Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 12. 2019.

Važnih šest mjeseci pred Hrvatskom i cijelom Europskom unijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli održali su konferenciju za medije nakon sastanka Vlade i Konferencije predsjednika Europskoga parlamenta

Neposredno prije sastanka u Hotelu Westin Plenković se sastao sa Sassolijem u Banskim dvorima, gdje su razgovarali o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pregovorima o novom europskom proračunu, Brexitu te sastanku na vrhu u Zagrebu sa zemljama jugoistočne Europe na kojem se želi otvoriti tema proširenja Europske unije.

Na konferenciji za medije, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je inauguracija i šire senzibiliziranje javnosti za početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, započelo današnjim susretom Vlade Republike Hrvatske i Konferencije predsjednika Europskog parlamenta, u kojoj su uz predsjednika i predstavnici svih političkih skupina u Europskom parlamentu te je ponovio naglaske obrađenih tema.

Uravnoteženje višegodišnjeg financijskog okvira bit će jedna od najvažnijih zadaća hrvatskog predsjedanja

"Prva tema bila je višegodišnji financijski okvir, gdje smo jasno čuli ambicije Europskoga parlamenta, da proračun idućih sedam godina prati program Komisije Ursule von der Leyen, na način da sve što je tamo iskazano kao prioritet, dobije svoju operativnu potporu u sredstvima", kazao je Plenković.

Napomenuo je da u ovom trenutku postoji dosta velika razlika između ciljeva koje je postavio Europski parlament i onoga što se zbiva na razini država članica, podijeljenih u dvije skupine.

"One koje su konzervativnije i koje su neto kontributori europskom proračunu, a znate i sami da od 28 članica njih deset uplaćuje otprilike 80% europskog proračuna, i onih drugih 17 ili 18 koje su neto korisnici, dakle primatelji europskih sredstava, među kojima je Hrvatska, gdje se naravno žele veća sredstva u idućem sedmogodišnjem proračunu. To je ta ključna utakmica. Konzervativna pozicija onih koji najviše daju, srednja pozicija onih koji bi i dalje željeli prilična financiranja za tzv. tradicionalne, ili na ugovoru utemeljene politike, kohezijsku i poljoprivrednu, i ambicije Europskog parlamenta koji kaže, ako želimo ići ususret onim izazovima koji su pred Europom danas, kad je riječ o klimatskim promjenama, o socijalnom stupu prava, kad je riječ o pitanjima sigurnosti i međunarodne pozicije EU, mladima, obrazovanju, srednjem ili malom poduzetništvu, onda ta sredstva moraju biti veća", pojasnio je.

Napomenuo je da će zadaća Hrvatske, s novim predsjedateljem Europskog vijeća Charlesom Michelom, biti posebno zahtjevna u mirenju tih različitih interesa u narednim mjesecima, kako bi se idući proračunski okvir mogao početi nesmetano implementirati od siječnja 2021. godine.

Hrvatska želi poslati realističnu poruku dinamike daljnjeg proširenja Europske unije

Naveo je da je druga tema o kojoj se govorilo bilo, za Hrvatsku posebno važno, pitanje proširenja.

"Upravo se ovdje, u hotelu Westin, prije 19 godina održao prvi sastanak na vrhu tada Unije od 15 članica, čiji je inicijator bio francuski predsjednik Chirac. Od šest država jugoistoka Europe, u ovih 19 godina, Hrvatska je jedina uspješna priča", nastavio je Plenković.

Podsjetio je da je tada Hrvatska tek dobila europsku perspektivu, da je otvorila pregovore, završila ih, ratificirala i održala referendum i da smo sada već šest i pol godina u članstvu.

"Sad smo čak i na čelu Europske unije i zbog toga, 20 godina kasnije, želimo organizirati sastanak u Zagrebu u svibnju i poslati realističnu poruku dinamike daljnjeg približavanja nama susjednih zemalja Europskoj uniji", kazao je, dodajući da u tom pogledu s predsjednikom Europskoga parlamenta i drugim kolegama, dijeli stav o potrebi iznalaženja načina da se deblokira neugodna situacija iz listopada, kad se na Europskome vijeću nije donijela pozitivna odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Moj je dojam, osobito nakon niza jučerašnjih sastanaka u Londonu, da se postupno krećemo prema jednom pozitivnom rješenju. Tijekom popodneva, ponovno ćemo se sastati i razgovarati o Konferenciji o budućnosti Europe", najavio je predsjednik Vlade Plenković, zahvalivši predsjedniku Europskog parlamenta Sassoliju i svim kolegama na korisnim i jasnim političkim stajalištima pojedinih skupina u Europskom parlamentu.

Sassoli: Hrvatska će davati zamah europskome zakonodavstvu i ostvarivanju prioriteta

Predsjednik Europskoga parlamenta David Sassoli zadovoljan je što je Konferencija produbljena temeljitom razmjenom mišljenja o pitanjima koja su "na srcu" Europskoga parlamenta u početku saziva.

"Znate da je Europski parlament izglasao novu Komisiju i sada smo na početku novog puta. Hrvatska će predsjedavati Europskom unijom u trenutku kada će davati zamah europskom zakonodavstvu i mogućnost Europskoj uniji da ostvari svoje prioritete. Pred nama su važni događaji i želimo vidjeti što Komisija želi učiniti po pitanju novog Zelenog plana, a to znači sposobnosti Europe da zaštiti radna mjesta i svoju industrijsku snagu ali i ostvari preobrazbu. Mi to uvijek ponavljamo: da Europska unija želi predvoditi u borbi protiv klimatskih promjena i da ona to i može", istaknuo je Sassoli na početku svog obraćanja medijima.

Ocijenio je da će hrvatskog predsjedanje Europskom unijom svakako dati zamah sposobnosti Europe da se suoči i s pitanjima koja postavlja novo, zeleno gospodarstvo.

Treba nam snažnija Europa, sposobna da odgovori na sve globalne izazove

"Tu je i pitanje proračuna i zato je Andrej to dobro postavio. Treba nam proračun koji će omogućiti Europi da raste. Nismo zadovoljni prijedlozima finskog predsjedništva. Naravno, Hrvatska će tijekom svojeg predsjedanja imati veliku odgovornost, jer kada je riječ o proračunu Unije, morat ćemo biti uspješni u pregovorima u smislu da ostvarimo ravnotežu koju će biti vrlo teško postići i koja će zahtijevati angažman naših institucija", napomenuo je Sassoli.

Naglasio je da Europski parlament želi ambiciozan proračun jer želi da Komisija pod vodstvom von der Leyen ostvari uspjeh, zbog čega se njezine inicijative moraju na odgovarajući način financirati kako bi bile uspješne.

"Nadalje, moramo zajedno zacrtati brojne politike, a tu je i pitanje proširenja. Dobro znate da je Europski parlament već u listopadu bio spreman dati zeleno svjetlo Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Trebamo omogućiti da se preklopi i zemljopisni i politički prostor Europske unije što je svakako u interesu građana", naveo je.

Ocijenio je da je budućnost Albanije, ali i budućnost zapadnog Balkana u Europi.

"Taj se proces usporio, ali nadamo se da ćemo ga, i uz pomoć hrvatskog predsjedništva i zahvaljujući promišljanijima među brojnim akterima, uspjeti ponovno pokrenuti i omogućiti Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da krenu dalje tim putem", dodao je.

"Treba nam snažnija Europa koja će biti sposobna odgovoriti na izazove koje donosi globalizirani svijet. Mogu li to naše zemlje samostalno učiniti? Ne, to može učiniti Europska unija i zato je moramo ojačati i osnažiti njezin demokratski proces. Zajedno, možemo biti utjecajan akter na svjetskom planu, a naši nam građani ne bi oprostili da to propustimo učiniti", ustvrdio je Sassoli.

"Vidim da je hrvatska Vlada spremna za ovo polugodište i, naravno, Europski će je parlament u tome pratiti i usko s njom surađivati", zaključio je svoje obraćanje medijima.

Konferencija o budućnosti Europe

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade Plenković i predsjednik Europskog parlamenta Sassoli osvrnuli su se na proces izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Sassoli je kazao da su na početku saziva Europskog parlamenta počeli promišljati o tome da treba prilagoditi određene instrumente europske demokracije.

Najavio je da se sada priprema Konferencija o budućnosti Europe, kojoj je cilj, dodao je, prilagoditi određene mehanizme kako bi oni omogućili našoj demokraciji da bude djelotvornija.

„Na početku nas je bilo malo, sada nas je mnogo, a u procesu donošenja odluka uvijek dolazi do osporavanja tako da je potrebno određeno promišljanje. Naravno, želimo ostvariti što širu suradnju. Konferencija je u Europi, o Europi i nitko nije vlasnik demokracije, ali Parlament, Komisija i Vijeće moraju surađivati kako bi omogućili da demokratski ustroj Europe bude sve spremniji na to da bude demokracija koja ne odgađa, nego odlučuje, i mislim da je to pravi duh“, ustvrdio je Sassoli.

Što se tiče Konferencije o budućnosti Europe, predsjednik Vlade Plenković je kazao da je riječ o procesu koji će trajati minimalno dvije i pol godine.

Zadaća je Hrvatske, pojasnio je, da u suradnji s Europskim parlamentom, Vijećem i Komisijom najprije strukturira cijeli proces, koji treba omogućiti, dodao je premijer, najširem krugu europskih građana da daju doprinos tome kako da Unija bolje funkcionira.

„U ovom će veliku ulogu odigrati Dubravka Šuica u čijem se portfelju nalazi Konferencija o budućnosti Europe i ona je već jučer, na inicijativu Odbora za ustavna pitanja Europskog parlamenta, imala prvo saslušanje na tu temu“, rekao je Plenković.

Uređeni Brexit bolji i za građane i za poslovne subjekte

Hrvatska je pripravna kad je riječ o Brexitu, kazao je premijer.

„Mi smo donijeli dva zakona koji su bili bitni“, rekao je Plenković, podsjetivši da u Hrvatskoj živi oko 650 državljana Ujedinjene Kraljevine, a procjena je da u Ujedinjenoj Kraljevini živi oko 5 tisuća Hrvata.

„Ukoliko nakon izbora 12. prosinca pobijedi stranka premijera Johnsona, tada ćemo gotovo sigurno imati uređeni Brexit. To je cijelo vrijeme bila ključna pozicija, bolje uređeni, nego neuređeni, zbog predvidljivosti i za građane i za poslovne subjekte“, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska u ekonomskom smislu najmanje dotaknuta izlaskom Ujedinjene Kraljevine.

„To je situacija bez presedana. Odlazi nam stalna članica Vijeća sigurnosti, jedna od dvije nuklearne sile te svjetski prvak slobodne trgovine. A radi se i o jednom od deset najvećih kontributora, s više od 60 milijuna ljudi“, ustvrdio je Plenković.

Premijer je podsjetio da je u Rimu u povodu šezdesete obljetnice Rimskih ugovora donesena Deklaracija koja ide za novom snagom i novim entuzijazmom na razini Unije.

„Ovim smo kompromisom koji je postignut otvorili stranicu da idemo prema naprijed i to ćemo na čelu Vijeća sigurno i raditi“, poručio je predsjednik Vlade.

Potpora proširenju EU-a

Na upit o proširenju Europske unije na Albaniju i Sjevernu Makedoniju, predsjednik Europskog parlamenta Sassoli kazao je da je stajalište Europskog parlamenta vrlo jasno, kao i Komisije i Vijeća.

„Bili smo vrlo odlučni u tome i uvjereni u to da taj proces treba započeti i podsjećam da je to proces koji započinje, dakle nema razloga da se on sad obustavi“, kazao je i dodao da se nada da će u sljedećih nekoliko mjeseci i uz pomoć hrvatskog predsjedanja doći do predomišljanja među nekim europskim vladama i da će to omogućiti skoro otvaranje procesa pregovaranja.

Važnih šest mjeseci

Odgovarajući na pitanje novinara o Višegodišnjem financijskom proračunu, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je za Hrvatsku, kao državu koja će predsjedati Vijećem Europske unije, bitno pomoći da se dođe do dogovora.

„Možemo reći da bi to bilo taktički i kalendarski nešto što bi bilo dobro i u interesu svih članica, da se to ne prenese na njemačko predsjedanje. Jer, onda zaista ulazimo u 'cajtnot'. Svako kašnjenje i prelazak u 2021. godinu znači sporije pokretanje novih operativnih programa, zaostatke u plaćanjima i, općenito, probleme u apsorpciji sredstava za sve. Zato je ovih šest mjeseci važno“, istaknuo je Plenković.

Kao drugi cilj Hrvatske izdvojio je konvergenciju, da zemlje koje su ušle kasnije, koje su ekonomski i socijalno na nižem stupnju razvoja nego stare članice ili razvijene zapadne ekonomije, moraju kroz mehanizme proračunske redistribucije na razini Europske unije dobiti mogućnost da se kroz određeni vremenski period izjednače s prosjekom razvoja Europske unije.

„Od 1. svibnja 2004. godine – da vidite o kakvim se sredstvima radi - pa do danas, dakle prvih 15 godina članstva, za deset zemalja koje su ušle 2004. godine iz proračuna EU, a sve su imale isti problem, transferirano je 365 milijardi eura“, kazao je, naglasivši da je to prednost EU-a.

„To je njezina snaga i oživotvorenje načela solidarnosti na najplastičniji način“, poručio je.

Mi želimo, nastavio je, s obzirom na nove izazove, klimatske promjene, sigurnost, veća ulaganja u istraživanja, u mlade, u poduzetništvo, i ostale politike, naći balans s tradicionalnim politikama koje danas zajedno – poljoprivredna i kohezijska - čine više od 60 posto europskoga proračuna.

Istaknuo je da je cilj održiv proračun, a kompromis će biti zahtjevan i težak.

„Bit će pravo umijeće i vještina pregovaranja postići rezultat koji je održiv, koristan i dobar za europske građane“, kazao je.

Sassoli je kazao da je Višegodišnji financijski okvir političko pitanje o tome kakva je „naša vizija Europe“, dodavši pritom da u razgovore o proračunu treba „unijeti i malo srca, a ne samo matematiku“.

Sassoli podržao ulazak Hrvatske u Schengen

Što se tiče Turske, premijer Plenković je kazao da se treba pronaći neka vrsta aranžmana koja je bila slična aranžmanu u proteklih nekoliko godina, radi naše sigurnosti i radi sigurnosti svih članica Europske unije, te radi sprečavanja nezakonitih migracija.

„Garantiram, iskustvo 2015. i 2016. godine niti jedna država članica ne želi ponoviti“, rekao je.

Dodao je da 6.500 policajaca čuva hrvatsku granicu i da smo u proteklih nekoliko godina apsorbirali 271 milijuna eura za jačanje sposobnosti hrvatske policije i zaštitu vanjskih granica.

Sassoli je podržao pristup Hrvatske schengenskoj zoni, a Plenković za slučaj dvojice Nigerijaca, koji tvrde da ih je policija ilegalno prevela u BiH, kazao da tome nema što više dodati od onoga što je već objavio MUP.