Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 11. 2019.

Sprečavanje društveno neprihvatljiva ponašanja na sportskim natjecanjima

Vlada je danas održala 194. sjednicu, a na otvorenome dijelu raspravila je 15 točaka, među ostalim izmjene i dopune Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te prijedloge zakona o biljnom zdravstvu, Centru za posebno skrbništvo te neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je nekoliko aktualnih tema.

Jučer je aktualnim prijepodnevom započela sjednica Hrvatskoga sabora, a premijer i ministri odgovarali su na pitanja zastupnika. Također, premijer Plenković jučer je u Hrvatskome saboru predstavio izvješće o sastancima Europskoga vijeća koji su održani u listopadu u Bruxellesu.

Danas je predsjednik Vlade u Osijeku s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom otvorio novi učenički dom Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku.

Učenički je dom financirala hrvatska Vlada, iznosom od 10 milijuna kuna iz Državnog proračuna, a premijer Plenković poručio je da je to jedan od primjera koji pokazuje da hrvatska Vlada brine o manjinama koje žive ovdje.

Izrazio je zadovoljstvo što i u Mađarskoj postoje slični centri i domovi gdje se brine o pravima Hrvata u toj zemlji. "Poštujući i štiteći i jednu i drugu manjinu nastojimo očuvati identitet, kulturu, tradiciju i jezik Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj", poručio je.

Vladin je cilj da u interesu djece što prije omogući nastavu

Osvrnuo se još jednom i na štrajk u osnovnim i srednjim školama. Premijer Plenković kazao je da, sukladno dogovoru s predstavnicima sindikata, očekuju njihovo očitovanje o Vladinom prijedlogu, a nakon toga će se vidjeti daljnji koraci.

Ponovio je da je cilj Vlade da se normalna nastava omogući što prije, u interesu djece, obitelji i roditelja te normalizacije situacije u hrvatskim školama, pogotovo s obzirom na sve što je Vlada do sada učinila, čini i što je ponudila u pogledu unaprjeđenja materijalnih prava i primanja nastavnika i profesora i ukupnih ulaganja u sustav znanosti i obrazovanja.

Vlada je na otvorenome dijelu raspravila 15 točaka, između ostalih – izmjene i dopune Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te prijedloge zakona o biljnom zdravstvu, Centru za posebno skrbništvo te neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

Predstavljajući Nacrt konačnog prijedloga zakona o biljnom zdravstvu, ministrica poljoprivrede Marija Vučković pojasnila je da se ovim prijedlogom osigurava provedba Uredbe Europske unije o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.

Sprečavanje društveno neprihvatljiva ponašanja na sportskim natjecanjima

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Istaknuo je da je cilj izmjena i dopuna toga Zakona sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na športskim natjecanjima na štetu gledatelja, športskih udruga, klubova, saveza i međunarodnog ugleda Hrvatske.

Ministar je pojasnio da je praćenjem protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena potreba za izmjenama i dopunama pojedinih zakonskih odredbi koje su u praksi otežavale i onemogućavale postupanje policije u određenim situacijama.

Mjere smjeraju na prekršitelje, a ne na navijače

Bitnim je naglasio kako su sve mjere koje su predložene usmjerene isključivo prema prekršiteljima, a nikako prema navijačkim skupinama.

Pojasnio je kako dosadašnji Zakon fizičko nasilje tretira kao kazneno djelo, dok su se protupravna ponašanja slabijega intenziteta sankcionirala kao prekršaji za koje su se izricale niske novčane kazne bez mogućnosti izricanja zabrane prisustvovanja športskom natjecanju. Stoga se izmjenama Zakona uz kazneno predlaže i prekršajno sankcioniranje počinitelja fizičkog nasilja, pri čemu su predviđene kazne za počinitelje znatno veće, a omogućava se i izricanje zaštitnih mjera prisustvovanja određenim športskim natjecanjima.

Odredbe kojima se žele smanjiti oštećenja imovine

Uništavanje i oštećivanje imovine za vrijeme dolaska, trajanja ili povratka sa sportskog natjecanja trenutno je propisano kao kazneno djelo, za što je potreban nastanak materijalne štete u iznosu od najmanje 60.000 kuna po počinitelju, pa se počinitelji često ne mogu procesuirati.

Izmjenama zakona predlaže se da se oštećenje imovine može tretirati i kao prekršaj, za što je dostatna šteta nastala u manjoj mjeri.

"Cilj je smanjiti oštećenje imovine na sportskim natjecanjima kojima, nažalost, svjedočimo", kaže ministar.

Uvodi se i prekršaj odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti i prisutnosti droga u organizmu na sportskim natjecanjima. Do sada su, naime, navijači pod utjecajem opojnih droga ili alkohola mogli odbiti takvo ispitivanje i ući na sportske objekte bez sankcija.

"Mjera je prvenstveno usmjerena na osobe koje su kategorizirane kao rizični recidivisti, a cilj je smanjenje nereda jer su alkoholiziranost i utjecaj droga uzroci za nasilne oblike protupravnih ponašanja - tučnjave, uporabu pirotehnike, uništavanje stvari i imovine, raznih oblika rasističkih obojenih ponašanja i slično", ističe Božinović.

Prekršajna kazna za nošenje "fantomke" na sportskim natjecanjima

Kažnjavanje posjedovanja predmeta namijenjenih za prikrivanje identiteta izazvala je zanimanje javnosti, a bitno je istaknuti da se ne radi o kažnjavanju nošenja navijačkih rekvizita npr. šalova i kapa, već kažnjavanju samo nošenja specifičnih predmeta čija je namjera prikrivanje identiteta.

Zbog kapa "fantomki“ policiji je bitno otežana kasnija identifikacija osoba koje su sudjelovale u protupravnim ponašanjima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predlaže se i propisivanje odredbe kojom se želi naglasiti važnost žurnog postupanja sudova u predmetima te se propisuje da su sudovi odluku o zabrani prisustvovanja određenom ili svim športskim natjecanjima dužni donijeti odmah, a najkasnije u roku osam dana.

"Zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju izrečene od nadležnih sudova pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda, što je potvrđeno i u europskoj praksi kroz provedbu strategije isključenja izgrednika sa športskih natjecanja", naglašava ministar. Očekuje se da će predloženo isključivanje dovesti do manje potrebe za angažmanom policije pri mjerama osiguranja, tj. do smanjenja utroška proračunskih sredstava, zaključio je Božinović.

U Sabor upućen prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo

Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, kojim regulira rad Centra kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima.

Osnivanje Centra je propisano Obiteljskim zakonom, a sada se predlaže reguliranje njegova rada posebnim zakonom.

"Zakonskim prijedlogom detaljnije se uređuje ustrojstvo Centra, radni uvjeti za članove upravnog vijeća i ravnatelja Centra, uvodi se stručno vijeće, a određuje se i uvođenje novih profesija - socijalnog radnika i psihologa, koji bi bili pomoć posebnim skrbnicima - pravnicima s položenim pravnim ispitom - u izražavanju mišljenja djeteta i upoznavanju djeteta i odraslih osoba s odlukama koje se na njih odnose", rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.

Predloženim zakonom detaljnije se propisuju i uvjeti za zapošljavanje stručnih radnika te se za njih uvodi obvezna supervizija.

Zakonom o neprocijenjenu građevinskom zemljištu do novih investicija

U prvo saborsko čitanje upućen je Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim se želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.

Neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.

Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica.

Ministar Banožić rekao je da je takvih kampova 76, u kojima je država vlasnik 90 posto od ukupno 14,1 milijuna četvornih metara zemljišta. Dodatan je problem što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine.

Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.

Nova raspodjela prihoda od zakupa ili prodaje zemljišta

Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.

Prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave dijelio bi se tako da 40 posto prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za turizam.

Prema sadašnjem zakonu, svi prihodi od prodaje ili naknada za koncesiju, neovisno o titularu vlasništva, dijele se u omjeru 60 posto Fondu za razvoj turizma, 20 posto jedinici lokalne samouprave i 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. Kampovi na otocima ostvarili bi 10 posto popusta, oni s 4 zvjezdice 5 posto, a kampovi s 5 zvjezdica dodatnih 10 posto popusta na zakupninu.

Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.

Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vlasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.

Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi.

Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.

Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.

Humanitarna pomoć Albaniji

Hrvatska će Albaniji uputiti humanitarnu pomoć u robi, financijske protuvrijednosti od milijun kuna, za ublažavanje posljedica potresa koji su proteklih dana pogodili tu državu.

"Slijedom naše odluke od prije dva dana kojom smo omogućili da se helikopterima Hrvatske vojske prebace u Albaniju članovi državnog intervencijskog tima iz postrojbe Civilne zaštite, zaduženi za traganje i spašavanje u ruševinama, danas donosimo odluku, nakon kontakata s albanskom vladom, o upućivanju pomoći u iznosu od milijun kuna. To je okvirni iznos sredstava", rekao je premijer Andrej Plenković.

Danas će prema Albaniji krenuti transport nužno potrebnih šatora, generatora i ostale opreme koja je ključna za ljude koji su ostali bez krova nad glavom, dodao je premijer.

Hrvatska će, istaknuo je, nastaviti intenzivno pratiti situaciju te temeljem bilateralnog sporazuma s Albanijom i svoji propisa donositi daljnje odluke kako bi se smanjile posljedice teške prirodne katastrofe koja je pogodila nama prijateljsku i blisku državu.

Caritasu Križevačke eparhije 4,5 milijuna kuna

Vlada je donijela i odluku o jednokratnoj robnoj pomoći iz raspoloživih strateških robnih zaliha u protuvrijednosti od 4,5 milijuna kuna Caritasu Križevačke eparhije i to u prehrambenim i neprehrambenim proizvodima (riža, sir, jaja u prahu, džem, riblje i mesne konzerve, tjestenina, ulje i brašno) za potrebe najsiromašnijih građana.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Vlada je zadužila da objavi Javni poziv za prijavu kandidata za suca Međunarodnoga suda, pripremi listu pristiglih prijava i zajedno s njihovim životopisima dostavi članovima nacionalne skupine Republike Hrvatske u Stalnom arbitražnom sudu na razmatranje.