Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 9. 2019.

Prihvaćamo prijedloge inicijative »67 je previše«

Premijer Plenković najavio je izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, naglasivši da će Vlada prihvatiti prijedloge inicijative »67 je previše« te istodobno predložiti izmjene Zakona o radu kako bi oni koji to žele mogli ostati na tržištu rada i nakon 65. godine života

Otvarajući 79. sjednicu Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.

Govoreći o jučerašnjem Aktualnom prijepodnevu, kojim je započela nova sjednica Hrvatskoga sabora, istaknuo je da je to bila prigoda da članovi Vlade govore o brojnim i konkretnim postignućima ostvarenim u ovom mandatu u svim resorima.

Nakon Aktualnog prijepodneva, premijer Plenković izvijestio je zastupnice i zastupnike o sastancima Europskoga vijeća održanim u prvoj polovici ove godine, što je ocijenio korisnim osobito uoči početka hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020.

Dodao je kako je to bila i prigoda za osvrt, u jedinstvenoj godini za hrvatsku vanjsku politiku, na postignuća u kojima je niz hrvatskih dužnosnica preuzelo ključne dužnosti u brojnim europskim institucijama.

U ime Vlade čestitao je Dan Hrvatske ratne mornarice, koji je jučer svečano obilježen u Makarskoj, dok je sutra planirana svečanost u Dubrovniku, kojoj će prisustvovati potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Sloboda govora i medija temelj demokratskog društva

Osvrnuo se i na privođenje novinara Gordana Duhačeka, kazavši kako o toj temi očekuje cjelovito izvješće ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa.

„Sloboda govora i sloboda medija temelj su svakog demokratskoga društva, pa tako i Hrvatske. Moramo ustrajati na najvišim standardima i njih se pridržavati. Istodobno sam čvrstoga uvjerenja da, bez obzira je li riječ o kršenju pojedinoga zakona, moramo uvijek s posebnim obzirom pristupati novinarima i slobodi medija uopće“, poručio je.

Izdvojio je i sastanak s predsjednikom Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom i predsjednicom Hrvatskoga narodnog vijeća u Srbiji Jasnom Vojnić. Važnim je istaknuo intenzivnu, kvalitetnu i otvorenu komunikaciju s Hrvatima u Srbiji te Vladinim aktivnostima podržati njihove brojne programe i čuvati njihov identitet.

„Smatramo da je poštovanje hrvatske manjine u Srbiji, njihova sigurnost, njihova prava, izrazito važno, kao što želimo da i manjine u Hrvatskoj imaju i uživaju prava i sigurno se i dobro osjećaju u Hrvatskoj“, poručio je premijer Plenković.

Krajem prošloga tjedna predsjednik posjetio je Krapinsko-zagorsku županiju gdje se, kazao je, ostvaruju veliki pomaci u prometnoj infrastrukturi. Najavio je i da će se sljedeća sjednica Vlade izvan Zagreba održati upravo u Krapini te će omogućiti dodatni impuls razvoju Hrvatskoga zagorja.

Od ostalih aktualnih tema izdvojio je dogovor o novom granskom kolektivnom ugovoru sa sindikatima zdravstva, a nastavljaju se i razgovori sa sindikatima školstva.

„Pokušavamo riješiti sva pitanja koja su u cilju unaprjeđenja standarda, prava i plaća svih u Hrvatskoj, a da pritom održimo naše proračunske okvire“, istaknuo je premijer Plenković.

Potpora 3. maju za ponovno pokretanje proizvodnje

Govoreći o obljetnici 30 godina osnutka Croatia Airlinesa, koja je obilježena prije dva dana, kazao je kako je ta kompanija pridonijela međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske činjenicom da je dosad prevezla preko 40 milijuna putnika.

Najavio je da će Vlada danas donijeti važnu odluku za brodogradilište 3. maj, koja svjedoči o odlučnosti da se tom brodogradilištu pomogne da ponovno pokrene proizvodnju i dovrši brodove koji su ranije naručeni na, kako je rekao, zakonit i inteligentan način koji je za državu u konačnici isplativ.

Dodao je da je ključni razlog Vladina angažmana visok stupanj povjerenja u Upravu koja vodi to brodogradilište.

Zahvalio je svima koji su se angažirali u akciji prikupljanja sredstva za Zavod za pedijatrijsku onkologiju KBC-a Zagreb, kako bi se ostvarili bolji i kvalitetniji uvjeti liječenja najmlađih i najosjetljivijih bolesnika oboljelih od karcinoma.

Mirovinska reforma važna strukturna reforma ove Vlade

Na kraju se osvrnuo na mirovinsku reformu.

Podsjetio je da je Vlada krenula u mirovinsku reformu kako bi hrvatski mirovinski sustav prilagodila demografskim izazovima, promjenama na tržištu rada i gospodarskim prilikama. Dodao je da se radi o važnoj strukturnoj reformi u mandatu ove Vlade.

„Podsjećam da je ona i u Izvješću Europske komisije za 2019. jako dobro ocijenjena, da je pridonijela izlasku Hrvatske iz makroekonomskih neravnoteža, prepoznali su je i pozdravili i analitičari agencija za kreditni rejting te je i to pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga“, kazao je premijer Plenković.

Naglasio je da je tom reformom hrvatski mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen u cilju osiguranja dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina te je ispravljena generacijska nepravda.

Unaprjeđenjima sustava, dodao je, otklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni pozitivni pomaci za sadašnje, ali i za buduće umirovljenike. Vlada je pritom vodila računa kako ni jedna skupina osiguranika ne bi bila oštećena.

Naglasio je da su u mandatu njegove Vlade do sada mirovine ukupno povećane za 11,7 posto, a najniže mirovine, koje prima oko 250 tisuća hrvatskih umirovljenika, ukupno za 15 posto.

Ujedno je tom reformom svim umirovljenicima omogućeno pravo izbora kakvu će mirovinu primati, to jest imaju pravo izbora povoljnije mirovine.

„Umirovljenicima smo omogućili da se uključe u svijet rada i primaju punu mirovinu. Tu mogućnost iskoristilo je više od 13.500 umirovljenika“, dodao je premijer Plenković.

Tom je reformom zaštićeno i majčinstvo, jer su majke i posvojiteljice za svako dijete omogućeno ostvarivanje dodatnog staža od 6 mjeseci, a mirovina im je za svako dijete veća oko 2 posto, što predstavlja i demografsku mjeru.

Ukinuta je i ulazna naknada za 3. stup, a ujedno se mlade potiče na dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Vlada će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju

„No, kao što znamo, tijekom proljeća bili smo suočeni s aktivnostima građanske inicijative „67 je previše“, koja je bila predvođena trima sindikalnim središnjicama. Nakon što su potpisi prikupljeni, a u međuvremenu i provjereni, konstatirali smo da je za ovu građansku inicijativu valjane potpise dalo nešto više od 700 tisuća naših građana te je Vlada uputila Izvješće Hrvatskom saboru“, kazao je predsjednik Vlade i pojasnio da se radi o zahtjevu za raspisivanjem referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Naglasio je da je Vlada detaljno analizirala ovu situaciju i sve okolnosti te da je čula poruku hrvatskih građana.

Ponovio je, s obzirom da tijekom kampanje na proljeće nije bilo najjasnije percipirano, da je odluku o radu do 67. godine donijela SDP-ova vlada kada je bila na vlasti.

„Donijeli smo odluku da ćemo u cijelosti preuzeti prijedlog ove građanske inicijative te Hrvatskom saboru uputiti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona. Dakle, prihvatit ćemo u cijelosti zahtjeve referendumske inicijative i u određenim elementima, to je nekoliko točaka, promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju“, naglasio je predsjednik Vlade.

Omogućit ćemo onima koji žele ostanak na tržištu rada i nakon 65. godine

Pritom je istaknuo da Vlada, s obzirom da detaljno analizira ovu tematiku, smatra da je duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu, ne samo objektivna okolnost koja nije svojstvena samo Hrvatskoj, nego da i dio hrvatskih građana želi raditi nakon 65. godine, što potvrđuje i tih 13.500 umirovljenika koji su se ponovno vratili na tržište rada. A ujedno bi na takav način mirovinski sustav bio dugoročno održiv.

„Stoga ćemo, uz Prijedlog o izmjenama Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana, također predložiti i promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radno pravni status za pojedine kategorije na način da oni koji žele mogu raditi i nakon 65. godine“, najavio je premijer Plenković ističući da će se time ostvariti balans između zahtjeva građanske inicijative i onih koji žele ostati na tržištu rada.

Te će izmjene, dodao je, povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnoga proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. „Na taj način i tim pristupom proširujemo tržište rada, stvaramo nove mogućnosti na tržištu rada i, kao što sam kazao, slušamo poruku 700 tisuća ljudi, ali i pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada“, poručio je premijer Plenković i zahvalio članovima Vlade što su podržali ovaj prijedlog.

Odlukama o Croatia Airlinesu i 3. maju otklanjamo negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 19 točaka dnevnog reda, među kojima Odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., kod HBOR-a i/ili drugih poslovnih banaka za praćenje dovršetka broda Nov. 733 te Odluka o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta osiguranja postupka dokapitalizacije društva Croatia Airlines d.d.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić govorio je o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. „Glavni razlozi su unapređenje područja vezanog uz poduzimanje radnji protiv nepravilnosti sa štetnim utjecajem na proračunska sredstva te dorada pojedinih odredbi Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi“, rekao je ministar.

Dodao je da se time jasnije definiraju obveznici imenovanja osobe za nepravilnosti, pojam nepravilnosti, odnosno uloga osobe za nepravilnosti. Također su propisani rokovi za dostavu izvješća o nepravilnostima, prekršajne odredbe i donošenje pravilnika kojim će se detaljnije urediti područje vezano uz nepravilnosti.

„Dorađene su i određene odredbe koje su pokazale manjkavosti u praksi, te su usklađene odredbe o obveznicima primjene s novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti“, rekao je ministar i dodao da se rok za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora vezuje uz datum početka izobrazbe i ne može biti duži od dvije godine.

Davanjem državnog jamstva 3. maj spreman za dovršenje brodova

„Donijeli smo odluku o davanju državnog jamstva brodogradilištu 3. Maj, za kreditno zaduženje u iznosu do najviše 150 milijuna kuna, kojem je svrha stvaranje preduvjeta za pokretanje proizvodnje i za dovršetak gradnje započetih brodova, za koje je iskazan tržišni interes“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i istaknuo da je temeljni i ključni razlog davanja jamstva smanjenje postojećih gubitaka za državu.

Kazao je i da je Uprava 3. Maja intenzivno radila na ispunjavanju svih preduvjeta za davanje državnog jamstva te se očekuje daljnja provedba i realizacija dogovorenog. Društvo je dostavilo popis svih vjerovnika koji su potpisali izjavu o odgodi dospijeća naplate potraživanja: „Do 1. rujna potpisano je 189 izjava, što je 92,32 posto od ukupnog iznosa potraživanja“, rekao je premijer i dodao da je dostavilo i analizu potrebnih sredstava za deblokadu računa i pripremu i pokretanje proizvodnje.

„S obzirom na dogovor i izjave vjerovnika, prošli tjedan se započelo s isplatom zaostalih plaća te je 3.Maj spreman za nastavak rada na dovršetku brodova“, rekao je te podsjetio da će danas posjetiti brodogradilište.

Zaduženje od 26 milijuna eura iskoristit će se za dovršetak broda 733 za naručitelja iz Kanade, kojem je rok isporuke u kolovozu 2020. godine. „Ključna zadaća je, usporedno s dovršetkom ovog broda i ostalih brodova, postići dogovor o strateškom partneru čime bi brodogradnja u Rijeci i dalje bila aktivna“, rekao je Plenković. Dodao je da Vlada paralelno radi i na pronalaženju rješenja za funkcioniranje Uljanika i naglasio da „on nije zanemaren niti zaboravljen“.

Ministar Marić rekao je da su ispunjeni uvjeti za jamstvo te će se njime jamčiti za kreditno zaduženje društva 3. Maj kod HBOR-a i/ili drugih poslovnih banaka za praćenje dovršetka broda Nov. 733, temeljem potpisanog Ugovora s Kupcem Algoma Central Corporation iz Kanade u iznosu od 26.000.000,00 eura. Naglasio je da se sredstva iz kreditnog zaduženja mogu koristiti isključivo u svrhu financiranja radnji Društva potrebnih za završetak započetog broda Nov.733.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da ugovorena cijena broda iznosi 36.500.000 USD (33.360.751 EUR), a da će cjelokupni prihod od broda Nov. 733 društvo 3.Maj na primopredaji broda, nakon što se isplati iznos od 50 milijuna kuna sukladno Ugovoru o kreditu na račun Hrvatske banke za obnovu i razvitak u cilju zatvarana dijela obveza po navedenom kreditu, te nakon što se vrati kredit u iznosu od 26.000.000,00 EUR-a, ostatak prihoda uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske.

Dokapitalizacijom Croatia Airlinesa stabilizirat će se njegovo poslovanje

„Naš je stav da je Hrvatskoj potreban nacionalni avioprijevoznik, koji će poticati trgovinu, gospodarstvo, osigurati našim građanima povezanost i jačati kroz svoje aktivnosti hrvatski turizam“, kazao je premijer Plenković govoreći o Odluci o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta osiguranja postupka dokapitalizacije društva Croatia Airlines d.d..

„Donijeli smo odluku o pokretanju postupka strateškog partnerstva, od kojeg očekujemo da se ispune postavljeni uvjeti, prije svega širenje prometne mreže i povećanje tržišnog udjela društva, te dokapitalizacija radi potpore budućem razvoju Croatia Airlinesa, zatim sudjelovanje u obnovi flote i daljnji razvoj tehničkih servisa“, nastavio je premijer i dodao da će se današnjom odlukom stvoriti preduvjeti za osiguranje postupka dokapitalizacije, što uključuje predujam u iznosu od 250 milijuna kuna za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja prije provedbe procesa povećanja kapitala društva od strane države i drugih zainteresiranih investitora, a u skladu sa propisima koji uređuju područja tržišta kapitala i državnih potpora.

„Smatramo da će ova odluka otkloniti sve moguće negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo u slučaju narušavanja poslovanja CA“, zaključio je premijer.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je da se donošenjem ove odluke osigurava uplata 250 milijuna kuna u korist društva CA čime će se stabilizirati poslovanje društva te omogućiti provedba daljnjih aktivnosti, kako bi se do 31. prosinca 2019. CA predložio model dokapitalizacije Vladi RH.

Provedba postupka dokapitalizacije mora započeti najkasnije do 1. lipnja 2020., a navedenih 250 milijuna kuna utrošit će se za popravak i generalni remont preostala dva motora zrakoplova, plaćanja trenutno dospjelog duga prema domaćim dobavljačima, ostale neophodne investicije u sljedećih 12 mjeseci i plaćanje kreditnih obveza. „Također, obzirom na starost flote i s tim povezane rizike, nužno je imati određena sredstva za izvanredne popravke“, dodao je ministar.

Odbačen prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru Kujundžiću

Vlada je odbila kao neutemeljene i neosnovane sve navode iz prijedloga 32 zastupnika Hrvatskog sabora za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću te predložila Hrvatskom saboru da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja.

"Riječ je još jednoj takvoj inicijativi, imali smo ih već i ranije. Vlada je pripremila svoje očitovanje i vrlo temeljito elaborirala sve ono što smo uradili u kontekstu unapređenja čitavog zdravstvenog sustava te ćemo u dogovoru s Hrvatskim saborom, kada se pronađe odgovarajuće vrijeme da to bude na dnevnom redu, odraditi ovu inicijativu oporbe, još jednu, koja ide ovaj puta prema ministru Kujundžiću", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029.

Donesen je i Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029. godine, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i Uredbom o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da se Program donosi zbog ispunjavanja obveza smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku i doprinosa ostvarivanju ciljeva ograničavanja antropogenih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku, kako bi se, dodao je, ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka u Hrvatskoj.

Dodao je da Program sadrži pregled nacionalnog okvira politika i mjera za područje kvalitete zraka i onečišćenja zraka, pregled napretka u smanjenju emisija i poboljšanju kvalitete zraka te stupanj usklađenosti s nacionalnim obvezama i obvezama Europske unije.

Politička deklaracija o ciljevima održivog razvoja

Predstavljajući Nacrt političke deklaracije Sastanka na vrhu o ciljevima održivog razvoja: "Priprema za Desetljeće djelovanja i postizanja održivog razvoja", ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pojasnio je da je njezin cilj potaknuti političku odgovornost i poduzimanje mjera kojima će se ubrzati proces provedbe Agende 2030.

"Na taj način treba potaknuti ambiciozno djelovanje zemlja članica kako bi se proveli ciljevi održivog razvoja", rekao je.

Politička deklaracija usvojit će se na Sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja na 74. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, koji će se održati 24. i 25. rujna 2019. godine u New Yorku, na kojem će Republiku Hrvatsku predstavljati predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Javni poziv za imenovanje pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova

Vlada je prihvatila Nacrt javnog poziva za imenovanje pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković podsjetila je da 28. listopada ističe osam godina od imenovanja sadašnje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, te je stoga potrebno objaviti Javni poziv za imenovanje pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova.

Ministrica je dodala da se Zaključkom zadužuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da u ime Vlade Javni poziv objavi u Narodnim novinama i na svojim web stranicama, prikupi prijave kandidata i dostavi ih Vladi radi predlaganja Hrvatskome saboru.

Prijedlog da 21. listopada bude Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

Hrvatskom saboru Vlada je predložila da donese Odluku o proglašenju 21. listopada "Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa".

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da su predlagatelji Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora.

Božinović je istaknuo da je uporaba mobitela u prometu, uz brzinu, alkohol i nekorištenje sredstava pasivne sigurnosti, jedan od četiri čimbenika koji uzrokuje teške prometne nesreće i stradavanje sudionika u cestovnom prometu.

"Tijekom prošle godine, a otprilike su postoci slični i ove godine, od ukupnog broja smrtno stradalih brzina je bila uzrok u 49,9 posto slučajeva, a svake godine više od 20 posto sudionika u cestovnom prometu strada u nesrećama koje su prouzrokovali vozači koji su vozili pod utjecajem alkohola, dok je nekorištenje sigurnosnog pojasa utjecalo za najmanje 10 posto smrti", izvijestio je ministar.

Podsjetio je da se izmjene Zakona o sigurnosti prometa, koje su stupile na snagu 1. kolovoza, odnose upravo na ta četiri glavna uzroka prometnih nesreća.

"Iz svega iznesenog vidljivo je da je mobitel samo jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća, pa smo mišljenja da bi proglašenje 'Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa' ukazalo na potrebu podizanja svijesti svih sudionika u prometu na cestama o svim glavnim uzrocima te boljoj educiranosti i poštivanju prometne kulture", zaključio je Božinović.

Premijer čestitao ministrima koji su na sjednicu Vlade došli pješice

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je na kraju sjednice Vlade čestitke ministrima koji su na sjednicu Vlade u Banske dvore došli pješice, obilježivši tako Europski tjedan mobilnosti.

"Mislim da je to jako dobra poruka", kazao je premijer, čestitavši ministrima koji su u Vladu došli dijelom koristeći se uslugama javnog gradskog prijevoza, dijelom pješice.

Novi savjetnik premijera za vanjsku politiku Vladimir Drobnjak

Predsjednik Vlade Plenković je izvijestio i da će, uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, idući tjedan u New Yorku na Općoj skupštini UN-a biti i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Predsjednica i ja dogovorili smo se da ove godine ona ide na Opću skupštinu, premda je po uobičajenoj praksi bio red da ide predsjednik Vlade", rekao je Plenković.

Premijer je pozdravio i donedavnog veleposlanika pri UN-u Vladimira Drobnjaka, koji je od ponedjeljka njegov savjetnik za vanjsku politiku.

Izvor: Vlada / Hina