Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 10. 2019.

Na nama je da Hrvatsku uredimo na dobrobit svih naših građana

Premijer Plenković, zajedno s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i izaslanicom predsjednice Republike Anamarijom Kirinić, položio je zajedničke vijence na zagrebačkom groblju Mirogoju

Položili su vijence kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskoga rata na Krematoriju.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zatim je sudjelovao na misi u crkvi sv. Marka, a potom i na svečanosti na Trgu svetog Marka u povodu Dana neovisnosti. Na kraju je prisustvovao i Danu otvorenih vrata Hrvatskog sabora.

Raskid svih veza s bivšom SFRJ

"Hrvatska slavi Dan neovisnosti, dan kada je Hrvatski sabor donio odluku o samostalnosti i time raskinuo sve državno-pravne veze s bivšom federacijom. To je bio trenutak isteka brijunskoga moratorija," rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon prigodnog programa i ceremonije Velike smjene straže Počasno-zaštitne bojne, koja je održana u okviru svečanog programa na Markovu trgu.

Dodao je da su svi ovi datumi, od izbora prvog Hrvatskog sabora, njegovog konstituiranja 30. svibnja 1990. godine, izrazito važni u procesu stvaranja suvremene, moderne, slobodne i neovisne Hrvatske koja je doživjela i svoje međunarodno priznanje praktički, 15. siječnja 1992.

U tri desetljeća riješili smo sve svoje strateške nacionalne zadaće

"Treba se u ovim trenucima prisjetiti i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, tadašnjega državnoga vodstva, hrvatskih branitelja, koji su hrabrošću i požrtvovnošću, obranili hrvatsku slobodu, osigurali njenu teritorijalnu cjelovitost i omogućili svim generacijama nakon njih da danas slobodno uživamo u uređenoj zemlji, koja je u protekla tri desetljeća riješili sve svoje strateške nacionalne zadaće i danas je uvažena i respektirana članica međunarodne zajednice, Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije," rekao je Plenković, istaknuvši da je na nama da Hrvatsku koju imamo uredimo na dobrobit svih naših sugrađana.

"Da gospodarski bude prosperitetnija, da socijalno budeosjetljiva i uključiva, da razvojno rješavamo sva pitanja i da omogućujemo kvalitetniji život svim našim građanima," naglasio je premijer.

Hrvatski narod respektirao 30. svibnja

Upitan o najavljenom prijedlogu izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, predsjednik hrvatske Vlade kazao je da će prijedlog uskoro biti predstavljen javnosti.

"Riječ je o cjelovitom rješenju koje će, po našem sudu, primjerenije, preciznije valorizirati sve ključne trenutke u tih prvih nekoliko godina hrvatske samostalnosti. Ali, isto tako, valorizirat će, osjećaj hrvatskoga naroda za te blagdane i iznad svega mogućnost našim mladima da njeguju i respektiraju i te povijesne datume i institucije hrvatske države," rekao je.

S građanima u Hrvatskom saboru

Odgovarajući na pitanja građana, premijer Plenković govorio je o zadaći potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice koja je zadužena za resor demokracije i demografije.

Naglasio je da je demografija strukturni problem polovice država članica i njihovih društva, a želja je Hrvatske da, kroz mandat Dubravke Šuice, pokuša ne samo dobro analizirati problem, nego napraviti jedan katalog mjera i to dobrih, uspješno dokazanih mjera na nacionalnoj razini.

Kreiramo ozračje za više djece u obiteljima

Govoreći o mjerama koje je ova Vlada napravila na području demografije, istaknuo je inicijativu predsjednice Republike koja je velik dio svojih aktivnosti posvetila pitanju demografske obnove. Spomenuo je veća rodiljna i roditeljska prava i naknade te porezne olakšice koje uz druge mjere kreiraju ozračje u društvu da se naše obitelji odluče imati više djece.

Dodao je da su posebno važne teme koje se odnose na osobe s invaliditetom kojima će se potpredsjedniks EK Šuica baviti kroz okvir socijalnih tema. "Mi smo u izbornom programu imali dodatni potprogram za osobe s invaliditetom," dodao je.

Predsjednik Vlade govorio je, na inicijativu građana, o problemu iseljavanja s kojim se Hrvatska suočava zadnjih nekoliko godina.

"Mi smo ulaskom u EU dobili slobodu kretanja ljudi i slobodu kretanja radnika. To je jedna od četiri temeljne slobode koje vama, vašoj generaciji, praktički od trenutka kada završite školovanje, da je bez ikakvih kvota, radnih dozvola, bilo kakvih prepreka, s priznavanjem diploma naših obrazovnih institucija, mogućnost da se zaposlite na tržištu 500 milijuna ljudi u još 27 država članica. To je postignuće hrvatskoga procesa učlanjivanja u EU," istaknuo je Plenković.

U digitalno-komunikacijsko vrijeme dvosmjeran trend kretanja ljudi

Pojasnio je da se Hrvatskoj dogodilo isto što se događalo i drugim članicama u prvim godinama potpuneliberalizacije – da jedan broj naših građana odlazi u one države članice Unije koje su ekonomski razvijenije, gdje su ljudi imali veća primanja, istaknuvši da se "ta vrsta magneta za većim primanjima stabilizirala" i da nema više trenda masovnog iseljavanja.

"U mandatu naše vlade porasle su prosječne plaće za više od 800 kuna , porasla je minimalna plaća za 23 posto, mirovine za 13 posto, za 11,5 posto plaće u javnom i držanom sektoru. Gospodarski rast u prvih 6 mjeseci bio je 3,1 posto, imamo investicijski kreditni rejting, tri godine za redom rekordna turistička sezona," kazao je Plenković, dodavši da u ovom trenutku, osim ključnog strukturnog problema demografske revitalizacije, ova Vlada, ne samo da je pokrenula gospodarski rast, već su i svi makroekonomski trendovi dobri.

"Imamo najnižu stopu nezaposlenosti, a stopa zaposlenosti iznosi 66 posto i najviša je koju je Hrvatska dosad imala;" rekao je.

"U aktivne mjera zapošljavanja investirali smo u 3 godine 6,5 milijardi kuna različitih mjera - od uključivanja u svijet rada osoba s invaliditetom, mladih nezaposlenih, dugotrajno nezaposlenih, žena u zreloj dobi. Sve te mjere u ovakvom obimu i ovakvim pomakom na tržištu rada se ranije nisu ostvarili”, istaknuo je predsjednik Vlade, dodavši da se s trendom slobode kretanja moramo naučiti živjeti.

"No ne radi se o pečalbi od prije sto godina, niti o odlasku ljudi 1945, niti odlasku ljudi u emigraciju 60-ih,niti onoga trenda odlaska 90-ih. Radi se o procesu koji je u vaše digitalno-komunikacijsko vrijeme drukčiji i dvosmjeran," odgovorio je Plenković na pitanje građana u Hrvatskom saboru.

Pitanja koja su postavljena u Hrvatskom saboru bila su, kazao je premijer, podijeljena u dvije grupe, na pitanja "od općeg interesa" i na "individualne poteškoće koje građani imaju i gdje koriste ovakve situacije".

"To je dobro i ispravno. Većina je u procesu rješavanja, za neke slučaje znam. Na ministrima je da ih ubrzaju i da budu ekspeditivniji."

Osvrnuo se i na sindikalne zahtjeve za povećanje plaća.

"Jučer smo imali veliki sastanak posvećen rebalansu i proračunu, ministri rade na tome. Zacrtali smo osnovni cilj naše politike: da ne radimo greške ranijih Vlada da dodatno zadužujemo nove generacije, nego da pokušamo imati zdravi rast, rast gdje se smanjuje dug, gdje imamo rast plaća, rast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, rast ulaganja. I na tom tragu smo ostvarili ove rezultate i dobre ocjene agencija za kreditni rejting, Europske komisije i drugih financijskih institucija", kazao je Andrej Plenković.

Naš ulazak u Schengen ne može nitko blokirati

"Ne može nas nitko blokirati ako Komisija kaže da smo ispunili konkretne kriterije. Slijede pregovori, a blokade ne smije biti jer se teme koje nemaju veze sa Schengenom se ne smiju miješati s tom temom", odgovorio je na pitanje o ulasku u Schengen, odnosno kritikama Slovenije, ali i, primjerice, Francuske.

"Rumunjska i Bugarska se jako trude. Nije ista vrsta pitanja na dnevnom redu za Hrvatsku i za Bugarsku i Rumunjsku. Kada su oni 2007. godine ulazili u Europsku uniju, ušli su s mehanizmom suradnje i verifikacije ispunjenih obaveza. Hrvatska je ušla bez toga. Prema tome, ono što se događa s Bugarskom i Rumunjskom povezano je s tim širim kontekstom. Hrvatska toga nema. Zemlja smo koja nije izgradila zidove ni fizičke barijere, niti stavila bodljikave žice. Hrvatska Vlada neće dizati bodljikavu žicu između Bosne i Hercegovine, naročito ne između Hrvata i Hrvata. Nego ćemo tehnološki dizati naše sposobnosti, što i radi Ministarstvo unutarnjih poslova. Ispunili smo svih osam područja koja se tiču Schengena i na taj način, zahvaljujući požrtvovnosti 6.500 naših graničnih policajaca, čuvamo granice i sprječavamo nezakonite migracije," rekao je premijer, upitan hoćemo li ulazak u Schengen ispregovarati bolje od Rumunjske i Bugarske

Vlada čini sve što može za nestalog kapetana Miškića

Predsjednik Vlade je kazao da čine sve u njihovoj moći da se intenzivira potraga za nestalim kapetanom Dinom Miškićem.

"Kompanija i francuske vlasti rekle su da se potraga nastavlja drugim brodovima. Svi komercijalni brodovi imaju obvezu motriti to područje. Pratimo informacije. Ministarstvo vanjskih poslova u kontaktu je s našim veleposlanstvima u Parizu i Washingtonu. Sve informacije moramo provjeriti i vidjeti možemo li još nešto učiniti. To je naša odgovornost i obveza. Svjesni smo da se nesreća dogodila nasred Atlantika, riječ je o golemom morskom području koje se pretražuje. U svakom slučaju, mi diplomatskim putem, svim kanalima koje imamo, nastojimo da i Francuska i SAD, ako mogu, iskoriste svoje sposobnosti i i nastave potragu za nestalim pomorcima, uključujući gospodina Miškića."

Četvrti krug porezne reforme

Osvrnuo se na kritike da ne bi trebalo uzimati od gradova i županija da bi se pomoglo mladima.

"Treba sagledati kontekst. Naš zakon o financiranju lokalne i područne samouprave od prije dvije godine napravio je takav iskorak u pogledu povećanja izvornih prihoda za jedinice lokalne i područne samouprave - da se to nikada prije nije dogodilo. Razvili smo redovit i sustavan dijalog plus saborski Odbor za lokalnu i područnu samoupravu.

Sve kapitalne teme koje su došle na sjednicu Vlade, a ticale su se lokalne i regionalne samouprave te njihovih nadležnosti, kroz dijalog su čuli unaprijed, dali input i reagirali. Ovo je vlada koja je išla otvoreno prema decentralizaciji", kazao je premijer, a odgovorio je i na pitanje treba li rezati broj općina i županija.

"Imate cijeli napor spajanja Ureda državne uprave sa županijama, a cilj je da kroz tu tranziciju jedan veliki broj ljudi ode u mirovinu, da se smanje troškovi, objedine službe i da nakon toga imamo situaciju kvalitetnije usluge s manje ljudi, koja je brža za građane."

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata

O najavljenom obilježavanju dana pada Vukovara kao državnog praznika kazao je: "Bit će to Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, bit će to jedan širi datum sa širim smislom, s posebnim pijetetom prema Vukovaru. Sve ću temeljito objasniti u četvrtak."

Uvjeren u pobjedu sadašnje predsjednice Republike

Komentirajući posljednje rezultate CRO Demoskopa, predsjednik Vlade kazao je da je najvažnije da predsjednica i dalje ima prednost. "Uvjeren sam da će pobijediti i mislim da je imala odlična postignuća u svom mandatu. Što se tiče popularnosti HDZ-a, trudimo se napraviti sve nabolje što možemo", zaključio je Plenković.