Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 25. 10. 2019.

Vanjsku granicu Europske unije treba štititi na najdaljoj lokaciji

Predsjednik Vlade obišao je granicu s Bosnom i Hercegovinom na Plešivici te izjavio da je Hrvatska u njegovu mandatu primila 120 milijuna iz schengenskog fonda i još 150 milijuna iz fonda za sigurnost granice

Zahvalio je hrvatskoj policiji na onome što je postigla. "Da njihov posao nije na razini onih kriterija koji se očekuju, ovako pozitivne ocjene Europske komisije sigurno ne bi bile", kazao je premijer, dodavši da je Europska komisija napravila temeljitu, najdetaljniju evaluaciju ispunjavanja schengenskoga aquia dosad.

"Drago mi je da smo i danas u razgovoru s policajcima koji su ovdje danonoćno na terenu vidjeli kako izgleda njihov posao i koliko se trude da štite hrvatsku državnu granicu," rekao je premijer.

Predsjednik Vlade kazao je kako se vanjska granica EU treba štititi na najdaljoj lokaciji založivši se za pronalazak dogovora s Turskom oko problema nezakonitih migracija.

Razgovori s BiH na dnevnopolitičkoj razini ali i na operativnoj razini policija

"Smatramo da se vanjsku granicu EU treba štititi na najdaljoj lokaciji. Na migracijskom pravcu kojeg zovemo istočno-mediteranski ili zapadno-balkanski. To podrazumijeva štititi grčku granicu i to podrazumijeva štititi bugarsku granicu. To su one granice gdje dolazi do inicijalnog ulaska nezakonitih migracija. Onda se kasnije različitim - vrlo spretnim i lukrativnim, ali protuzakonitim aktivnostima krijumčara koji profitiraju na ljudskoj nesreći za vrlo unosne novce, događa to da su ljudi koji su ilegalno ušli tisućama kilometara dalje odavde te došli u područje sjeverozapadne BiH i blizu hrvatske granice", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je hrvatska uloga pomoći cjelokupnom rješenju, nastaviti raditi na sporazumu i deklaraciji s Turskom koja će situaciju stabilizirati onako kako ju je stabilizirala zadnje tri godine. Podsjetio je kako je EU dala Turskoj šest milijardi eura kako bi zaustavila val nezakonitih migracija. Navodeći kako se u Turskoj, Jordanu i Libanonu nalazi više od pet milijuna migranata i izbjeglica, Plenković je rekao i da su te zemlje jedan od ključnih "sastavnica cjelovitog rješenja". Istaknuo je i da se razgovori s BiH kontinuirano odvijaju na dnevno-političkoj razini, ali i na operativnoj razini policija.

Dogovor s Turskom nema alternative

Upitan što je s prijetnjama iz Turske da će poslati milijun izbjeglica na ovo područje, premijer je odgovorio kako s tom zemljom mora razgovarati jer je Turska po svom geografskom položaju i činjenici da ima toliki broj izbjeglica i migranata na svom teritoriju - zemlja koja može utjecati na dinamiku nezakonitih migracija.

Uvjeren je kako dogovor s Turskom nema alternative. "To je u sigurnosnom interesu cijele EU, a naročito Hrvatske koja je jedna od država uz sve druge koje su uključene na toj ruti", pojasnio je.

Na pitanje hoće li pritisak na našu granicu rasti uzvratio je kako će o tome u idući utorak u Grčkoj razgovarati sa svojim kolegom Micotakisom.

EPP je već održavao ovakve sastanke u drugim parlamentima

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković osvrnuo se na i kritike oporbe oko unajmljivanja sabornice za Parlamentarnu skupštinu EPP-a. "EPP će dati punu informaciju koju će glasnogovornik HDZ-a poslati medijima. Broj jedan, nikada većeg političkog skupa jedne političke obitelji na europskoj razini, u Zagrebu, a uopće i u Hrvatskoj, nije bilo posljednjih 30 godina, od ovog koji će biti za tri tjedna u Areni. Ovo je ključni, veliki sastanak, za razliku od ovih kompletno neinformiranih bukača koji spominju šefove država, premijere koji će se naći u Saboru. Oni govore laž i neistinu. Kongres na koji će doći kolege šefovi država, njemačka kancelarka, čelnici europskih institucija iz EPP-a, predsjednici, premijeri, bit će u Areni. U Areni se zbiva kongres. Uoči tog kongresa, postoji tijelo koje se zove Politička skupština EPP-a, koja se sastaje svakih mjesec, mjesec i pol dana. Za neupućene i neznalice, ti se sastanci odvijaju u Europskom parlamentu, Odboru regija, u Gospodarskom ili Socijalnom vijeću. EPP je već održavao ovakve sastanke, sastanke Predsjedništva, sastanke Političke skupštine u drugim parlementima", kazao je Plenković.

"Kolege koji su tehnički došli posjetiti Zagreb prije godinu dana htjeli su vidjeti institucije. Vidjeli su Hrvatski sabor i doživjeli ga predivnom institucijom. Pitali su nas bismo li eventualno mogli održati sjednicu u Hrvatskom saboru. Pitali smo Predsjedništvo Hrvatskog sabora može li se to organizirati. Predsjedništvo je donijelo odluku da može, uključujući polususpendiranog ili nesuspendiranog, ili što već, je predsjednika Hrvatskog sabora iz SDP-a, koji je bio za, štoje vrlo bitno. Stvar je tehničke prirode. Ljudi će doći, održat će sastanak, vidjeti Hrvatski sabor i još će platiti najam. Ja ne vidim nikakvu logičnu zamjerku, ne vidim kome to može biti problem. Ovdje se radi o politizaciji nečega što ne zaslužuje biti neka ekstra tema. Uglavnom se radi o ljudima koji nedovoljno znaju, nisu išli na skupove, nisu bili u drugim zemljama i ne znaju kako se to zbiva'', upozorio je Plenković.

Nema nijednog racionalnog razloga za štrajk

Govoreći o štrajku u školama, Plenković je apelirao na sindikate i učitelje da više ne štrajkaju jer pravog razloga za štrajk nema. Na pitanje tko će popustiti, premijer kaže - ne radi se tu o popuštanju. "Imamo trend nepotrebnih štrajkova. Svi dobivaju plaće, svi rade. Argument nove kurikularne, obrazovne reforme, koji se odnosi na prvi razred osnovne škole, peti razred osnovne škole, na tri predmeta u sedmom razredu i na prvi razred srednje škole - od dvanaest razreda u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, radi se o tri puna plus tri predmeta u sedmom razredu – to je kao opterećenje koje je novum u ovoj godini. Cijeli argument jedinstvenosti trenutka da se to baš radi sada, u smislu koeficijenata, pada u vodu čim iz visokog obrazovanja također žele podizanje koeficijenata. Umjesto da se razgovara onako kako se treba razgovarati, išlo se na orkestriranu akciju štrajka za koju ja ne vidim racionalni razlog. Roditelji moraju znati - nema razloga za štrajk."

Izvor: Vlada / Hina