Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 10. 9. 2019.

Imenovanje Šuice potpredsjednicom Komisije potvrda snage Hrvatske u EU

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je imenovanje Dubravke Šuice na mjesto potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju, što je izrazito važan resor, priznanje hrvatske snage u Europskoj uniji

U povodu imenovanja Dubravke Šuice potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju, koje je danas objavila novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije.

„Ursula von der Leyen povjerila je Dubravki Šuici izrazito značajnu ulogu u budućoj Europskoj komisiji, a to je dužnost potpredsjednice Europske komisije zadužene za demokraciju i demografiju“, istaknuo je premijer Plenković i dodao je da su ovlasti i dužnosti Dubravke Šuice u Komisiji plod razgovora s Ursulom von der Leyen te želja hrvatske Vlade da, prvi puta u povijesti Europske komisije, jedna povjerenica u svom portfelju ima jednu od ključnih egzistencijalnih tema za niz država članica, a to je pitanje demografije.

Demografija je ključno pitanje za EU

„Tema koju smo pokrenuli na sastanku u Sibiu, za vrijeme rumunjskoga predsjedanja, tema koju smo uvrstili na naš zahtjev i na naš interes u Strateški program Europske unije 2019.-2024. i tema koju je Ursula von der Leyen, ne samo kao predsjednica nove Komisije, nego u dva mandata njemačka ministrica za socijalna pitanja i za obitelj, objeručke prihvatila jer je itekako svjesna ovoga pitanja koje je horizontalno za sve članice Europske unije“, kazao je premijer Plenković.

Pojasnio je da pola članica EU-a ima negativan prirodni priraštaj te je s toga važno, bez obzira na nacionalne nadležnosti u rješavanju ove problematike, podići ovu temu horizontalno na europsku razinu i osmisliti kako europske institucije mogu pomoći državama članicama u rješavanju toga ključnog problema.

„Ovo što smo danas doživjeli je strateško priznanje snazi Hrvatske, kao najmlađe članice Europske unije, koja je dobila jedno od mjesta potpredsjednika Europske komisije“, poručio je premijer Plenković.

Drugom važnom porukom ovog imenovanja istaknuo je portfelj – demografija i demokracija.

U tom je kontekstu naveo da se upravo prije konferencije za medije sastao s Marijom Pejčinović Burić, koja će 18. rujna preuzeti dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, paneuropske organizacije koja ove godine slavi 70 godina od svoga osnutka i koja ima tri ključne teme – demokracija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava.

„To pokazuje da je Hrvatska u jednoj godini na dva ključna mjesta u europskim organizacijama poslala svoje dužnosnice, svoje političarke, kako bi na europskoj razini jačale temu demokracije, temu sudjelovanja građana, ne samo naše zemlje, nego svih drugih europskih zemalja, u demokratskim procesima, na izborima, da se dobro, pravilno i istinito informiraju, da participiraju u procesu izgradnje svojih društava, od lokalne i nacionalne razine pa do europske razine. Da ne dođu u zabludu kada im populisti, demagozi i lažne mesije prodaju različite priče, nego da koriste onaj ključni element razvijenog, obrazovanog, civiliziranog i tolerantnog društva, a to je da razvijaju filtere prije nego što naprave svoj odabir“, naglasio je premijer Plenković.

Uloga žena iz Hrvatske u međunarodnom organizacijama

Posebno važnom dodatnom vrijednošću koja se ne vidi automatski iz odabira portfelja, istaknuo je to što će Dubravka Šuica biti zadužena za ključan projekt koji se zove Konferencija o budućnosti Europe.

Pojasnio je da se radi o projektu koje će u sljedeće tri godine pokrenuti novoizabrana predsjednica Komisije. Ta će Konferencija, dodao je, biti uključiva, saslušati će stavove europskih građana, europskih država i institucija, akademske zajednice, civilnoga društva, medija, svih koji žele sudjelovati o tome kako europski projekt može biti bliže građanima i kako može biti funkcionalniji, svrhovitiji i korisniji.

Aktivnošću politike ove Vlade i diplomacije, dodao je, ove je godine Maja Markovčić Kostelac, bivša državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, imenovana izvršnom direktoricom Europske agencije za sigurnost mora. Četvrta hrvatska političarka koja je također izabrana na važnu europsku dužnost je Ivana Maletić, nova članica Revizorska suda Europske unije.

„Poruka koja izvire iz svega ovoga je uloga žena u hrvatskoj politici i uloga žena iz Hrvatske u međunarodnim organizacijama“, kazao je premijer i dodao da je i Stalno predstavništvo Hrvatske pri Europskoj uniji preuzela žena – Irena Andrassy.

„Na europskoj razini igramo utakmicu iznad svoje kategorije“, poručio je premijer ilustrirajući važnost ovih imenovanja za Hrvatsku i za doprinos i ugled koji će imati.

Hrvatska će ući u Schengen, a stav o arbitraži sa Slovenijom je kristalno jasan

Novinare je zanimao komentar na najave slovenskog predsjednika Boruta Pahora da Slovenija neće pustiti Hrvatsku u Schengen dok se ne provede Arbitražni sporazum.

Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je upravo ovoga mjeseca Europska komisija, na Schengenskom odboru, objavila nakon vrlo detaljne i temeljite evaluacije da je Hrvatska ispunila sve preporuke i sve kriterije koje su u stručnom, tehničkom i operativnom smislu potrebne za preporuku Europske komisije Europskom vijeću da donese odluku da Hrvatska postane članica Schengenskoga prostora.

Što se tiče Slovenije, ponovio je da je hrvatski stav „kristalno jasan“.

„Slovenija je nama susjedna zemlja, uvijek ćemo biti jedni uz druge, u povijesti mi nikakvih ozbiljnijih niti otvorenih pitanja niti problema nismo imali, a sva otvorena pitanja koja imamo su nastala raspadom bivše SFRJ. I to uvijek treba imati na umu“, kazao je predsjednik Vlade.

Podsjetio je i da su pozicije obiju zemalja poznate i jasne. Slovenija htjela da se primjenjuje Arbitražna presuda u procesu koji je za Hrvatsku bio nepovratno kontaminiran.

„Ne može se u međunarodnoj aktivnosti i zajednici pozivati Hrvatsku da poštuje koncept vladavine prava, a istodobno imati stečevinu u tom i takvom arbitražnom procesu, gdje je došlo do dogovora protivnom pravu, protivnom praksi, protivnom bilo čemu što možete zamisliti u nekom arbitražnom postupku, između slovenske agentice i od Slovenije predloženoga suca“, poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da je hrvatski prijedlog Sloveniji svo ovo vrijeme vrlo jasan i precizan – da se bilateralnim dogovorom riješi problem, razumno, racionalno i pravično, dogovorom kojim mogu biti zadovoljne i Hrvatska i Slovenija. Slovenija je odabrala put u kojem je tužila Hrvatsku pred Europskim sudom u Luxembourgu, a Hrvatska osporava nadležnost toga suda u tome predmetu.

„Vidjet ćemo što će taj sud odlučiti kroz koji mjesec. A mi ćemo ući u Schengen, da budem sasvim precizan“, rekao je premijer Plenković.

Za društvo je dobro da manjinski zastupnici budu dio parlamentarne većine

Osvrnuo se i na temu ostanka SDSS-a u vladajućoj koaliciji. U tom je kontekstu kazao kako poruka mržnje koja je jučer osvanula u Donjem Ceranju na najbolji način ocrtava one koji su je napisali.

Kazao je da se tom porukom želi destabilizirati ulogu SDSS-a u vladi, a time i možda neke druge manjinske zastupnike, ali i neke druge partnere u vladi, kako bi se srušila parlamentarna većina i izazvala kriza.

„Treba vidjeti tko stoji iza tih poruka, tko su ljudi koji to pišu, s kojom namjerom, s kojim ciljem i s kakvom vizijom hrvatskoga društva 2019.“, poručio je premijer Plenković.

Pritom je naglasio kako je njegova vizija hrvatskoga društva – aktivna, agilna Hrvatska koja teži Europskoj uniji i iskorištava ono za što smo se zadnjih 30 godina zalagali, da postane uređena zemlja, u kojoj se manjine dobro osjećaju.

Podsjetio je da je 2016. kada je sastavljao vladu, bez obzira što mu tada s obzirom na broj zastupnika možda i nije trebala podrška manjinskih zastupnika, rekao da je za hrvatsko društvo dobro i zdravo da manjinski zastupnici budu dio parlamentarne većine.

Naglasivši kako se apsolutno ne slaže s izjavama Milorada Pupovca od prošloga tjedna te da odbacuje bilo kakvu usporedbu suvremene Hrvatske s NDH, kao što odbacuje da je Hrvatska faktor nestabilnosti, rekao je da u ovoj Vladi nema nikoga tko bi na bilo koji način pridonosio nesnošljivosti.

„Ovakav HDZ, ova Vlada zaoblila je te oštre uglove koji su postojali u hrvatskom, polariziranom, društvu 2015. i 2016. Upravo ova Vlada. I zato sam, garantiram vam to, predsjednik Vlade i predsjednik stranke koji će reći da jučer s manjinama, da danas s manjinama i da sutra, kada ponovno dobijemo povjerenje, opet s manjinama, jer sam duboko uvjeren da je to nužno i ključno za hrvatsko društvo da bude zdravo, snošljivo i tolerantno, da teži istini, ali ide naprijed“ poručio je premijer Plenković.

Obrazovni sustav pripremit će mlade za poslove budućnosti

Osvrnuo se, na upit novinara, na početak nove školske godine. Poručivši kako, iako je bilo takvih najava, nakon prošlotjednog razgovora s predstavnicima sindikata, jučer ipak nije održan štrajk koji bi odgodio početak školske godine, što ne bi bilo dobro, naglasio je kako je ova Vlada uspjela napraviti obrazovnu reformu na način da je postignut konsenzus kod svjetonazorski različitih političkih opcija, na osnovi struke.

„To nije jednostavno. Imali ste 2016. velike demonstracije i prosvjede baš zbog obrazovne reforme. Niste ih imali sada. A usvojeni su kurikulumi, i hrvatskog jezika i povijesti, koja su dva, recimo to tako, najosjetljivija. Bez da smo imali cestu zbog toga. To je uspjeh, to što nema štrajka je uspjeh, to što je počela škola je uspjeh“, naglasio je predsjednik Vlade.

Kazao je da se obrazovnom reformom, u metodološkom smislu, krenuo primjenjivati način obrazovanja, kao u najrazvijenijim zemljama, koji će omogućiti mladima da budu oni koji rješavaju probleme, s obzirom da se radna mjesta mijenjaju u fazi digitalizacije i robotizacije.

„Obrazovni sustav mora pomoći novim generacijama da su u mogućnosti raditi poslove kojih danas možda još i nema“, istaknuo je premijer poručivši kako je to dugoročni smisao obrazovne reforme koja treba biti uključiva.

Posjet glavnim gradovima zemalja jugoistočne Europe prije summita u Zagrebu

Novinare je zanimalo planira li premijer Plenković posjetiti Srbiju, tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom, s obzirom na recentne događaje.

Predsjednik Vlade kazao je da je hrvatska ambicija u Zagrebu okupiti, 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu, države jugoistoka Europe.

„Moramo poslati realne poruke tim državama, kojom dinamikom, kojim smjerom, kako, kada, kojim kriterijima. Jer Hrvatska je, kad realno gledate, od tog summita u Zagrebu 2000. jedina uspješna priča. Od svih onih koji su tada bili za stolom, mi smo postali članica, a nitko drugi nije niti blizu toga cilja danas. Hrvatska je uspješan model i uspješna priča u ovom dijelu Europe“, rekao je premijer Plenković.

Dodao je da će taj sastanak planiran tijekom hrvatskoga predsjedanja biti referentan i ostaviti trag.

„Da bismo ga dobro organizirali, da bismo na njemu nešto konkretno zaključili, ideja je da odemo u sve glavne gradove nama susjednih zemalja i da direktno od lidera čujemo koja su njihova očekivanja. To uključuje i odlazak u Beograd“, pojasnio je.

U tom je kontekstu dodao da je „epizoda“ koja se dogodila u subotu riješena.

„Postoji način komunikacije, postoji kultura obavijesti, da budemo onako minimalni, ako nećemo međunarodna prava, ako nećemo diplomatske uzuse, ako nećemo hrvatske zakone, onda postoji kultura komunikacije“, naglasio je.

Upitavši misli li itko da bi hrvatska vlada, hrvatski ministar obrane ili hrvatski vojnici uzeli kombi i otišli prema Beogradu bez da ikome to kažu, ustvrdio je da je jedini cilj subotnjeg događaja bila provokacija.

„Prema tome, tu epizodu smo riješili. Kao što sam rekao, propisi su propisi, treba ih se držati. Ja sam siguran da su u Beogradu čuli ono što smo rekli“, poručio je predsjednik Vlade.

Ne želimo da liječnici odlaze, ali moramo paziti na održivost proračunskog okvira

Što se tiče pregovora sa sindikatima zdravstva o povišici plaća, premijer Plenković kazao da su oni u tijeku. Dodao je da će ga ministar zdravstva danas izvijestiti o tijeku razgovora.

Podsjetio je da je kolektivni ugovor istekao te da se pregovara o novome.

„Naša politika je cijelo vrijeme – učinit ćemo koliko možemo, jer ne želimo da nam iz Hrvatske odu ni liječnici, ni medicinske sestre ni drugo medicinsko osoblje. U krajnjoj liniji, naš obrazovni sustav u njih ulaže. Želimo da budu tu i želimo da nam sustav dobro funkcionira“, istaknuo je premijer Plenković upozorivši da istodobno Vlada mora paziti na održivost proračunskog okvira.

Podsjetio je i da su osnovice plaća i državnim i javnim službama u mandatu njegove Vlade rasle za 11,5 posto.

„Mi smo u našem mandatu ostvarili i gospodarski rast, prosječne plaće su veće za 800 kuna, prosječna plaća u Zagrebu je preko 7,5 tisuća kuna. Minimalna plaća se digla za 24 posto u našem mandatu i još će se dignuti sada, i to na vrijeme da poslodavci mogu planirati“, naveo je premijer dodavši da je stopa zaposlenosti sada na 66 posto, dok je nezaposlenih samo 7 posto, a prije 5 godina bilo ih je 18 posto.

Apsurdan zahtjev Povjerenstva nema drugi efekt osim političke štete

Na upit novinara osvrnuo se i na temu putnih naloga za put u Helsinki, čiju dostavu i dalje traži Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Poručio je da Povjerenstvu više neće dostavljati nikakve dokumente o svom putu u Helsinki jer su im iz Vlade sve što su tražili i dostavili.

Ponovo je pojasnio da se u Finskoj sastao s predsjednikom Vlade Finske Juhom Sipillom, koji nema veze s Europskom pučkom strankom, već pripada drugoj političkoj grupaciji.

Sastanak je održan u zgradi finske Vlade, a ne, kako neki insinuiraju, na margini EPP-a u nekoj maloj prostoriji.

Hrvatski i finski mediji su, dodao je premijer Plenković, snimili početak sastanka, a nakon sastanka bili na press konferenciji.

"Nakon toga slijedi kongres EPP-a koji traje to popodne jedan dio i sutradan ujutro, na kojem ja govorim kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, u toj ulozi, ne kao delegat 1623, koji tamo sjedi i eventualno glasa i možda u nekom workshopu nešto kaže, nego govorim kao predsjednik Vlade u dijelu u kojem govore Angela Merkel, Jean-Claude Juncker, Donald Tusk, u dijelu u kojem govori Leo Varadkar, Viktor Orban i tako dalje, dakle moji kolege koji imaju status šefova država i vlada. Dakle, u tom svojstvu sam tamo", naglasio je premijer Plenković.

Upitavši smatra li netko jesu li možda trebali putovati službenim zrakoplovom na sastanak s finskim premijerom, vratiti se u Zagreb, pa s nekoliko presjedanja putovati natrag u Helsinki, povukao je paralelu sa sastancima Europskoga vijeća u Bruxellesu.

Naime, svaki premijer prije sastanka Europskoga vijeća sudjeluje na summitu svoje političke grupacije koji se svaki puta odvija par sati prije toga sastanka.

„Prema tome, poruka je da smo mi Povjerenstvu u našem očitovanju objasnili, doslovno nacrtali, o čemu se radi. Ako ljudi koji sjede u Povjerenstvu, a većina njih su pravnici, ne razumiju, ne shvaćaju, nemaju iskustva ili su možda pod pritiskom dijela medija na tu temu da nešto drže u eteru, da bi radili nekome politički problem ima li tu nešto čudno? Nema ništa čudno. Sve je na Internetu. Mi smo namjerno, političkom odlukom, rekli da će hotel i dnevnice platiti HDZ svima tko god ide tamo. Bio bi problem i protuzakonito da je netko od nas naplatio dvije dnevnice ali nije", rekao je predsjednik Vlade.

Naglasio je da inzistira na ovome jer se radi o pitanju načela jer kako postoje ovlasti Povjerenstva, tako postoje i ovlasti Vlade.

"Ništa neću više dostaviti. Nacrtali smo im sve. Zato smo i dali vama, dakle da pokažemo apsurdnost zahtjeva, pokazali smo vam nalog", rekao je premijer.

"Zlorabljenje članka zakona koji govori o načelima djelovanja na ovaj način nema nikakav drugi efekt, osim pričinjanja političke štete. Ništa. Sve drugo je pusta, prazna priča. Isključivo i jedino na djelu je pričinjanje političke štete. Ako se oni toga što im ja sad jasno kažem boje, misle da je to pritisak, vrijeđanje - nije. To je kvalifikacija", poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je kako povjerenstvo nije sud, nije pravosudno tijelo, nije policija, i nije DORH te da bi se članovi Povjerenstva trebali baviti onime što im je zakon dao, a ne onim što oni misle da bi možda mediji mogli očekivati da bi oni trebali raditi.

Na kraju se osvrnuo i na nabavu borbenih aviona. Kazao je da se proces vodi vrlo postupno, temeljito, zakonito, transparentno i međuresorno, na uključiv način.

Naveo je kako u ovom trenutnu ne može reći kada će se točno završiti taj proces te poručio kako nema nikakvog favoriziranja bilo koje ponude.