Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 11. 2019.

Strateški je cilj uvođenje eura do kraja idućeg mandata vlade

Hrvatska je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i naš je strateški cilj da do kraja sljedećeg mandata vlade Hrvatska ispuni kriterije za ulazak u europodručje, poručio je danas premijer Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Naglasio je da su ekonomske koristi od eura brojne – trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

"Drago mi je da sam dobio prigodu da govorim na ovoj šestoj konferenciji Hrvatskih financijskih institucija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Prije nekoliko dana predstavili smo prioritete programa našeg predsjedanja Vijećem Europske unije. Spomenuli smo tada da je ambicija naše Vlade da Hrvatska ostvari i dva važna iskoraka u jedine preostale dvije dublje integracije na razini Europske unije – jedna je Schengenski prostor, za što smo dobili zeleno svjetlo Junckerove komisije prije koji tjedan, o čemu ste imali prilike čuti od povjerenika Avramopoulosa, a druga je uvođenje eura.

Dakle to su dva temeljna, glavna i osnovna pravca za Vladu kada je riječ o aktivnostima u sljedećih nekoliko godina.

Kako bismo proces ulaska Hrvatske u europodručje uopće mogli pokrenuti mi smo, kada smo preuzeli odgovornost, morali preokrenuti mnoge trendove, jer je za ulazak u područje zajedničke valute bilo potrebno ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti koje na početku mandata naše Vlade nismo imali.

Pozitivni gospodarski trendovi, ozbiljni iskoraci i rezultati

Naime, u listopadu 2016. imali smo dugotrajan proračunski deficit i rastući javni dug. Još od 2012. i 2013. godine imali smo kreditni rejting ispod razine investicijskoga. Od 2014. godine bilježili smo prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a bili smo i u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, sve u kontekstu europskoga semestra.

Mi smo u protekle nešto više od tri godine sve te trendove promijenili i postigli ozbiljne iskorake i rezultate. Izišli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka 2017. godine. Europska komisija je u veljači ove godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Ove godine svjedočili ste tome da su i S&P i Fitch vratili Hrvatsku na razinu investicijskoga rejtinga. U 2017. i 2018. godini ostvaren je proračunski višak.

Prijedlog rebalansa i proračuna, koji smo predstavili ovog tjedna, rijetko je ovako rano predložen, smatraju u Ministarstvu financija. Hrvatski sabor će usvojiti novi proračun za 2020. i to proračun koji dokazuje da smo Vlada koja zna kuda vodi Hrvatsku, da vodi predvidivu politiku kvalitetnog upravljanja javnim financijama te da planira ostvarivanje proračunskog viška i nastavak trenda smanjenja javnog duga u 2020. i u 2021. i 2022. godini. To je kontinuitet politike ove Vlade.

Hrvatska je »najeuriziranija« članica EU-a izvan europodručja

Uz stabilne cijene, stabilan tečaj i niske dugoročne kamatne stope, Hrvatska je sada u neusporedivo boljem položaju nego prije nekoliko godina te ispunjava kriterije nominalne konvergencije. Svi ovi makroekonomski rezultati omogućili su nam i pokretanje ulaska u europodručje.

Euro je, kao što znate, druga najveća i najsnažnija globalna valuta, kojom se koristi preko 340 milijuna ljudi u europodručju, to jest u 19 članica Unije koje su u njemu.

Hrvatska je od svih država Europske unije izvan europodručja, najmanja po broju stanovnika, a istodobno najeuriziranija. Drugim riječima, Hrvatska ima najvišu depozitnu euroizaciju od svih članica Europske unije koje nisu u europodručju.

Tako, primjerice, Hrvati već duže vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima, računaju i većinom štede u eurima: štednja stanovništva u eurima u Hrvatskoj nikad nije pala ispod 66% ukupne vrijednosti štednje, a u prosjeku posljednjih devet i pol godina iznosila je oko 76%. 46% kredita stanovništvu je u kunama s valutnom klauzulom.

Poduzeća su također visoko povezana s eurom: 62% svih kredita su devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu. 58% vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se na području eura. 56% svih turističkih noćenja su gosti iz europodručja. Blizu 70% potrošnje inozemnih turista stvaraju posjetitelji iz zemalja europodručja.

U financijskom sustavu udio plasmana banaka u devizama, i kunskih s valutnom klauzulom, u ukupnim plasmanima iznosi 50%. U posljednjih sedamnaest i pol godina prosjek udjela je 60%. U ukupnoj pasivi monetarnih institucija udio deviznih depozita i inozemne pasive je 45%.

Zbog visokog stupnja euroizacije hrvatskog društva i gospodarstva, za razliku primjerice od Češke i Poljske, logičan korak za Hrvatsku je pridruživanje europodručju.

Značajne i trajne koristi od uvođenja eura

Dame i gospodo,

Hrvatska je Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, važno je na to podsjetiti, dakle Ugovorom koji je potpisan 2011. godine, preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute. Taj Ugovor je, kao što znate, potvrđen na referendumu u siječnju 2012. godine.

Naš je strateški cilj da do kraja mandata sljedeće vlade Hrvatska ispuni kriterije za europodručje. Realnu procjenu o tome donijeli smo već kod pripreme naše Strategije za uvođenje eura. Kao što znate to je bila jesen 2017, a mi smo je na Vladi usvojili u svibnju 2018. godine. Tada smo rekli da će upravo 2020. godina, kada će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije, biti izrazito važna za naš proces ulaska u Europski tečajni mehanizam II.

Strategija je vrlo jasno pokazala da su od koristi uvođenja eura, za hrvatsko gospodarstvo i građane, značajne i trajne.

Mi smo 27. svibnja ove godine Europskoj središnjoj banci uputili zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Prihvaćanje hrvatskog pisma namjere za ERM II i bankovnu uniju

Paralelno uz slanje tog zahtjeva, Hrvatska je pripremala svoje pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II i bankovnu uniju, zajedno s Akcijskim planom Hrvatske za pridruživanje i ERM-u II i bankovnoj uniji.

Izrada pisma namjere i pripadajućeg akcijskog plana bio je vrlo ozbiljan, višemjesečni i stručni proces u kojem smo, naravno, konzultirali i odgovarajuće resore, osobito Ministarstvo financija, Hrvatsku narodnu banku, Državni zavod za statistiku, a sve je dogovarano i s Komisijom i s Europskom središnjom bankom i s Europskim statističkim uredom.

To je rezultiralo time da je 8. srpnja ove godine Euroskupina prihvatila pismo namjere Hrvatske za istovremeni ulazak u ERM II i bankovnu uniju do sredine 2020. godine, dakle praktički odmah nakon kraja našega šestomjesečnoga predsjedanja Unijom.

Njegovim prihvaćanjem učinjen je prvi važan korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute.

U samim konzultacijama s europskim institucijama Hrvatska se u pismu namjere i pripadajućem Akcijskom planu obvezala da će provesti reforme u šest područja politika s ukupno 19 mjera, a devet institucija odgovorno je za provedbu tih mjera.

Tih se šest područja politika odnose na daljnje jačanje supervizije, odnosno nadzora, bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke; na jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, to jest politike očuvanja financijske stabilnosti; na jačanje okvira za sprječavanje pranja novca; na unapređenje statističkoga sustava; na poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te na smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Provođenje mjera iz Akcijskog plana

Od ukupno 19 mjera navedenih u našem Akcijskom planu mogu, između ostalih, istaknuti kao izrazito važne:

  • Mjere za poboljšanje prikupljanja i izrade statističkih podataka, kako bismo oni bili i ažurniji i dostupniji.
  • Mjere za poboljšavanje upravljanja u javnom sektoru, kroz ubrzanje prodaje dionica i udjela u društvima u kojima država ima do 25% udjela, kako bismo privukli nova ulaganja i povećali produktivnost.
  • Jačanje zakonskog okvira za sprečavanje pranja novca, kako bismo podigli kvalitetu i sigurnost našeg bankovnog sustava.
  • Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kako bismo stvorili preduvjete za aktiviranje neiskorištene imovine i nova ulaganja.
  • Zakon o depolitizaciji i profesionalizaciji državne uprave, kako bismo osnažili neovisnost i učinkovitost državne uprave.
  • Mjere za smanjivanje broja i ukupnog iznosa parafiskalnih davanja i administrativnih obveza za poduzetnike, kako bismo olakšali poslovanje i dodatno rasteretili gospodarstvo.
  • Mjere liberalizacije odabranih profesionalnih usluga, kako bismo olakšali pristup tim profesijama i povećali konkurenciju u pojedinim sektorima.

Akcijski plan s tim i drugim reformskim mjerama, potrebno je provesti najkasnije do proljeća iduće godine i time pokazati našu pripravnost za ERM II.

Mi smo u tom pogledu donijeli Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, čime se povećava transparentnost vlasništva pravnih osoba, što doprinosi sprječavanju pranja novca.

Usvojen je Zakon o sustavu državne uprave i izmijenjen je i dopunjen Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, čime osnažujemo državnu upravu i njenu stručnost.

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, čime smo redefinirali obveze članstva u strukovnim inženjerskim komorama.

Dvije su mjere, zasada, djelomično provedene, a riječ je o daljnjem jačanju nadzora banaka stupanjem u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, što će hrvatske banke učiniti stabilnijima, a građane zaštićenijima, kao i o jačanju kapaciteta Državnog zavoda za statistiku, što će poboljšati prikupljanje i obrađivanje statističkih podataka, na dobrobit svih korisnika službene statistike.

Euro je dodatna razvojna perspektiva za životni standard i investicijsku klimu

Sve to navedeno pokazuje i dokazuje da smo odabrali ispravan put koji podržavaju i gospodarstvenici i financijski sektor.

Kad je riječ o idućim koracima, glavni je prioritet provedba svih ovih mjera na razini resora. Nakon toga će odgovarajuće institucije Unije procijeniti provedbu tih mjera, slijedom čega očekujemo pozitivnu ocjenu i početak sudjelovanja Hrvatske u ERM-u II.

U protekle smo otprilike dvije godine – i ministar Marić koji na ECOFIN-u sudjeluje na ministarskim sastancima europodručja, i ja osobno, na razini šefova država i vlada – stekli dobar uvid u ključne teme o kojima se raspravlja među članicama europodručja, što nam izrazito pomaže u našoj politici i ispunjavanju upravo ovih reformskih mjera.

Ovo sve činimo kako bismo otvorili dodatnu razvojnu perspektivu za naše građane i za gospodarstvo, koje je visoko euroizirano. Naš je cilj poboljšati životni standard hrvatskih građana, da bude usporediv s najrazvijenijim državama članicama Unije, te poboljšati investicijsku klimu koja će omogućiti daljnji rast.

To je na tragu naše politike konvergencije, osobito s članicama srednje i istočne Europe koje su već dvije pune financijske perspektive u članstvu Europske unije, i koje sada, nakon tih 15 godina, mogu s odmakom provesti dubinsku analizu o tome koliko je članstvo u Uniji stvarno utjecalo na sve aspekte funkcioniranja tih država. A vi, kao gospodarstvenici, jako dobro znate u kakvom su stanju te zemlje bile prije pristupanja Europskoj uniji, a u kakvom su danas.

Mi ćemo tu vrstu evaluacije moći provesti otprilike tek pred kraj idućega desetljeća, kada završi ova financijska perspektiva, to jest višegodišnji financijski okvir o kojem upravo pregovaramo.

Brojne ekonomske koristi od uvođenja eura

Što se tiče ekonomskih koristi od uvođenja eura, one su brojne, a izdvojit ću samo nekoliko njih.

Prvo, trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu.

Potom, trajno će se smanjiti se trošak zaduživanja svih domaćih sektora, a građani i poduzeća imat će manje troškove financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.

Usto, uvođenjem eura Hrvatska se trajno rješava rizika valutne krize kojem su svi domaći sektori već desetljećima izloženi.

Trajno će se otkloniti i trošak konverzije.

A za gospodarstvenike je također važno naglasiti da upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti.

U ERM II 2,5 do 3 godine, Euro u siječnju 2023. ili 2024.

Premda se razdoblje boravka u ERM-u II značajno razlikovalo u zemljama koje su zadnje ušle u europodručje – dakle primjerice 2,5 godine koliko je Slovenija bila u ERM-u II pa do 10,5 godina koliko je bila Litva – naš je okvirni plan ući u ERM II u drugoj polovici 2020. godine.

Procjenjujemo da bismo u ERM-u II proveli dvije i pol do tri godine. Što znači da bi ulazak u europodručje, prema današnjim procjenama, mogao biti najranije u siječnju 2023. godine, ili u siječnju 2024. godine. To je realan kalendar iz današnje perspektive.

Time bi se Hrvatska priključila skupini od već 19 zemalja Unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu, a to su nakon zadnjeg vala proširenja Europske unije učinile Slovenija 2007, Cipar i Malta 2008, Slovačka 2009, Estonija 2011, Latvija 2014. i Litva 2015.

Hrvatska će članstvom u eurozoni postati članicom najužeg kruga država Europske unije. To je onaj unutarnji krug članica koje su u svim elementima europskoga projekta. To je izrazito važno razumjeti da bismo shvatili zašto to radimo jer kada sjedite na europodručju, a niste njegova članica, vidite jedan uži krug zemalja koje se bave temama koje još nisu na vašem dnevnom redu. A da biste bili u potpunosti integrirani u Europsku uniju ključno je biti u tim integracijama, što je od osobitog interesa za naše građane i naše gospodarstvo.

Gospodarstvenici su kompetentni akteri s autoritetom u raspravi o uvođenju eura

Stoga očekujem da i današnja konferencija, na kojoj ćete detaljno razabrati sve ove teme, rasvijetli prije svega institucionalnim, gospodarskim i stručnim krugovima sve aspekte uvođenja eura, da nam pomognete u javnoj raspravi o ovoj temi. Ona će trajati i u godinama koje su pred nama. Stoga je važno da, kao kompetentni akteri s potrebnim autoritetom, koji poznaju detalje o ovim visoko stručnim temama, najširoj javnosti iznesete argumente zbog kojih smatrate da je proces uvođenja eura u Hrvatskoj dobar i koristan i za hrvatske građane i za hrvatsko gospodarstvo.

Nije dobro ostaviti ovakve teme samo za političku raspravu u Hrvatskome saboru. Stoga vas pozivam da i vi u javnom prostoru snažnije i artikulirano tome pridonesete.

Ove teme treba popularizirati puno šire jer samo ćemo na taj način dobiti jednu opću potporu i dobro razumijevanje javnosti teme poput ove, koja izaziva političke polemike s obzirom na postojanje različitih stajališta unutar ekonomske i financijske struke.

No, u svakom slučaju, želim vam vrlo uspješnu konferenciju. Čestitam Hrvatskoj gospodarskoj komori na odabiru eura za današnju temu. Ona je izuzetno dobro odabrana i vjerujem da će se ovaj skup i njegov medijski odjek pokazati korisnim upravo u raspravi o uvođenju eura u Hrvatskoj.

Teme