Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 12. 2019.

Hrvatska će se znati prilagoditi gospodarskim okolnostima u svijetu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Konferenciji »The Economist: Svijet u 2020.« održanoj u Hrvatskoj narodnoj banci u Zagrebu

Uz premijera bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Na početku svojega govora premijer je pozdravio prisutne i rekao da je godina koja za 20-ak dana polako odlazi bila puna važnih događaja.

"Događale su se brojne krize u državama Latinske Amerike, veliki prosvjedi u Alžiru, Libanonu, Hong Kongu. Sve ekstremnije vremenske prilike, nova utrku u naoružanju i terorističke ugroze, tehnološki uzlet Kine čija je sonda prvi put sletjela na tamnu stranu Mjeseca, samo su neki od događaja", kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je istaknuo i stalni pritisak migracija, zaoštravanje trgovinskih ratova na globalnoj razini, nastavak sage Brexita, koja bi ovaj tjedan mogla doživjeti svoje razrješenje, rezultate Europskih izbora i novog ustroja europskih institucija, i to na 30. obljetnicu pada Berlinskog zida. "Pred nama je 2020. koja donosi nove izazove, ali je velika prilika za nove stranice, nove korake, nove strategije i nove odluke", nastavio je premijer Plenković.

Kazao je da su gospodarski izazovi povezani su s predvidivim usporavanjem gospodarskog rasta na svjetskoj razini na oko 3% prema projekcijama Europske komisije, uz stagnaciju rasta u Europskoj uniji.

"Hrvatska će se tome znati prilagoditi pa i uz usporavanje gospodarskog rasta u nas, on i dalje, prema našim projekcijama i projekcijama Europske komisije, ostaje viši od europskog prosjeka", istaknuo je.

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da situaciju u Hrvatskoj olakšava činjenica da smo u ovoj godini kod dvije najveće svjetske rejting agencije vratili kreditni rejting zemlje na investicijsku razinu, što povećava investicijsku atraktivnost zemlje i spušta cijenu zaduživanja i za državu, pa onda i za gospodarske subjekte i za građane.

"Od globalnih događaja u novoj godini će mega politički događaj biti predsjednički izbori u SAD", nastavio je premijer i dodao da će se vidjeti hoćemo li "baš mi kao Hrvatska organizirati posljednje pravne odluke koje se tiču Brexita već u siječnju, a time i započeti novu fazu kroz novi pregovarački okvir za iduće korake u sljedećih godinu dana."

Izdvojio je i preglednu konferenciju država stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koja je značajna za međunarodni mir i sigurnost.

2020. – godina velikih obljetnica

"Godina 2020. bit će i godina velikih obljetnica", nastavio je premijer, kazavši da se obilježava 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata i oslobađanja koncentracijskih logora Auschwitz i Birkenau.

"Obilježit ćemo i 75. obljetnicu uspostave Ujedinjenih naroda, što je prigoda da se još jednom osvrnemo na globalne relevantnosti ove svjetske organizacije", rekao je i dodao da će to biti prilika da i Svjetski gospodarski forum obilježi 50. summit u Davosu u siječnju.

"Za nas u Hrvatskoj, u 2020. obilježit ćemo također 30. obljetnicu prvih demokratskih izbora, a ujedno će to biti i naš ponovni Dan državnosti 30. svibnja", istaknuo je. Također, kazao je da će 2020. biti godina obljetnice donošenja Božićnog Ustava, kao i 25. obljetnice pobjede u Domovinskom ratu.

Premijer Plenković rekao je i da će 2020. biti godina u kojoj će Hrvatska imati seriju međunarodnih eksponiranja. "Sudjelujemo na Svjetskoj izložbi EXPO u Dubaju, na Olimpijskim igrama u Tokiju, na Europskom nogometnom prvenstvu, a Rijeka će sljedeće godine imati naslov Europske prijestolnice kulture 2020.", naveo je premijer.

Predsjedanje Vijećem Europske unije čast je i izazov

Naglasio je da će najznačajniji međunarodni angažman Hrvatske biti naše prvo u povijesti predsjedanje Vijećem Europske unije koje počinje 1. siječnja. "To je za nas povijesni trenutak, kruna našeg europskog puta", kazao je i dodao da dolazi u prijelomnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet.

"To je i čast i izazov i na temelju našeg iskustva nove članice, moramo dati poseban kut gledanja na europski projekt i precizno pridonijeti njegovoj budućnosti", zaključio je Plenković.

Nabrojao je četiri prioriteta predsjedanja Vijećem Europske unije, a to su Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna.

"Vlada je organizirala 5 konferencija u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu da senzibiliziramo sve dijelove Hrvatske za ono što nas čeka i da te teme postanu teme s kojima živimo kontinuirano, jer svaka od njih izravno utječe na kvalitetu života naših građana", rekao je premijer.

Europa koja se razvija - ravnomjeran razvoj svih članica Europske unije

"Mi želimo da se Europa razvija na održiv, uravnotežen i uključiv način, želimo produbljivanje jedinstvenog tržišta, poticanje digitalizacije poslovanja, ulaganja u inovacije i istraživanje, sve u cilju povećanja konkurentnosti", nastavio je i dodao da "nove tehnologije, a tu prije svega mislim na digitalno tržište i sve ono što sa sobom novi 4. industrijska revolucija, koju kraće nazivamo digitalnom revolucijom, traži i prilagodbe u načinu života, ali i nove regulatorne okvire".

"Istovremeno, želimo smanjivati razlike među država članica odnosno razvijati ih ravnomjerno, kako bi one poput Hrvatske koje nisu imale privilegiju da žive nakon 1945. u demokratskim porecima da se gospodarski razvijaju kao što su to radile one članice koje su uživale punu slobodu i da ulove korak s onima koji su razvijeni", kazao je.

Predsjednik Vlade rekao je da je u okvir ovog prioriteta Hrvatska stavila i demografski izazov: "Pitanje demografske revitalizacije na našu inicijativu ušlo je u Strateški program u lipnju", rekao je i dodao da će se njime baviti naša potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

"Zašto to radimo, ne samo zato što je to problem svojstven hrvatskom društvu, već on direktno pogađa pola članica, jer pola članica Europske unije ima negativan prirodni priraštaj", pojasnio je premijer.

Europa koja povezuje – bolja digitalna infrastruktura

"Prioritet kojeg nazivamo Europa koja povezuje se može ostvariti samo ako smo bolje povezani u prometnom, energetskom i telekomunikacijskom pogledu, ali i s digitalnom infrastrukturom", kazao je premijer o drugom prioritetu i dodao da se želi povezati sve građane, a osobito mlade koji su najbrži u adaptaciji na nove okolnosti.

Europa koja štiti - koherentna i konzistentna politika sprečavanja nezakonitih migracija

"Europa koja štiti nije samo pitanje unutarnje sigurnosti , to je pitanje zaštite vanjskih granica", rekao je premijer o trećem prioritetu i naglasio da je Hrvatska, kao zemlja koja ide prema Schengenu, dobila zeleno svijetlo Europske komisije, a „to nam je poticaj da napravimo nove korake da Vijeće donese pozitivnu odluku."

Predsjednik Vlade kazao je da to znači reformu Zajedničkog europskog sustava azila, koherentnu i konzistentnu politiku sprečavanja nezakonitih migracija: "Za nas posebno na ovoj istočno-mediteranskoj ili tako zvanoj zapadno balkanskoj ruti, koja dolazi točno do sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, a nakon toga ulaz je u Europsku uniju. Zbog toga je rješenje problema, još jednom to ističem, u čvrstom, preciznom i jasnom aranžmanu između Europske unije i Turske, jer bez takvog dogovora riskiramo procese koje je onda teže kontrolirati", naglasio je premijer Plenković.

Kazao je da i hibridne prijetnje spadaju u Europu koja štiti. "Pristup u suzbijanju širenja lažnih vijesti mora biti koordiniran", kazao je, pojasnivši da se s pitanjima netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama svaka demokracija danas suočava. "I ti procesi utječu na političku arhitekturu, toga smo svi svjesni i to je jedan od problema za koji u ovom trenutku praktički niti jedna zrela demokracija nije našla rješenje", zaključio je premijer.

Europa koja je utjecajna – predvodnica u rješavanju globalnih pitanja

Govoreći o četvrtom prioritetu, predsjednik Vlade podsjetio je da je Europska unija drugo svjetsko gospodarstvo i čini petinu svjetskoga BDP-a, prva je trgovinska sila, prvi trgovinski partner SAD-u, Kini, Indiji, Rusiji, kao i zemljama MERCOSUR-a i OPEC‑a.

Naglasio je i da polovica ukupne razvojne globalne pomoći dolazi od članica Europske unije i europskoga proračuna.

"Činjenica da su 23 od 36 članica OECD-a članice Europske unije je još jedna potvrda koliko smo dio najrazvijenijega dijela svijeta i za nas je to korak koji će uslijediti kroz određeno vrijeme. To radimo kako bismo zaštitili i naše kompanije, u prvom redu od nelojalne konkurencije i štitili radna mjesta i na razini Europe, ali i Hrvatske", kazao je Plenković.

I stoga, istaknuo je premijer, želimo Europu koja je utjecajna, koja će biti predvodnik u rješavanju pitanja globalno gledajući – i migracija, terorizama, klimatskih promjena, zaštite ljudskih prava i jačanja trgovinskih okvira. Ocijenio je da su to procesi koji će zasigurno obilježiti ne samo hrvatsko nego i iduće predsjedanje.

Predsjednik Vlade govorio je i o četiri teme koje se uklapaju u hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.

Govoreći o Brexitu, i ne želeći prejudicirajući buduća rješenja, predsjednik Vlade podsjetio je da se u Velikoj Britaniji održavaju izbori 12. prosinca te da je Europska unija spremna za dva scenarija.

Prvi je da buduća većina i buduća vlada ratificiraju Sporazum o povlačenju. Nakon toga slijedi procedura na razini Europskoga vijeća i Europskog parlamenta. "I stvar će biti razriješena za vrijeme hrvatskog predsjedanja 31. siječnja", kazao je Plenković.

Ukoliko bude neki drugi scenarij, pojasnio je premijer, izgledno je da taj rok neće biti 31. siječnja, nego će se zbog unutarnje-političkih odnosa ponovno produljiti ta tema, što će, dodao je, ovisiti o političkim odlukama u samoj Ujedinjenoj Kraljevini.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska spremna usvojiti pregovarački okvir za buduće odnose, koji treba biti sklopljen u samo 11 mjeseci, odnosno do kraja 2020. "Zajedno sa dosadašnjim i budućim pregovaračima na čelu s Barinerom i Komisijom radimo na pregovaračkom okviru koji ćemo usvojiti u najkraćem roku", dodao je.

Višegodišnji financijski okvir

Govoreći o Višegodišnjem financijskom okviru, premijer je naveo da je riječ o sedmogodišnjem proračunu koji određuje istinske i stvarne prioritete.

"Bez proračuna nema europskih politika, bez pravodobno usvojenog proračuna dolazi do kašnjenja operativnih programa, a to je ono što nitko ne želi", poručio je Plenković, kazavši da desetak najrazvijenijih i najbogatijih članica Europske unije plaća 80 posto proračuna, dok ostalih 17, odnosno 18 samo 20 posto.

Predsjednik Vlade naglasio je da je prvi put održana orijentacijska rasprava tijekom Finskog predsjedanja Vijećem EU-a te da je zadnja revidirana verzija VFO-a smanjila ukupan iznos proračuna EU na 1,087 milijardi eura. Rekao je da prijedlog u ovom trenutku ne zadovoljava ni one koji bi dali manje, niti zemlje "Prijatelje kohezije"koji žele više. "Daleko od onoga što je rekla Junckerova komisija, što bi htjela napraviti Ursula von der Leyen, a još dalje od onoga što želi Europski parlament", dodao je.

Premijer smatra da se treba pronaći balans između tzv. tradicionalnih politika koje obično čine dvije trećine proračuna, a to su kohezija i poljoprivreda te svih onih izazova koji su aktualni, od klimatskih promjena, sigurnosti, inovacija, istraživanja, mobilnosti i sigurnosti.

"I tu će Hrvatska zajedno s novim predsjedateljem VijećaCharles Michelom imati presudnu ulogu da pronađemo kompromis. Svi bi htjeli da se ovih naših šest mjeseci iskoristi na koristan način i Hrvatska će tu nastojati biti i dobar pregovarač i predsjedatelj Vijeća o ovim temama", poručio je Plenković.

Proširenje – posebno važna tema za Hrvatsku

Temu proširenja Europske unije premijer je ocijenio posebno važnom za Hrvatsku.

"Sastanak u Zagrebu između članica Europske Unije i država jugoistoka Europe odabran je jer smatramo da je to dio Europe koji najbolje poznajemo i za koji imamo svojevrsnu posebnu odgovornost", istaknuo je premijer, dodavši da će ovakav sastanak biti održan 20 godina nakon prvog summita koji je bio u Zagrebu, u studenom 2000. godine.

Naglasio je da je Hrvatska jedina uspješna priča u odnosu na ostalih pet država koje su sudjelovale na tom sastanku.

Predsjednik Vlade podsjetio je da Europskoj uniji trebalo 15 godina za sustavno održavanje ovakvih sastanka. Nakon Zagreba, dodao je, takav sastanak održan je u Solunu 2003. godine. "Inicijalna ideja je bila da se sastajemo svake tri godine. Idući put sastali smo se u Sofiji prošle godine", usvrdio je.

Premijer je istaknuo da će Hrvatska pritom učiniti maksimalan napor da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije sastanka u Zagrebu. "Stoga ćemo raditi i na dijalogu s Komisijom i s ključnim partnerima, pogotovo onima koji su iskazali rezervu i onemogućili otvaranje pregovora na Europskom vijeću u listopadu", poručio je.

Budućnost Europske unije

Što se tiče konferencija o budućnosti Europe, predsjednik Vlade je kazao da je riječ o velikom okvirnom procesu koji će potaknuti raspravu u državama članicama te će okupiti građane, stručnu javnost, političke stranke, institucije, kao i sve one koji imaju stav o tome kako da Europa unija izgleda u budućnosti.

"Ovo Europsko vijeće će dati zadaću baš Hrvatskoj da koordinira poziciju Vijeća u tom procesu i ne smijemo upasti u zamku da to postane samo interinstitucionalna rasprava", rekao je Plenković.

Premijer smatra da je smisao te debate da se Europa otvori i da postane dohvatljivija i konkretnija građanima te da ne bude predaleka, prethenička i prestručna, jer na kraju, kazao je, jedan broj ljudi zbog takve percepcije formira negativan stav umjesto da pogleda koliko koristi od članstva u Uniji ima. "I mi nažalost imamo takvu situaciju jednog dijela i biračkog tijela i političkih stranaka", dodao je.

U fokusu EU-a 2020. i tema klimatskih promjena

Predsjednik Vlade izvijestio je da da će se u 2020. godini u prvi plan staviti i tema klimatskih promjena. Rekao je da Komisija ovaj tjedan kreće u završne dogovore o tzv. Green Dealu ili Europskom zelenom sporazumu. Dodao je da će ova tema biti važna i za Hrvatsku.

Naveo je da su godine 2015. do 2019. bile najtoplije godine u svijetu do sada. "S 1,1°C iznad prosjeka u predindustrijsko doba, a ovogodišnji srpanj, rujan i listopad 2019. su najtopliji u povijesti mjerenja temperatura", dodao je.

Predsjednik Vlade smatra da se tom gorućem pitanju može pristupiti na dva načina: kao prema izazovu s kojim smo se prisiljeni nositi, ili kao prilici iz koje može stvoriti nove vrijednosti.

"Mi se zalažemo se za ovu drugu opciju, jer samo ona može potaknuti i tehnološku revoluciju i inovativna rješenja koja će biti dobra i za naš okoliš i za naše gospodarstvo. Stoga je na nama u ovakvom kontekstu u specifičnoj institucionalnoj ulozi, s 30 godina iskustva samostalne države, da damo doprinos koji je kvalitetan i primjeren onome što Hrvatska sa svim svojim iskustvom danas može dati Europi, ali i globalnim temama", zaključio je predsjednik Vlade.