Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 6. 2019.

Usvojen Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Na početku 162. sjednice Vlade premijer Plenković poručio je da će Vlada zadužiti Ministarstvo zdravstva da u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije poduzme sve potrebne mjere kako bi se riješio problem dezinsekcije u Osijeku

Plenković je naglasio da se sjednica Vlade po prvi put održava u novoobnovljenoj dvorani "Ban Jelačić". Zahvalio je Ministarstvu kulture, ministrici Obuljen Koržinek, Hrvatskom restauratorskom zavodu i ravnateljici Pleše, glavnoj tajnici Vlade Andreji Gabrijel, Uredu za opće poslove, suradnicama i suradnicima, arhitektu Ilekoviću i svima ostalima koji su u proteklih jedanaest mjeseci pridonijeli obnovi ove dvorane, povijesne za hrvatski politički život i kulturu.

Obnovljena i modernizirana dvorana za sjednice Vlade

"Krenuli smo s obnovom kao Vlada koja je imala odlučnost da realizira projekt koji je već desetak godina bio načelno spreman, ali nitko od prethodnih predsjednica i predsjednika Vlade, vjerojatno nije, od drugih obveza, imao vremena pozabaviti se ovom temom.

Drago mi je da smo to učinili u mandatu naše Vlade i da smo slučajno, ispod crvenih tapeta, ispod nekoliko slojeva žbuke otkrili oslike stare dvjestotinjak godina, koji su bili u zaista nezavidnom stanju", napomenuo je Plenković, dodajući da su oslici, zahvaljujući Hrvatskom restauratorskom zavodu, danas u punom sjaju i daju poseban "štih" ovoj zgradi, kao što je to bilo i na početku 19. stoljeća.

"Sve što vidite je modernizirano, stol i stolice proizvodi su hrvatskih proizvođača. Tu su i umjetnička djela koja se nalaze,što u predvorju, što u dvorani, a to su djela suvremenih hrvatskih autora čime im je iskazano poštovanje", kazao je predsjednik Vlade, navodeći da se i keramika autorice Badurine, s 21 ljiljanom sjajno uklapaju u ambijent nove dvorane za sjednice Vlade koja ima 21 člana.

"Veselim se što smo u tom procesu pripremili i monografiju Banski dvori. Gotovo da je nevjerojatno, ali ovo je prva monografija o Banskim dvorima uopće, koja govori i o arhitektonskoj, ali isto tako i o političkoj povijesti u zadnjih 30 godina ove zgrade", naglasio je.

Kazao je da je ova Vlada napravila velik iskorak koji će dugi niz godina budućim hrvatskim vladama omogućiti da funkcioniraju u povijesnom ambijentu, ali i u izrazito modernim uvjetima.

Pomoć u suzbijanju najezde komaraca

Predsjednik Vlade svoju je uvodnu riječ nastavio s drugim aktualnim temama, od kojih se najprije referirao na odluku u vezi s krizom najezde komaraca u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji zbog čega su dobili zamolbu župana Anušića i predstavnika grada u ime gradonačelnika Vrkića.

"Odlukom ćemo zadužiti Ministarstvo zdravstva da, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme sve potrebne mjere kako bi se riješila problematika dezinsekcije", kazao je Plenković, potvrđujući da će Vlada pomoći i pronaći odgovarajuća financijska sredstva za što brže i učinkovitije rješavanje tog problema.

Uz najveće dosad odobrene kvote stranih radnika, danas i dodatno povećanje kvota

Osvrnuo se i na pitanje kvota za uvoz stranih radnika iz trećih zemalja. Kazao je da je Vlada na temelju brojnih aktivnosti Ministarstva rada i anketa Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i svjesni stanja na tržištu rada, još prošle godine donijela odluku o 65 tisuća radnih dozvola za državljane trećih država.

,,Ta je odluka donesena gotovo u stopostotno većem iznosu nego što je to bilo prošle godine. Odluka je bez presedana u našoj recentnoj povijesti, što znači da izlazimo u susret potrebama na tržištu rada, osobito u kontekstu uslužnoga sektora kao što je turizam i hotelijerstvo, ali i graditeljstva", naveo je.

Kazao je da se, prema podacima Ministarstva rada, HZZZ-a i MUP-a, također uključenog u proces izdavanja dozvola, nalazimo praktički pred kompletnim iscrpljenjem kvota.

"Kako ne bi došlo do bilo kakvih poremećaja u kvaliteti usluge, osobito u obalnim županijama, danas ćemo donijeti odluku kojom ćemo u sektoru turizma povećati kvotu za dvije tisuće radnih dozvola, s mogućnošću, ukoliko se ta kvota iscrpi, da automatski, bez dodatne odluke Vlade povećamo taj iznos za još tisuću, što prema procjenama i Ministarstva turizma i Ministarstva rada, u ovom trenutku treba zadovoljiti potrebe. Ujedno ćemo i za sektor građevine povećati kvotu za još tisuću i eventualno, ako bude potrebno, dodatnih tisuću", najavio je Plenković, rezimirajući da će se konkretna odluka danas donijeti za tri tisuće radnika odmah, s mogućnošću još dvije tisuće radnih dozvola u tijeku turističke sezone.

Predsjednik Vlade odluku smatra logičnom na temelju svega što je učinjeno u vezi s nezaposlenim hrvatskim državljanima. Naglasio je da su provedene sve moguće mjere kako bi se oni vratili na tržište rada, kontaktima koje je radio HZZ, i činjenicom da se provelo svojevrsno animiranje i potražnja za onima koji trenutno jesu bez posla, da im se ponudi zaposlenje.

"Došli smo u situaciju da nam je nezaposlenost rekordno niska, mi smo na 7%. Zadnji je podatak u ovom trenutku, da smo na 111.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, što je najmanji broj kojeg se sjećam u zadnjih nekoliko godina. Naravno da se taj broj dodatno smanjuje u sezoni te očekujem da ćemo s ovim današnjim odlukama riješiti i ove zahtjeve turističkoga sektora i omogućiti dobro funkcioniranje sezone", naglasio je.

Tri važne teme na sastanku sa županima; funkcionalna decentralizacija, sprečavanje nasilja i paket turističkih zakona

Plenković je podsjetio i na redoviti sastanak sa županima, ovaj put održan u Zadru.

"Sve tri teme koje smo tamo obradili izrazito su važne i korisne. Jedna je priprema velike reforme u prenošenju poslova ureda državne uprave na županije koju vodi ministar Kuščević. To je jedna prava, velika reforma i dokaz našeg nastojanja za daljnjom funkcionalnom decentralizacijom", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Napomenuo je da će velik broj zakona biti izmijenjen u sljedećih 6 mjeseci, no najvažnije je da su županije pripravne preuzeti te poslove i nadležnosti i omogućiti da se usluge prema građanima, sukladno načelu supsidijarnosti, obavljaju s onih razina vlasti koje su im bliže.

Kazao je da se također govorilo o provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji koje je predstavila ministrica Murganić.

Krupna tema u hrvatskome društvu je zaštita od nasilja u obitelji

"To je važna i krupna tema u hrvatskom društvu. Danas ćemo, nakon niza aktivnosti koje smo imali usvojiti i međuresorni protokol, kojeg smo dogovarali ne samo s predstavnicima resora, nego i u dijalogu s udrugama koje se bave ovom problematikom te građanskim inicijativama, koji će na kvalitetan način riješiti i moguće praznine koje su do sada postojale i zato mi je drago da smo i tu temu predstavili našim županima".

Zakonske i operativne aktivnosti koje se odnose na turističku sezonu

Naveo je da je ministar Cappelli na tom sastanku predstavio i zakonske i operativne aktivnosti koje se odnose na turističku sezonu, zajedno s paketom turističkih zakona, te je najavio da će se idući sastanak sa županima održati u prosincu u Koprivnici.

Konvencija o sprečavanju nasilja je na snazi, a ništa se od lažnih informacija iz negativne kampanje nije obistinilo

,,U kontekstu borbe protiv nasilja, želim vas izvijestiti da je Hrvatska prošle godine, uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument. On je na snazi; od svih onih strahova, bojazni, lažnih informacija, aktivne negativne kampanje koja je tada vođena, naravno da se niti jedan strah nije obistinio. Sve ono što je izgovoreno u kampanji protiv ratifikacije, nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna", istaknuo je Plenković.

Interpretativna izjava znak je da smo čuli i razumjeli poruku dijela javnosti

Podsjetio je da je Vlada ugradila u Zakon o potvrđivanju ugradila interpretativnu izjavu, u kojoj je jasno iskazala da ta konvencija ne sadrži obvezu uvođenja rodne ideologije za Republiku Hrvatsku.

"Slušali smo tada dio hrvatske javnosti, dio birača koji su imali određene strahove, pod utjecajem kampanje, što je sasvim legitimno u demokratskom društvu."

Predsjednik Vlade istaknuo je da su, nakon predaje instrumenta ratifikacije u Strasbourg, države članice mogle, ukoliko su u toj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili da nije u duhu provedbe Konvencije, ili da nije u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezervu i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

"Za to su imali rok od praktički godinu dana. Taj je rok istekao u subotu,, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna država, niti jedna stranka ove Konvencije, nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasni. Suglasni su zato što smo je napravili pažljivo, odgovorno s dužnom pozornošću, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe. Znači, osigurali smo da u vrijednosnom smislu nema dilema, međunarodno je prihvaćeno bez ikakvih rezervi, a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo", poručio je Plenković.

Nasilje je horizontalan fenomen i briga cijeloga društva

Dodao je da se mora raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, na prevenciji, na potpori žrtvama, na boljoj koordinaciji svih institucija, na obrazovanju i na tome da nasilja u hrvatskome društvu, osobito nasilja u obitelji, nasilja nad ženama i djecom, bude što manje.

"Instrumenti, poput ove Konvencije nam u tome pomažu, što onda podrazumijeva i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču Konvencije", rekao je.

Predsjednik Vlade spomenuo je da je Vlada imala i niz važnih međunarodnih aktivnosti te aktivnosti koje se odnose na dijalog s nacionalnim manjinama. Posebno je istaknuo razgovor s predstavnicima Saveza Roma u Republici Hrvatskoj o provedbi Operativnoga programa za romsku nacionalnu manjinu .

Kazao je da Vlada nastavlja dijalog i sa predstavnicima drugih nacionalnih manjina, saborskim zastupnicima te smatra da su potrebni iskoraci u provedbi operativnoga programa koji se na njih odnosi.

Izrazio je zadovoljstvo posjetom američkoga nobelovca hrvatskoga podrijetla, Paula Modricha koji ovih dana boravi u Splitu, na jednom važnom skupu, što govori o tome da Hrvatska ima ljude svog porijekla koji su zaista došli u vrh stručnih i znanstvenih karijera.

Uoči sastanka Europskoga vijeća o pripremama za pristupanje ERM2

Predsjednik Vlade najavio je i današnji početak aktivnosti u Bruxellesu uoči sastanka Europskoga vijeća.

"Obavit ću niz sastanaka sa dužnosnicima nadležnim za euro, i s gospodinom Draghijem i povjerenikom Dombrovskisom kako bismo nastavili naše pripreme i korake za pristupanje ERM2, na način kako to radimo u okviru naše strategije uvođenja eura", kazao je predsjednik Vlade, dodajući da je i ministrica vanjskih poslova Pejčinović Burić sudjelovala u radu Vijeća koje je pripremalo sve ostale teme.

"Sada ulazimo u razdoblje od šest mjeseci prije početka našega predsjedanja i važno je da svi resori i svi ministri budu maksimalno angažirani na ovim temama", poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Usvojen Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, cilj pojačati rad na prevenciji nasilja i potpori žrtvama

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je 21 točka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama te Prijedlog protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Izmijenjena je i dopunjena Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. te je donesen je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji.

Ministar uprave Lovro Kuščević predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, kazavši da je riječ o temeljnom propisu koji uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku.

"Ovaj zakon usvojen je 1993. godine i sadrži niz odredbi koje su danas zastarjele, nedovoljno usklađene ili su suvišne jer uređuju neka pitanja koja su uređena drugim pozitivnim pravnim propisima ", rekao je ministar.

Podsjetio je da je Nacionalnim programom reformi 2019. donošenje ovog zakona predviđeno za prosinac ove godine, što je, dodao je, jedna od mjera u okviru pristupanja Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam i bankovnu uniju.

Kuščević je kazao da je intencija ovoga Zakona da se precizno uredi tko su osnivači ustanova, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje pretežito ili isključivo obavljaju povjerene poslove državne uprave.

S obzirom na potrebu liberalizacije uvjeta poslovanja javnih ustanova kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, koje obavljaju određenu javnu službu sukladno posebnom zakonu, a dužne su ostvarenu dobit koristiti isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti, omogućuje se da takve javne ustanove ostvarenu dobit upotrijebe i na druge načine, uz odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima.

Unaprjeđuje se procesni položaj maloljetnika

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež (EU). Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je kako je riječ o temeljnom zakonu kada se radi o kaznenom postupku u odnosu na maloljetnike i mlađe punoljetnike, a izmjenama i dopunama implementira se Direktiva EU kojom se ojačava njihova pozicija u kaznenom postupku.

"Maloljetnik i roditelji tako dobivaju jedan jasan i na razumljiv način napisan popis prava kako bi se tim pravima znali služiti," kazao je ministar.

Propisuje se, među ostalim, pravo maloljetnika na pratnju roditelja, skrbnika ili druge odrasle osobe tijekom postupka, a pravo da ima odvjetnika ili branitelja po službenoj dužnosti pomiče se na fazu kad je osumnjičenik, odnosno kad se postupak još u formalnom smislu niti ne vodi.

"Uhićenom maloljetniku omogućuje se i liječnički pregled kada se u samom postupku utvrdi da je to oportuno", naveo je Bošnjaković.

Postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno

Vlada je usvojila i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Riječ je o operativnom dokumentu koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je da je svrha Protokola osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja.

Dodala je da sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, naglasivši da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva.

Nije stigao niti jedan prigovor na interpretativnu izjavu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

"Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe", rekao je premijer.

Naglasio je da se fenomenom nasilja ne trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

"Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije", poručio je Plenković.

Vlada je izmijenila i dopunila Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. Kvota za turizam i ugostiteljstvo povećana je za dvije tisuće radnika te za tisuću radnika za građevinarstvo.

Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. od 65.100 stranih radnika, utvrđena je nova kvota od 68.100 radnika.

Za ugostiteljstvo i turizam kvota se povećava za dvije tisuće radnika i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a za građevinarstvo se kvota povećava za tisuću radnika, sa 17.800 na 18.800 i eventualno još tisuću.

Povećana kvota za zapošljavanje stranih radnika u turizmu i građevinarstvu

Dodatne kvote od po tisuću radnika mogu se koristiti pod uvjetom da u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih radnika traženih zanimanjima.

Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad, koja iznosi 8.340 dozvola (do sada 6.540), od čega za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu 6.800, a u poljoprivredi i šumarstvu 1.540 dozvola.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je kako se radi o logičnoj odluci, nakon što je Vlada učinila sve da angažira domaće radnike i nezaposlene građane te nezaposlenima omogući povratak na tržište rada.

"Ovo je trenutak u kojemu za svakoga onoga tko želi raditi ima posla, ali zato mora imati adekvatnu plaću, ali s obzirom na potrebe turističkoga sektora i raskorak koji postoji u raspoloživim radnim mjestima i onima koji se javljaju na natječaje, ovo je način da sezona bude uspješna", rekao je Plenković.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da Vlada želi angažirati domaće radnike i da su kvote "posljednja linija obrane". Podsjetio je da su pripreme za turističku sezonu počele još prošle godine te je 20 tisuća radnika spojeno s poslodavcima i osiguran im je posao u sezoni, a određena je i kvota od više od 65 tisuće radnika iz stranih zemalja.

Prošli tjedan Vlada je, kako je rekao, pozvala poslodavce da zaposle domaću radnu snagu, jer ima 1.600 ljudi u priobalnim županijama koji su raspoloživi i žele raditi u turizmu. Poslodavci su se, dodao je, odazvali te je u nekoliko dana zaposleno više od 600 ljudi.

Spomenuo je i da je kvota od 65.000 dozvola utvrđena krajem prošle, a za ovu godinu, gotovo 100 posto viša nego na prethodnu godinu te da današnjom odlukom izlazi u susret potrebama na tržištu rada, posebice u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da je Vlada novim kvotama stabilizirala turističke potrebe za radom te da Vlada uz kratkoročne, razmišlja i o dugoročnim mjerama rješavanja tog problema. "Dugoročno, kroz centre kompetentnosti i druge mjere riješit će se pitanje kvalitetnog zapošljavanja", dodao je.

Ustvrdio je da će u turizmu kvalitetne radne snage faliti i ubuduće te da će do kraja mandata Vlada riješiti to pitanje.

Riješiti problem komarca u Osječko-baranjskoj županiji

Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji.

Kazao je da se zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.

"Ovisno o tijeku rješavanja problematike dezinsekcije u provedbi zaključka po potrebi će se uključiti Vlada pružanjem financijske pomoći", zaključio je ministar.

Izvor: Hina/Vlada