Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Dubrovnik | 15. 7. 2019.

Bilježimo suficit i uz porezno rasterećenje od 8,5 milrd kuna

U izjavi medijima predsjednik Vlade osvrnuo se među ostalim na sastanak s predstavnicima MMF-a u Dubrovniku, rekavši da cijene sva ekonomska postignuća Hrvatske

Nakon što je u Dubrovniku otvorio međunarodnu konferenciju Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi", predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Pozdravio je drugu ovakvu konferenciju u organizaciji Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kazavši da ona pokazuje koliko je važno da ljudi koji se bave definiranjem i analizom različitih politika i strategija na nacionalnoj razini i na razini međunarodnih institucija predstave nabolje komparativne modele.

Ključno pitanje demografije

Ocijenio je pitanje demografije jednim od ključnih pitanja za opstanak, ne samo Hrvata, nego i brojnih drugih naroda u Europi. Predsjednik Vlade podsjetio je da je Hrvatska inzistirala da element demografskih izazova uđe u Strateški program Europske unije za razdoblje od sljedećih pet godina.

"On je na našu inicijativu uvršten i usvojen u lipnju na Europskom vijeću. Bez obzira na to što to jesu nacionalne nadležnosti, uvijek postoji mogućnost da se kroz različite fondove pomogne s razine europskih politika i europskih proračunskih sredstva onome što se radi na nacionalnoj razini", rekao je Plenković.

Premijer je podsjetio da je Vlada poduzela niz mjera koje se odnose na demografsku revitalizaciju. Naveo je porezna rasterećenja, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, niz aktivnosti u pogledu stambenog subvencioniranja te investiranje u brojne vrtiće, kazavši da je riječ o nastojanjima da se na bolji način uspostavi balans između privatnog i radnog života zahvaljujući reformama koje je Vlada poduzela u gospodarstvu.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jutrošnji sastanak s predstavnicima MMF-a, rekavši da uvažavaju sva postignuća u području ekonomije.

Pritom je naveo da je u zadnje tri godine smanjena stopa nezaposlenosti, dok je stopa zaposlenosti veća. Izdvojio je i brojne aktivne mjere zapošljavanja, gospodarski rast, kraj procedure prekomjernog proračunskog manjka te prekomjernih makroekonomskih ravnoteža, vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, kontinuiranu fiskalnu konsolidaciju, investicije, strukturne reforme, bilo da je riječ o poreznoj, obrazovnoj, ili mirovinskoj reformi, reformi koja se događa u pravosuđu, upravi, digitalizaciji te ravnomjerni regionalni razvoj, kazavši da je sve to paket koji će dati odgovore i na pitanje demografske politike. Dodao je da je potreban i mentalitetni pomak.

Prekinuli smo trend zaduživanja

Upitan o učincima od smanjenja opće stope PDV-a, predsjednik Vlade je podsjetio na to da je taj zakon donesen krajem prošle godine, ali će na snagu stupiti 1. siječnja 2020. godine. Kazao je da svi koji su u sustavu trebaju biti korektni, ali je pitanje hoće li to i biti.

Premijer je istaknuo da ukupno porezno rasterećenje u mandatu ove Vlade iznosi 8,5 milijardi kuna.

"Unatoč tom rasterećenju bilježi se suficit proračuna. Uz sve trendove, trudit ćemo se da suficit imamo i ove godine. Htjeli bismo da suficit postane pravilo. Kao Vlada trošimo onoliko, pa i manje, od onog što uprihodimo. Dakle, dobro gospodarimo i prekinuli smo trend zaduživanja. Vjerujem da će ti učinci imati pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i proračun", poručio je Plenković.

Problem radne snage

Što se tiče problema radne snage, predsjednik Vlade je podsjetio na odluku o kvoti od 65 tisuća radnika iz stranih zemalja, kazavši da je taj broj definiran na temelju zahtjeva različitih industrija u Hrvatskoj. Dodao je da je današnje globalno i europsko tržište mobilno i jedinstveno u kontekstu kretanja radnika.

"Ako želimo ići naprijed, moramo imati ljude da rade u pojedinim sektorima. Cilj je da se što više naših ljudi koji su trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni pokrene. A cilj nam je da i plaće za taj posao budu adekvatne pa da se time diže i njihov standard i hrvatska ekonomija", zaključio je predsjednik Vlade.