno, želimo osigurati da radnici za rad nedjeljom budu adekvatno plaćeni. Rješenje koje ćemo ponuditi uzet će u obzir i odluku Ustavnog suda iz 2009. godine, kao i usporednu praksu europskih zemalja.

Po čemu ćete najviše pamtiti 2019. i što možete obećati građanima u 2020., zadnjoj godini mandata ove Vlade?

– Prije svega, mi ćemo učiniti sve da dobijemo još jedan mandat. U 2020. godini jačat ćemo poslovno ozračje za veća strana ulaganja koja će dovesti do novih radnih mjesta i privući ljude da ostaju u Hrvatskoj, kao i poticanje izvoza. Nastavit ćemo voditi posebnu brigu o Slavoniji, gdje smo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovorili gotovo 12 milijardi kuna vrijednih projekata. Učinit ćemo daljnje iskorake u aktivaciji državne imovine. Država će prodati udjele u tvrtkama u kojima ima male udjele, a dosad je pokrenut natječaj za 60 društava. Želimo da ta društva budu produktivnija i da se pokrenu investicije i tržište kapitala. Planiramo povećati ulaganja mirovinskih fondova, koji upravljaju iznosom od 117 milijardi kuna. Želimo da se uključe u privatizacije javnih i državnih poduzeća te ulažu u infrastrukturne projekte.

Započinjemo i s analizom sustava plaća i koeficijenata u javnim i državnim službama, koji želimo pojednostaviti i učiniti pravednijim, s naglaskom na valoriziranju uspješnih i kvalitetnih.

Stalno ćemo gledati da pronađemo dodatni prostor za nova porezna rasterećenja, osobito kod dohotka, dobiti i doprinosa, što se i dosad pokazalo učinkovitim za rast potrošnje i BDP-a. Ono što će biti forte idućih šest mjeseci jest međunarodni angažman Hrvatske kao predsjedateljice Vijećem EU, stoje važan događaj za političko, ali i gospodarsko profiliranje Hrvatske na globalnoj sceni.

U četiri koraka porezne reforme Vlada se kumulativno odrekla nekoliko milijardi kuna uglavnom u korist poduzetnika i vlasnika tvrtki. Smanjili ste i presiju na oporezivanja rada, međutim to su značajnije osjetili samo oni koji zarađuju solidno, vrlo solidno ili odlično. Kada će na red doći i obični radnici, oni koji zarađuju između pet i osam tisuća kuna, a kojima ste dosad dali samo mrvice?

– Značajno smo proširili obuhvat neoporezivih primitaka, a upravo je to mjera koju bi više trebali osjetiti oni s nižim primanjima i oni koji nisu u škarama poreza na dohodak. Povećanje osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna se odnosi direktno na njih.

Pa to su te mrvice koje smo spomenuli.

– Svjesni smo da dio naših građana živi u teškim okolnostima i zato našom gospodarskom politikom i mjerama društvene solidarnosti poduzimamo sve da unaprijedimo životni standard u Hrvatskoj. Više od 1,8 milijuna građana ne podliježe plaćanju poreza na dohodak. Ako postoji prostor, mi ćemo ići s daljnjim rasterećenjem plaća. Rasteretili smo gospodarstvo i građane za 9 milijardi kuna kroz četiri vala porezne reforme, a proveli smo i 2,7 milijardi kuna administrativnih rasterećenja. Osobito su nam važni mladi i njihova perspektiva u Hrvatskoj. Stoga od 1. siječnja za mlade do 25 godina ide umanjenje obveze poreza na dohodak za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto.

Od 1. siječnja će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto, što je velik iskorak. Raznim oblicima poreznih izmjena omogućili smo i da zaposlenici u privatnom sektoru imaju veće plaće. Kao što sam rekao, povećanjem neoporezivih primitaka mjesečno do tisuću kuna poslodavci mogu davati kroz godinu svojim zaposlenicima. Sve to dalo je prostor poslodavcima da povećaju plaće i otvaraju nova radna mjesta. Broj osiguranika u srpnju dosegnuo je milijun i 600 tisuća, što je u tri godine porast za 111 tisuća. To j e najveći broj osiguranika još od pretkrizne 2008.

To govorim i iz razloga da vidite razliku između naše i drugih vlada. Mi imamo rast od tri posto, a to je rast koji nije utemeljen na zaduživanju, što je dugoročno bolje za zemlju.

Zašto vaša Vlada nije te planira li uopće uvesti porez na imovinu?

– Mislim da smo to pitanje apsolvirali prije dvije godine. Taj potez mora doći kao neka vrsta društvenog konsenzusa, kojega dosad nije bilo. To je bilo sasvim očito i kod rasprave oko uvođenja poreza na nekretnine.

Ponovno se od 1. siječnja uvodi međustopa PDV-a na dio usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Što mislite, koliko će za dva, tri tjedna biti jeftiniji ručak za dvoje u nekom prosječnom restoranu?

– Mi smo za velik broj proizvoda i usluga smanjili PDV s opće stope od 25 na 13 posto i na taj način pokazali signal za rasterećenja. Svi oni na koje se to odnosi to moraju znati ukalkulirati prilikom formiranja konačne cijene. Vidjet ćemo koliko će ih se toga držati, a koliko će njih to zadržati za sebe. Nadam se da će ako zadrže razliku za sebe taj novac investirati u veće plaće za svoje radnike ili poboljšanje gospodarske aktivnosti. U sektoru turizma stalno nam govore – rasteretite nas porezno, a mi ćemo povećati plaće. Evo, mi smo kao Vlada svoj dio odradili. Očekujem i da udruge za zaštitu potrošača prate cijene slijedom smanjenja PDV-a.

Što očekujete od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, je li realno da će do 1. srpnja 2020. biti donesen proračun EU za iduće sedmogodišnje razdoblje, te biti definiran novi trgovinski sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom?

– Nakon britanskih izbora izvjesno je da će se Brexit dogoditi za vrijeme hrvatskog predsjedanja, izgledno sa 31. siječnja 2020. Naša prva zadaća zajedno s ostalim institucijama je ratificirati uređeni izlazak UK iz EU. Drugo, koordinirat ćemo pripremu pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima s UK. Rok za sklapanje takvog sporazuma je 31. prosinca, pa nije realno da se taj proces dovrši za vrijeme našeg predsjedanja.

Što se tiče proračuna EU, krajnji rok za njegovo usvajanje je 31. prosinca 2020., a potrebno je pomiriti stajališta dviju skupina država-članica. Prvu skupinu čine razvijene zemlje koje su najveće neto uplatiteljice u zajednički proračun te doprinose s ukupno 80 posto svih uplata. S druge strane, imamo zemlje koje plaćaju manje nego što dobivaju iz proračuna EU, a među njima je i Hrvatska. U našem mandatu povećali smo ugovorenost europskih sredstava s 9 na 83 posto i time stavili europske fondove u funkciju ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske. I zato nam je važno da se i nakon što UK izađe iz Unije, kroz europski proračun nastavi jačati kohezijsku politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj, ali i poticanje inovacija, malih i srednjih poduzetnika, kao i borbu protiv klimatskih promjena te unutarnju i vanjsku sigurnost Unije. U tim pregovorima dat ćemo svoj doprinos u usuglašavanju stavova svih država članica.

Što su želje, a što je realno očekivati od Zagrebačkog summita u svibnju?

– Taj sastanak koji se događa na našu inicijativu za Hrvatsku je vrlo važan, jer želimo u kontekstu politike proširenja EU dati perspektivu zemljama jugoistočne Europe i zacrtati dinamiku odnosa za idućih desetak godina. Naša je ambicija otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i prije zagrebačkog sastanka na vrhu, jer se time mijenja ozračje. To je jedna od vanjskopolitičkih tema kojima se intenzivno bavimo, jer je i ona u hrvatskom interesu. Prije tjedan dana bio sam u Rimu na sastanku s talijanskim premijerom Conteom, 7. siječnja sam s predsjednikom Macronom u Parizu, 9. siječnja u Zagreb dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a 10. siječnja cijeli sastav Europske komisije predvođen Ursulom von der Leyen. 14. siječnja držim govor u Europskom parlamentu u Strasbourgu o prioritetima programa hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, a 16. sam u Berlinu s kancelarkom Merkel.

Povrh toga, mi smo dobili odgovornu ulogu na zadnjem Europskom vijeću da koordiniramo stajališta svih zemalja članica o načinu, organizaciji i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe. Analizirat ćemo što je s europskim projektom sada u trećem desetljeću 21. stoljeća nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine te razmotriti modele kako da građani budu bolje uključeni i jače identificirani s Europskom unijom. I zato svaki put nakon sastanka Europskog vijeća dolazim pred Hrvatski sabor i izvješćujem hrvatske zastupnike i javnost o tome, iako mnogi zastupnici u raspravi koja slijedi govore o svemu, samo ne o supstanci europskih politika.

Na koga točno mislite?

– Prije svega na one koji trebaju još shvatiti koliko je hrvatski suverenitet tema koja je lajtmotiv nekih od tih stranaka – puniji, snažniji i koliko smo utjecajniji kao članica EU, kao država koja vodi organizaciju od pola milijarde ljudi. Zajedno s predsjednicom RH učinili smo jako puno u međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, uključujući i predsjedničinu inicijativu Tri mora. Hrvatska je uspjela dobiti i glavnu tajnicu Vijeća Europe, Marjju Pejčinović Burić, a Dubravka Šuica postala je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. Organizirali smo veliki sastanak na vrhu Kina + 17 u Dubrovniku te otvorili odnose s Kinom. Kongres EPP-a u Zagrebu koji je HDZ dobio na svoju inicijativu je politički događaj bez presedana tijekom posljednjih trideset godina. Kad sve zbrojite, teniskim rječnikom, u 2019. godini Hrvatska je imala svojevrsni Grand Slam u vanjskoj politici. Sve to jača Hrvatsku i njen suverenitet.

Hoćete li vi osobno lobirati za ostanak ili definitivno izbacivanje Fidesza, stranke Viktora Orbana, iz Europske pučke stranke?

– Nakon odluke EPP-a o suspenziji Fidesza, zadužili smo naše iskusne ljude na čelu s bivšim predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuvem da naprave izvješće. Nakon toga ćemo donijeti konačnu odluku. Prije tog izvješća, pojedinačni stav bilo koje stranke članica EPP-a bio bi preuranjen.

Jeste li o tome razgovarali i s Orbanom?

– Razgovarao sam s njime. U interesu mi je da rješavamo sva otvorena pitanja koja imamo sa susjedima, pa tako i s Mađarskom. Susjedi će, kao i granice, uvijek biti isti.

Kada će biti održani unutarstranački izbori za novog (starog?) predsjednika HDZ-a, krajnji rok je 16. srpnja 2020.?

– Sada su prioritet predsjednički izbori i pobjeda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Kada će biti održati parlamentarni izbori?

– Što se nas tiče, spremni smo na izbore u svakom trenutku.

Jutarnji list, 28. prosinca 2019.
Razgovarali: Marko Špoljar i Goran Ogurlić

Intervju u PDF-u