Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 26. 6. 2019.

Nastavljamo strukturne reforme, od 1. 1. četvrti krug poreznih rasterećenja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je emisiji Hrvatskoga radija »A sada Vlada«, u kojoj je odgovarao na pitanja o aktualnim temama

Bio je to prvi intervju predsjednika Vlade Plenkovića u novoobnovljenoj dvorani Ban Jelačić, u kojoj se održavaju sjednice Vlade, a u kojoj su tijekom obnove pronađene otprilike 200 godina stare freske, koje su potom restaurirane.

Kada su otkrivene, kazao je predsjednik Vlade, promijenjen je koncept obnove dvorane i dodao kako se danas radi o predivnom ambijentu koji spaja početak 19. stoljeća s modernim, hrvatskim dizajnom i tehnološkom opremom.

Tom je prigodom Vlada izdala i prvu monografiju o Banskim dvorima, kao prikaz političke povijesti zadnjih 30-ak godina, ali i arhitektonske povijesti zgrade koja je u protekla dva stoljeća središte političkoga života u Hrvatskoj.

„Mislim da je to jedan lijep doprinos kulturi njegovanja institucija i poštovanja hrvatske državnosti“, dodao je Plenković.

Najavio je da će zgrada Vlade biti otvorena za posjete građana jer smatra važnim da ljudi mogu vidjeti gdje i na koji način zasjeda Vlada.

Za Hrvatsku je 30. svibnja ključan datum

Jučer je obilježen Dan državnosti, a predsjednik Vlade još je ranije najavio inicijativu da se od iduće godine on ponovo obilježava 30. svibnja. Na pitanje koji će blagdani biti neradni dani, premijer Plenković kazao je kako razumije važnost neradnih dana u kontekstu mogućnosti za spajanje dana i provođenja više vremena s obitelji.

„Ovdje je, prije svega, pitanje identifikacije s pojedinim datumima. Mnogima s kojima sam razgovarao, a to nije pitanje samo jedne političke stranke, HDZ-a, je taj element identifikacije s 30. svibnja bio puno veći u Hrvatskoj nego što je u zadnjih, sada skoro dva desetljeća, s 25. lipnja. Ja smatram da su oba datuma jako važna u pogledu referentnih datuma za recentnu hrvatsku povijest i da ih moramo poštovati na odgovarajući način“, poručio je Plenković.

No, čini se, dodao je, da su oni datumi koji su van školskoga kalendara, osim Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti koji je zaista specifičan zbog svoje simbolike koju nosi u kontekstu Vojno-redarstvene operacije Oluja i oslobađanja Knina, za mlađe generacije koje nemaju osobno sjećanje na to vrijeme teški za identifikaciju s tim datumima. Premijer Plenković stoga smatra da se treba pojednostavniti i vezati se za jedan datum, s obzirom da ankete pokazuju da mnogi ljudi ne znaju razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskoga sabora.

„Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji, on je označio konstituiranje prvog demokratski izabranoga Hrvatskoga sabora, imao je referentan govor predsjednika Tuđmana, a sve što se kasnije, u tri desetljeća, strateški odvijalo u Republici Hrvatskoj, se bazira na prioritetima koji su tamo dani“, pojasnio je premijer Plenković. Što se tiče neradnih dana, premijer Plenković kaže kako se oni ne bi povećavali, jer treba biti realan i gledati na produktivnost i ekonomiju.

Izbor glavnog tajnika Vijeće Europe

Danas se u Vijeću Europe očekuje glasovanje o glavnom tajniku te organizacije, a jedna od kandidatkinja je i hrvatska potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Predsjednik Vlade kazao je da je obavljen jako dobar posao te čestitao potpredsjednici Vlade na dobroj kampanji u kojoj je predstavila svoj program rada te važne organizacije. Podsjetio je na to da je Hrvatska 2018. predsjedala tom organizacijom te ostavila jako dobar dojam.

„Stekli smo imidž zemlje koja može dati doprinos“, poručio je i dodao da bi Marija Pejčinović Burić, ukoliko bude izabrana, bila druga žena u povijesti Vijeća Europe na dužnosti glavne tajnice i prva iz srednje i istočne Europe.

„Vrlo je neizvjesno, a mi smo učinili sve što smo mogli i već sada dobili jedan plus i respekt i što se tiče zemlje i kandidatkinje“ poručio je poželjevši potpredsjednici Vlade puno uspjeha i dodavši kako bi njezin izbor bio veliki uspjeh za Hrvatsku.

Još bez dogovora o novim čelnicima EU institucija

Govoreći o čelnim pozicijama u institucijama Europske unije, nakon europskih izbora održanih u svibnju, predsjednik Vlade, koji je jedan od šestorice pregovarača, kazao je kako one još nisu dogovorene.

Kazao je da je relativni pobjednik izbora Europska pučka stranka te dodao da, kada bi bila riječ o nacionalnim izborima, ne bi bilo nikakve dileme te bi relativni pobjednik dobio mandat da sastavlja vladu, istaknuvši pritom razliku između izbora na nacionalnoj i na europskoj razini.

„Moramo funkcionirati na bazi velike koalicije i dogovoriti se o dužnostima“, dodao je.

Komentirao je i medijske napise da se u pregovorima spominje ime predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njegovo ime.

„Ako se o Mariji Pejčinović Burić danas glasa u Vijeću Europe da bude glavna tajnica, ako se spominju predsjednica Republike i predsjednik Vlade da mogu obnašati najviše dužnosti u europskim institucijama, to je jedan totalni novum za Hrvatsku, to je gotovo nevjerojatno'', poručio je Plenković, podsjetivši pritom da će Hrvatska uskoro obilježiti svega šest godina članstva u Uniji.

O ulasku Hrvatske u ERM2: Stvari idu jako dobro

Vezano za pripreme za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM2) i u eurozonu premijer Plenković kazao je kako je održao niz sastanaka u Bruxellesu tijekom protekloga Europskoga vijeća.

Svi ključni čelnici su u kontekstu prihvaćanja našega pisma u kojemu radimo prvi korak za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu 2, rekao je. Pismo bi hrvatska Vlada trebala uputiti sredinom idućega tjedna.

„Stvari idu dobro“, rekao je predsjednik Vlade.

Od 1. siječnja četvrti krug porezne reforme

Osvrnuo se i na pozitivne trendove na makroekonomskom planu – od smanjivanja javnoga duga, odličnog rasta BDP-a u prvom kvartalu do povrataka hrvatskog kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. U tom je kontekstu govorio o daljnjim poreznim rasterećenjima.

Premijer Plenković naglasio je da su svi hrvatski makro-trendovi zaista izvrsni. Važnim je istaknuo sve pozitivno što se događa na ekonomskoj razini – od proračunske discipline i fiskalne konsolidacije – odnosno, pojednostavljeno, da Vlada troši onoliko koliko zarađuje i još pokušava nešto staviti sa strane – rješava sve zaostale kosture iz ormara hrvatske tranzicije – Agrokor, Petrokemija, brodogradilišta i ostalih problema.

Uz sve to, Vlada je omogućila porezno rasterećenje u tri vala od 6,5 milijardi kuna plus 2 milijarde kuna administrativnih rasterećenja, što se osjetilo i na investicijama i na plaćama. Podsjetio je da su samo u prosincu neoporezivi primitci omogućili da 470 tisuća ljudi dobije veću plaću.

"Mi ćemo tim smjerom nastaviti. Postoji radna skupina i gdje bude prostora ići ćemo u daljnja rasterećenja jer smatramo da je to dobro", najavio je Plenković koji je pritom naglasio važnost strukturnih reformi, osobito mirovinske, koja je dobila pozitivne ocjene od svih međunarodnih institucija.

Između ostaloga, dodao je, i mirovinska reforma je razlog rasta kreditnog rejtinga na razinu investicijskoga.

„Napravili smo velike iskorake naprijed, a radit ćemo ih i dalje. Očekujem da će to imati daljnje pozitivne efekte na sve naše građane, u smislu njihovih prihoda i njihovoga životnog standarda. To je bit cijele ove priče“, poručio je predsjednik Vlade.

Potvrdno je odgovorio na pitanje da bi četvrti krug porezne reforme trebao krenuti od 1. siječnja 2020., a PDV ide s 25 na 24 posto. Taj je zakon, dodao je, već donesen.

O Uljaniku i Trećem maju

Govoreći o problemima u Uljaniku i 3. maju, predsjednik Vlade naglasio je kako je potrebno raditi veliku razliku između ta dva brodogradilišta., s obzirom da u Uljaniku traju i određeni pravni postupci.

„Mi smo se isplatili jamstva od 4,5 milijarde kuna. To su tako veliki novci da smo mogli isfinancirati otprilike šest godišnjih budžeta ministarstava u ovoj Vladi. To su ogromni novci, ta su jamstva dale ranije vlade, međutim Vlada nema luksuz da ne plati državna jamstva jednom kad su dana i kada se ona protestiraju. I unatoč tome, opet smo ostvarili suficit“, naglasio je Plenković.

Što se tiče 3. maja, Vlada razgovara s njihovim predstavnicima, kazao je.

„Gledamo kako napraviti najmanju štetu. Platili smo dio jamstava, postoji četiri broda koja bi se trebala dovršiti, postoje procjene koliko bi sredstava trebalo, vode se razgovori i s naručiteljima tih brodova i vidjet ćemo ovih dana može li Vlada učiniti nešto kako bi omogućila poslovanje u srednje ročnom razdoblju kako bi se dovršili ti brodovi“, kazao je premijer Plenković.

Predsjednički izbori

Osvrnuvši se na kampanju za predsjedničke izbore, kazao je da je Hrvatska danas na pragu svoga četvrtog desetljeća od neovisnosti pa ustavne promjene, na kojima se temelji dosadašnja kampanja pojedinih kandidata, rješenje za budućnost Hrvatske.

„Sve ključne nacionalne zadaće od demokracije, vladavine prava, izgradnje institucija, NATO-a, Europske unije, su iza nas. Mi smo to apsolvirali. Mi smo sada na pragu četvrtoga desetljeća kada je ključni zadatak političkih stranaka i institucija da se brinemo o gospodarstvu, o socijalnoj uključenosti, da se borimo protiv nasilja u društvu, nasilja u obitelji, nasilja nad ženama“, poručio je.

Podsjetio je pritom da je lani ratificirana Konvencija Vijeća Europe o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te naglasio da se apsolutno nijedan od strahova, koje su u svojim orkestriranim kampanjama navodile neke stranke i udruge, nije ostvario.

„Borit ću se za ono što se zove racionalnost u politici, što se zove uključivost, što se zove smanjivanje napetosti u hrvatskome društvu, uz jasne poruke i onima koji su na krajnjoj desnici i koji su na ljevici vrlo isključivi, a s takvima se susrećem pune tri godine, da ću se boriti protiv toga. Borim se za jednu odgovornu, europski integriranu, usidrenu, hrabru, samosvjesnu Hrvatsku koja zna koji su današnji interesi i koja ima i ekonomske rezultate i koja povećava plaće i vodi naše društvo naprijed“, poručio je premijer Plenković.

Ministrov propust nije mega-razmjera

Na kraju se osvrnuo i na medijske navode da USKOK obavlja izvide vezano za imovinu ministra Lovre Kuščevića. Kazao je da je s ministrom razgovarao te da sve ono što se događalo 2009. i 2010., kada je ministar bio predmet izvida, nije rezultiralo nikakvim postupcima prema njemu tada kao općinskom načelniku.

„Pa mi sada nije jasno odnosi li se ovo na nekakav novi pogled na papire iz 2010. ili na nešto što se zbiva danas? Ako je to nešto iz 2010., onda me jako čudi zašto se nije tada reagiralo? Sve ove teme koje god su se dogodile u vezi niza ministara, sve su to neke stvari koje imaju veze s njihovim ranijim aktivnostima, prije nego što su bili članovi vlade. Pretpostavljam da će se vrlo brzo znati o čemu je riječ“, rekao je Plenković.

Dodao je da je ministrov propust što nije dvije nekretnine upisao u katastar što, kazao je, naravno nije dobro, ali i nije nešto što bi bilo takvih mega-razmjera da bi morao bio ugrožen njegov ljudski, politički i integritet kao ministra.