Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 5. 2019.

Posjet kancelarke Merkel važan je znak prijateljstva Njemačke i Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u posjet njemačku saveznu kancelarku Angelu Merkel

Razgovarali su o predsjedanju Hrvatske Vijećem EU-a u 2020, novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, pripremama Hrvatske za članstvo u Schengenu te drugim temama.

Nakon sastanka, dali su zajedničku izjavu za medije.

Predsjednik Vlade istaknuo je da ovaj posjet smatra važnim signalom prijateljstva između Njemačke i Hrvatske i kad je riječ o odnosima dviju zemalja, suradnji na razini Sjevernoatlantskoga saveza i Europske unije, ali i zajedničkoj usmjerenosti na stabilnost i europski put država jugoistoka Europe.

Njemačka – prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske

Na sastanku je izraženo zadovoljstvo time što je Njemačka Hrvatskoj prvi vanjskotrgovinski partner, s više od 5 mlrd eura ukupne robne razmjene u 2018. godini.

"Podsjećam da je Njemačka četvrti investitor u Hrvatskoj u zadnjih 26 godina, sa 3,3 mlrd eura investicija, a da se nalazi i na prvom mjestu po broju turističkih posjeta, te da 2,9 milijuna sugrađana kancelarke Merkel provodi svoj odmor u Hrvatskoj, čime smo osobito zadovoljni", kazao je Plenković.

Potpora ključnim hrvatskim ambicijama u zajedničkim odnosima

Naveo je da su se u razgovoru dotakli i ključnih hrvatskih ambicija u zajedničkim odnosima, a to je da se nakon potpisivanja Akcijskoga plana na razini ministarstava vanjskih poslova prije dva mjeseca, nastavi intenzivna suradnja na deset definiranih područja.

"Nastavljamo s intenzivnim političkim dijalogom, ali i suradnjom kroz resore, što se vidi iz čestih boravaka hrvatskih ministara u Njemačkoj proteklih mjeseci.

Druga bitna tema bila je da zajednički objasnimo koliko je Hrvatskoj važno, u sljedećih nekoliko godina, ostvariti dva važna koraka u jačem pozicioniranju i tješnjoj integraciji – osigurati članstvo u Schengenu, a to znači ispuniti preostale kriterije koje Europska komisija evaluira kada je riječ o kontroli vanjske granice i o sporazumima o policijskoj suradnji sa susjednim zemljama. Na tom tragu očekujemo podršku Njemačke”, poručio je Plenković.

Schengen i eurozona

"Vrlo smo temeljito objasnili naše ambicije za ulazak u eurozonu. To nije cilj za sutra, to je projekt koji će pratiti idući mandat Europske komisije i Europskoga parlamenta. Prva je ambicija ispuniti kriterije za Europski tečajni mehanizam 2, a svi ekonomski kriteriji, naša ekonomska postignuća i smanjivanje javnoga duga koje ide brže nego u drugim zemljama, idu upravo u tom smjeru, no to je postupan cilj", poručio je predsjednik Vlade.

Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji kao dodatna i komplementarna vrijednost nacionalnoj politici

Plenković je najavio da će s kancelarkom Merkel za vrijeme radnoga ručka detaljnije razgovarati o situaciji u susjedstvu i o strateškom programu Europske unije do 2024., s ambicijama da se višegodišnji financijski okvir koji bi se trebao usvojiti za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, zaokruži na pravi način i da prati financijske i političke prioritete na razini Europske unije za iduće desetljeće.

"Naša je ambicija da nam članstvo u Europskoj uniji, čiju ćemo 6. godišnjicu obilježiti za malo više od mjesec dana, pomogne da ubrzamo i podizanje gospodarskog rasta i socijalnu koheziju i regionalni razvoj, smanjivanje nejednakosti pa i rješavanje problema koje imamo sa negativnim prirodnim priraštajem tako da nam to članstvo bude dodana vrijednost i komplementarno s onim što radimo na nacionalnoj razini.

Mi u svakom slučaju ovaj posjet doživljavamo jako pozitivno i cijenimo što je kancelarka Merkel danas s nama", naglasio je Plenković.

Merkel o mogućnostima poboljšanja dobre gospodarske suradnje

Kancelarka Merkel potvrdila je dobru gospodarsku suradnju Njemačke i Hrvatske sa sveukupnim trgovinskim volumenom od preko 5 milijarde eura, ali je naglasila i mogućnost poboljšanja te suradnje i povećanja investicija, osobito kad se radi o proširenju digitalne infrastrukture u Hrvatskoj.

Najavila je konkretnije razgovore dvaju ministarstava gospodarstva na tu temu, a nastojat će se produbiti i suradnja dviju gospodarskih komora na povećanju investicija.

"Što se tiče zajedničkog uzastopnog predsjedanja Europskom unijom počeli smo raspravljati o strateškim odrednicama", kazala je Merkel, dodajući da Njemačka ima vrlo jasan stav o pitanju proširenja, a to je da Njemačka načelno podržava europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana.

"Vidjeli smo da smo postigli velike uspjehe kod razrješenja spora oko imena Sjeverne Makedonije, ali naravno, uvijek treba uzeti u obzir da kriteriji za pristupanje, za takvo proširenje, moraju biti ispunjeni i tim ćemo se pitanjem svakako još pozabaviti", poručila je Merkel.

Suradnja s pojedinim njemačkim pokrajinama

"Strategija Vlade Republike Hrvatske je da, usporedno sa jačanjem odnosa sa Njemačkom na saveznoj razini, puno radi i na jačanju suradnje na razini njemačkih zemalja.

Hrvatska ima dugu tradiciju tijesne i prijateljske suradnje, čak 46 godina sa Bavarskom, a uz Hrvatsko-bavarsku komisiju imamo i Mješovitu komisiju Hrvatska -Baden-Württemberg, što je sve na tragu velikog broja naših sunarodnjaka koji godinama žive u Njemačkoj, koji su ne samo domoljubni, nego i pravi ekonomski most i poveznica između Hrvatske i Njemačke.

Zahvaljujući njima i angažmanu naših diplomatskih predstavništava, ti odnosi rastu", kazao je predsjednik Vlade Plenković, ističući da je za jačanje ekonomskih odnosa sa Hrvatskom zainteresirana i Sjeverna Westfalija.

Napomenuo je da je, dok cijela Europa gleda buduća radna mjesta u digitalnoj ekonomiji i digitalnom društvu, važno pratiti i ono što je bitno za industrijsku politiku, za ulaganja u Hrvatsku u različitim industrijskim područjima.

Što se tiče jugoistoka Europe, premijer je podsjetio da je još prošle godine u Sofiji najavljeno da će Zagreb biti domaćin sljedećeg sastanka šefova država i Vlada Europske unije i zemalja jugoistoka Europe, što će biti dobar trenutak, komplementaran s Berlinskim procesom kojeg je kancelarka pokrenula i tako nadomjestila manjak dijaloga na najvišoj razini koji je stao 2003. nakon summita u Solunu.

"Želimo da na tom sastanku, nakon što Europska komisija da izvješće o napretku, postignemo možda i neke konkretne točke. Naša je ambicija da se, uz kvalitetnu pripremu i uz dobre konzultacije unutar Unije, vidi što je realno u godinama pred nama. Mi znamo za očekivanja naših susjeda, znamo za kriterije i koliko je važno da upravo element konvergencije koji je bitan na vrijeme uvedemo u razvoj naših susjednih zemalja", dodao je.

"Mi smo to spremni napraviti, uz poštivanje svih kriterija i suradnju sa ključnim partnerima u Europskoj uniji", poručio je.

Novinara iz Njemačke zanimala je reakcija kancelarke na krizu austrijske vlade i skup desničarskih populista u Milanu.

Upitan o izvješćima da Hrvatska oštro postupa na granici prema izbjeglicama, predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatskoj važno da Schengen bude ono što je nekada bio.

,,Da bismo to uspjeli, moramo postići dogovor na razini EU. Hrvatska ovoj temi pristupa temeljito i detaljno, apsorbirali smo 120 milijuna eura, zahvaljujući angažmanu naših resora povukli smo i dodatnih 150 milijuna eura za jačanje naših kapaciteta.

U procesu kontrole granice Hrvatska ima 6500 svojih policajaca, a u tom procesu poštujemo nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu i sve što radimo je u svrhu zaštite od ilegalnih migracija.

Želimo da kontrolu ulaska na naš teritorij rade ona tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa, na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica, zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članica Europske unije ", naglasio je predsjednik Vlade Plenković.