Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 29. 8. 2019.

Nedopustivo je uspoređivati modernu Hrvatsku s NDH

Na 176. sjednici Vlade premijer Plenković je osudio napade na pripadnike srpske nacionalne manjine u Uzdolju, Đevrskama i Viškovu. Istaknuo je da je policija reagirala brzo i da su pronađeni počinitelji svih tih nedjela, poručivši da hrvatske institucije funkcioniraju dobro.

"Ona su različitog karaktera, no ono što je najvažnije je da je policija reagirala brzo i da su pronađeni počinitelji svih tih nedjela", kazao je premijer, poručivši da hrvatski sustav institucija funkcionira dobro te da je riječ o djelima individualnih osoba, a ne odraz bilo kakve politike ili klime u društvu. Dodao je da će za njih konkretne osobe koje su ih počinile i odgovarati u hrvatskom pravnom sustavu.

Premijer je naglasio da ova Vlada i parlamentarna većina gradi politiku uključivosti svih nacionalnih manjina u politički život, štiti njihova prava i želi da se svi pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj osjećaju i dobro i sigurno.

"I to je jedno od temeljnih načela naše politike od kojeg nećemo odstupiti. To je vrlo važno i da naši sugrađani, pripadnici manjina razumiju, da cijela hrvatska javnost razumije, a naravno i oni koji prate zbivanja u našoj zemlji", kazao je Plenković.

Stoga smo inzistirali, podsjetio je Plenković, da u parlamentarnoj većini budu svi pripadnici nacionalnih manjina koji su izabrani u Hrvatski sabor.

"Osobno smatram da je to dobro, zdravo, korisno i učinkovito za ozračje u hrvatskom društvu, za uspostavljanje povjerenja, tolerancije, normalnih odnosa. To se odnosi i na predstavnike srpske manjine s obzirom da su se ovi slučajevi koji su se dogodili odnosili na pripadnike srpske nacionalne manjine", poručio je.

Hrvatska nije faktor nestabilnosti

Predsjednik Vlade odbacio je teze o Hrvatskoj kao faktoru nestabilnosti na prostoru jugoistoka Europe.

"Hrvatska je zemlja koja je riješila sve svoje temeljne nacionalne zadaće, od neovisnosti, slobode, demokracije, jačanja institucija, do članstva u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji te gradi društvo u kojem se svi trebaju dobro osjećati i imati zaštićena prava u potpunosti. To je Hrvatska 2019. Sigurno je faktor stabilnosti i pokretač država jugoistoka Europe i njihov zagovornik na putu prema Europskoj uniji, a ne faktor nestabilnosti", naglasio je Plenković.

Ocijenio je nedopustivim uspoređivati današnju modernu Hrvatsku s NDH. Kazao je da je moderna i samostalna Hrvatska utemeljena na Domovinskom ratu i na demokratskim procesima 1990. godine.

Premijer je naglasio da je Hrvatska stasala zahvaljujući odvažnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja i svih onih koji su dali živote za nju. "I to su temelji moderne Hrvatske. Ovo je zemlja koja je ugledna i u međunarodnoj zajednici. Mislim da naš međunarodni položaj nikada nije bio snažniji nego što je sada", rekao je Plenković.

Zajedno raditi na tolerantnijoj klimi u društvu

Poručio je da se zajedno mora raditi na tolerantnijoj klimi u društvu. Dodao je da postoje političke opcije, snage i ljudi koji svoj politički život i jedini put opstanka vide u kreiranju napetosti, osobito u kreiranju napetosti između Hrvata i srpske manjine ili pak poentiranja odnosa između Hrvatske i Srbije. Istaknuo je međutim da to nije politika Vlade i HDZ-a, ali niti parlamentarne većine.

"Naša politika je izgradnja normalnih, kvalitetnih, dobrosusjedskih odnosa i rješavanje svih otvorenih pitanja, zaostalih pitanja iz vremena velikosrpske agresije Miloševićeva režima, ali rješavanje tih pitanja na civiliziran način, dijalogom, razgovorima i pregovorima", poručio je premijer.

Zaštita prava srpske manjine uređena po najvišim europskim standardima

Predsjednik Vlade naglasio je da je pitanje zaštite prava srpske manjine u Hrvatskoj uređeno po najvišim europskim standardima. "I mi ćemo ga njegovati, to je naša politička volja, ali i baština prvog hrvatskog predsjednika", rekao je Plenković, ocijenivši važnim da svi u Hrvatskoj budu odgovorni i kreiraju ozračje koje je tolerantno, a ne konfliktno. Dodao je da takvo ozračje vrlo brzo, ako se tome ne stane na kraj, može biti spirala mržnje.

"Mi kažemo dosta spirali mržnje. Nema potrebe za tako nečim u Hrvatskoj 2019.", poručio je Plenković, upitavši koje to pitanje Vlada nije riješila, bilo da se odnosi na Hrvatsku kao državu ili na prava srpske manjine i drugih manjina u zemlji. U tom kontekstu podsjetio je i na Operativni program za manjine koji je dio aktivnosti Vlade. "Imamo redoviti dijalog, rješavamo sva otvorena pitanja, uvjereni da imamo političke i operativne snage, ali i proračunskih sredstava da ih rješavamo na najbolji mogući način", kazao je premijer.

Apelirao je na sve aktere u društvu da kreiraju ozračje koje je primjereno Hrvatskoj 21. stoljeća i koja će predsjedati Europskom unijom za nekoliko mjeseci.

"I važno je da svi politički akteri vode o tome računa i ne izgovaraju kvalifikacije koje pridonose polarizaciji, nego obrnuto, koji oble uglove koji se vrlo lako mogu izoštriti neopreznim i neprimjerenim izjavama. Svatko od nas u tom pogledu ima svoju zadaću, a posebno to očekujem od svih članica i članova Vlade pa i stranaka u parlamentarnoj većini, a počinitelje ovih djela treba najoštrije sankcionirati", poručio je premijer Plenković.

Kontinuiran rast hrvatskog gospodarstva

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na informaciju o rastu hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju za 2,4, naglasivši da je to je potvrda da hrvatsko gospodarstvo raste već 20. kvartal zaredom. "Dakle, bilježimo kontinuirani rast hrvatskog gospodarstva i to je pozitivno i to je dobro", kazao je.

Ocijenio je važnim podatak da je kumulativni rast u prvih šest mjeseci 3,1 posto, što je, rekao je, potpuno u skladu s ljetnim projekcijama gospodarskog rasta koje je predstavila Europska komisija prije nekoliko tjedana, a čak i više od onoga što smo sami predvidjeli. "Vjerujem da će i treće tromjesečje biti pozitivno, s obzirom na sve indikatore koje imamo", kazao je Plenković.

Istaknuo je da je rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju viši od prosjeka Europske unije od 1,3 posto i eurozone od 1,1 posto.

Iz podataka o BDP-u u drugom tromjesečju, predsjednik Vlade izdvojio je i veliki porast bruto investicija u fiksni kapital, čak 8,2 posto.

"Rastao je i izvoz, ali s obzirom na dosta visoku bazu, nešto manje", kazao je Plenković, naglasivši kako su potrebni veći napori za povećanje industrijske proizvodnje.

Predsjednik Vlade kazao je da je uočen je i vrlo visok rast uvoza, što je jedna od temeljnih razloga rasta od 2,4 posto, dodavši kako kod izvoza treba imati u vidu i činjenicu da su usporile ekonomije nekih naših vanjsko trgovinskih partnera. "No, to treba biti poticaj da nastavimo s politikom kakvu sada vodimo, koja je odgovorna i omogućit će daljnji gospodarskih rast", istaknuo je.

Nastaviti fiskalnu konsolidaciju

Podsjetio je pritom da je u mandatu ove Vlade prosječna plaća porasla za 800 kuna, da je prosječna plaća u gradu Zagrebu oko 1.000 eura, da su indeksacijom mirovine ukupno porasle za oko 12 posto, da je proračunskom disciplinom ostvaren proračunski višak, unatoč isplatama državnih jamstava za brodogradilište Uljanik te da je Ministarstvo financija ovaj tjedan po prvi put izdalo trezorske zapise od 32 milijuna eura uz negativnu kamatnu stopu od 0,05 posto.

"To je sve potvrda da je naš makroekonomski okvir dobar i povoljan, da moramo nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, odgovornim raspolaganjem novcima poreznih obveznika i ulaganjem u rast i razvoj", naglasio je predsjednik Vlade.

Sastanak s Frankom Grgićem

Premijer je podsjetio i na druge aktualne teme. U tom kontekstu spomenuo je sastanak sa svjetskim juniorskim prvakom i rekorderom na1500m slobodno Frankom Grgićem. Kazao je da je mladi športaš pravi plivački dragulj, iskazavši uvjerenje u nastavak dobre suradnje s Hrvatskim plivačkim savezom.

Izdvojio je i sastanak s predstavnicima Istarske županije i Opće bolnice Pula, rekavši da je dogovoren nastavak aktivnosti oko završetka financijske konstrukcije za Opću bolnicu u Puli, koja je jedan veliki projekt za Istarsku županiju i grad Pulu. "Nadam se da ćemo okončanjem ovog projekta dići zdravstvenu zaštitu Istarske županije na najvišu razinu", kazao je premijer.

Posjet županijama

Predsjednik Vlade izvijestio je da je ovih dana u društvu ministara posjetio Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku i Primorsko-goransku županiju. Izdvojio je otkrivanje spomenika poginulom snimatelju Hrvatske televizije Žarku Kaiću. U Županji je premijer sudjelovao na obilježavanju Dana grada te je obišao tvornicu šećera Sladorane i tvornicu kombajna Same Deutz Fahr Žetelice. U Gorskom Kotaru posjetio je tvrtku Cedar koja se bavi drvnom industrijom, kazavši da je riječ o kompaniji koja je generator gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Najavio je da će danas posjetiti Varaždinsku županiju, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bit će na 12. obljetnici obilježavanja kornatske tragedije.

Uoči obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba u Vinkovcima, predsjednik Vlade primit će članove Upravnog odbora Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja na čelu s njihovom predsjednicom Ljiljanom Alvir.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno 19 točaka dnevnog reda

Govoreći o Prijedlogu zakona o zaštiti zraka, ministar Ćorić je istaknuo da je osnovni razlog donošenja izdvajanje odredbi o zaštiti klime i ozonskog sloja u zaseban zakon koji se donosi istodobno s ovim prijedlogom zakona.

„Jasnije će se definirati zaštita zraka kao jedna od sastavnica okoliša te će se osigurati usklađenost sa zakonodavstvom Europske unije. Propisuje se praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka za pojedine onečišćujuće tvari te se utvrđuju mjere za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka, kao i informiranje o kvaliteti zraka“, kazao je.

Prilagodba klimatskim promjenama

Vezano za Prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, ministar Ćorić je napomenuo da se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi niz direktiva i akata Europske unije.

„Unaprjeđuje se pravni okvir za provedbu zaštite ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena te prilagodbe klimatskim promjenama“, dodao je.

Određuje se, nastavio je Ćorić, nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te zaštitu ozonskog sloja.

Što se tiče Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, kazao je da se rješava problem usklađivanja definicija zaliha nafte i naftnih derivata, sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.

„Smanjuju se ograničenja u vezi s mogućnošću čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članice, pojednostavljuje se proces zadovoljavanja uvjeta te olakšava provedba obveze čuvanja obveznih zaliha“, izdvojio je.

Propisuju se načini kontrole kvalitete količine nafte i naftnih derivata koji mogu obavljati isključivo pravne osobe, akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije.

Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca

Prihvaćena je Odluka o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je da se ova odluka odnosi na učenike srednjih škola.

„Najveći broj učenika ostvaruje pravo na sufinanciranje od 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza. To je isto kao i u prošloj školskoj godini i to je za one učenike koji su redovito upisali i pohađaju srednju školu, bez obzira kupuju li kartu za autobus ili vlak, bitno je da je udaljenost od adrese prebivališta odnosno boravišta do škole više od pet kilometara“, kazala je.

Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.

Prikupljeno je 708.713 vjerodostojnih potpisa birača

Usvojeno je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić podsjetio je da je Vlada na sjednici održanoj 24. srpnja 2019. donijela Zaključak kojim je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Građanske inicijative „67 je previše“.

Dodao je da su, također, Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženi provjeriti jesu li se potpisi iz točke 1. ovog zaključka prikupljali u skladu sa člankom 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

„Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713“, izvijestio je Nekić.

Dodao je da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu

Prihvaćene su odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u: istražnom prostoru ugljikovodika „SZH-01“; istražnom prostoru ugljikovodika „DR-03“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-06“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-07“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-11“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-12“.

Dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za šest istražnih prostora na kopnu dobit će Ina i Crodux Derivati Dva, i to svaka za po dva istražna prostora, a za po jedan prostor Vermilion Zagreb Exploration i mađarska tvrtka Aspect Croatia.

Vlada je odlukom od 31. listopada prošle godine pokrenula postupak nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za sedam istražnih prostora, koji se prostiru na dijelu zapadne Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Nadmetanje je zatvoreno krajem lipnja ove godine, a ponude su dostavile četiri tvrtke za ukupno šest istražnih prostora, dok nijedna ponuda nije pristigla za prostor Sjeverozapadna Hrvatska-05.

Prema današnjoj odluci Vlade za dva istražna polja - sjeverozapadna Hrvatska-01(SZH-01) i Drava-03 (DR-03) izabrana je ponuda Ine.

Na natječaju su bila i četiri istražna prostora Sava, a kao najbolji ponuditelji za te prostore izabrani su Crodux Derivati Dva za prostore SA-11 i SA-12, ponuda kanadske tvrtke Vermilion odnosno tvrtke Vermilion Zagreb Exploaration za prostor SA-07, a mađarske tvrtke Aspect Croatia za prostor SA-06.

25 bušotina u dvije faze

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj natječaj tako dobro prošao, ustvrdivši kako je riječ o ponudama koje pretpostavljaju 25 bušotina u dvije faze, uz vrlo velike vrijednosti radova.

"Ovo je zapravo najveća kampanja koja će biti pokrenuta po pitanju istraživanja i eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj u posljednjih 20-ak godina, čime smo se kroz ovaj natječaj Agencije za ugljikovodike jasno odredili ka zanavljanju proizvodnje u Hrvatskoj", naglasio je Ćorić.

Vjeruje da će i natječaji koji su u tijeku uroditi interesom i u konačnici zanavljanjem proizvodnje u Hrvatskoj.

"Ovo su važne odluke i dobro je da je to najveća kampanja ovoga tipa nakon dugo vremena", poručio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač

Govoreći o Odluci o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2019. godini, ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da su štete nastalu od naleta vozila na divljač u porastu, čime rastu i premije osiguranja, što utječe na održivost cjelokupnog sustava, u smislu i mogućnosti odustajanja lovoovlaštenika od koncesija i zakupa u lovištima.

"To bi negativno utjecalo i na ispunjavanje zakona o lovstvu", poručila je Vučković.

Stoga je predloženo rješenje kroz jedinstvenu policu osiguranja za područje cijele Hrvatske kako bi se omogućila održivost koncesija i zakupa prava lova, a Ministarstvo poljoprivrede će pratiti način utroška sredstava od strane Hrvatskog lovačkog saveza i sukcesivno po dospjelosti uplaćivati planirani iznos premije osiguranja, predviđeno je Vladinom odlukom.

Za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u ovoj godini Hrvatskom lovačkom savezu dodijelit će se 20 milijuna kuna.

Suglasnost HEP-u za zaduženje

Usvojena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za zaduženje putem izdanja korporativnih obveznica. U svrhu osiguravanja adekvatne likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje svih obveza HEP grupe, te financiranja usvojenog plana investicija za 2019. godinu utvrđena je potreba zaduženja društva HEP d.d. u iznosu do 1,2 milijarde kuna.

„Sredstvima planiranog zaduženja predviđa se financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, unaprjeđenje informatičke telekomunikacijske infrastrukture, revitalizacija i modernizacija postojećih elektroenergetskih kapaciteta hidroelektrana i novih kapaciteta te modernizacija i unaprjeđenje mrežne infrastrukture ovisnih društava“, kazao je ministar Ćorić.

Dodao je da ugovaranje zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva.

Modernizacija i restrukturiranja cestovnog sektora

Prihvaćena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o. za kreditno zaduženje, radi refinanciranja kredita te Odluka o davanju državnog jamstva, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi refinanciranja kredita. Odlukama se osiguravaju financijska sredstva društvu Hrvatske autoceste d.o.o., za potrebe urednog servisiranja kreditnih obveza po dospijeću dugoročnog kredita potpisanog 19. rujna 2014 godine s „Deutsche Bank“, te je neophodno osigurati novo kreditno zaduženje u iznosu od 400 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.

U tom projektu dvije su važne stvari - poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.

Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.

Uštede na godišnjoj razini od gotovo 400 milijuna kuna

Kako je istaknuo, kroz ta dva instrumenta ostvarene su uštede na godišnjoj razini od 50 milijuna eura odnosno gotovo 400 milijuna kuna, kada se uzmu u obzir kamate koje su se tada plaćale.

"S ovim današnjim odlukama zaokružujemo priču, jer ovdje govorimo o jednom specifičnom kreditu koji je uzet 2014. od Deutsche Bank i koji dospijeva u rujnu, za nekoliko dana. Tih 400 milijuna eura s ovom odlukom, i suglasnosti o izdavanju jamstva, zapravo refinanciramo po značajno povoljnijim uvjetima", rekao je Marić.

Kredit će, naime, biti na 11 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor te maržu od 1,6 posto.

"U odnosu na postojeći kredit koji otplaćujemo, to je gotovo 2,5 puta jeftinije, te će se ponovo ostvariti ušteda - na onih od prije 50 milijuna eura, još dodatnih 10 milijuna eura godišnje", istaknuo je.

Vladinu suglasnost i državno jamstvo HAC je dobio za kredit kod sindikata banaka - Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische bank, OTP banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Karlovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Imex banke, Raiffeisenbank Austria, Addiko Bank, Croatia banke te Istarske kreditne banke Umag.

Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu

Obrazlažući Odluku o osnivanju Povjerenstva za ranu intervenciju u djetinjstvu, ministar zdravstva Milan Kujundžić je kazao da je zadaća Povjerenstva uspostava i razvoj sustava za ranu intervenciju u djetinjstvu.

„Rana intervencija obuhvaća proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima. Povjerenstvo će Vladi predložiti usvajanje Nacionalnog strateškog plana za ranu intervenciju u djetinjstvu te nadzirati njegovu implementaciju“, izdvojio je. Stručne, administrativne i tehničke poslove potrebne za rad Povjerenstva obavlja Ministarstvo zdravstva.

Pomoć Katoličkom školskom centru »Ivan Pavao II« u Bihaću

Prihvaćena je Odluka o pružanju pomoći za obrazovne aktivnosti i funkcioniranje Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić navela je da je Banjalučka biskupija uputila Vladi zamolbu za jednokratnom financijskom pomoći.

„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predlaže Vladi donošenje odluke o jednokratnoj pomoći Katoličkom školskom centru 'Ivan Pavao II' u Bihaću u iznosu od 600 tisuća kuna. Spomenuta sredstva donacije koristit će se namjenski za potporu obrazovnih aktivnosti i funkcioniranja Katoličkog školskog centra nužnih za pravovremeni početak nove školske godine“, naglasila je.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 18. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza koja će se održati u Šibeniku, 15. studenoga 2019. godine.

Izvor: Vlada/Hina