Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Šibenik | 13. 5. 2019.

Ulaganjima iz EU-fondova podržavamo ribare i čuvamo morski okoliš

Premijer Plenković otvorio je Konferenciju o ribarstvu u Šibeniku, a prethodno je sudjelovao na predstavljanju sustava nadzora i kontrole ribarstva i nazočio smotri ribarskih inspektora

U pratnji ministra obrane Damira Krstičevića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, premijer Plenković otvorio je Konferenciju o ribarstvu u Šibeniku.

Prethodno je sudjelovao na predstavljanju sustava nadzora i kontrole ribarstva, a nazočio je i smotri ribarskih inspektora i ovlaštenih osoba. Predsjednik Vlade Plenković na šibenskoj je rivi također razgledao plovila, stereoskopske kamere, monitoring centar, besposadni zrakoplovni sustav, a nazočio je i projekciji filma "Sustav nadzora i kontrole ribarstva u Republici Hrvatskoj".

Predsjednik Vlade potom je prigodnim obraćanjem otvorio Konferenciju o ribarstvu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Ribarstvo je naša strateška industrijska grana, ono je stup našega gospodarstva, osobito u priobalnom dijelu Hrvatske i važan zamašnjak hrvatskoga društva u ovih sedam obalnih županija.

S obzirom na našu dugu tradiciju, želio bih zahvaliti svima koji su tu tradiciju stvarali, čuvali i razvijali i zato mi je drago da je Ministarstvo poljoprivrede organiziralo upravo ovu konferenciju na kojoj ćete raspravljati o onome što je najbitnije i za sadašnjost i za budućnost hrvatskoga ribarstva, a to je njegova održivost. Ta održivost, prije svega, podrazumijeva odgovorno upravljanje ribljim stokovima, zaštitu i očuvanje morskog okoliša, pravednu raspodjelu resursa i učinkovito korištenje europskih fondova.

Jadransko more je iznimno po svojoj biološkoj raznolikosti i mi se suočavamo s izazovima održavanja morskog ekosustava za buduće generacijeu uvjetima intenzivnog pomorskog prometa, prekomjernog izlova i naglih i nepredvidivih klimatskih promjena.

Koncept od mreže do stola

Istodobno, ribarstvo kao gospodarska grana i nematerijalno kulturno naslijeđe, ima velik značaj i za obalno i otočno stanovništvo.

Ono danas zapošljava gotovo 12 tisuća ljudi, doprinosi sigurnosti opskrbe hranom i predstavlja jedan od ključnih čimbenika u sprječavanju depopulacije, osobito otočnih i obalnih zajednica.

I zato mi je drago da je ovaj koncept "iz mreže do stola" komplementaran s onim konceptom Ministarstva poljoprivrede kojeg na kontinentu nazivamo "od polja do stola".

Hrvatska je, kao članica Europske unije, integrirana u njezinu punu pravnu stečevinu, a to znači i u onih nekoliko nadležnosti koje su tzv. isključiva nadležnost Unije, a jedna od tih politika je i Zajednička ribarstvena politika Europske unije.

Pri definiranju naših stavova u okviru Zajedničke ribarstvene politike, u procesima izrade nacrta zakonskih dokumenata i drugih akata, mi uključujemo i konzultiramo naše ribare i njihova udruženja, zalažemo se kontinuirano za stvaranje pravednih, uravnoteženih i ujednačenih uvjeta za hrvatske ribare u europskom, ali i međunarodnom kontekstu.

Bez osviještenosti, pune podrške i uključenosti obalnih zajednica, mjere upravljanja i propisi ne mogu ostvariti svoj puni smisao niti svrhu.

I u tom smjeru svi napori naše Vlade, a osobito nadležne Uprave za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, idu za time da se oni na koje se ovi propisi odnose budu u cjelini informirani i o sustavu upravljanja i o dostupnim resursima.

Cjelovit sustav nadzora i kontrole

Bilo mi je izuzetno zadovoljstvo da smo neposredno prije otvaranja ove konferencije bili na rivi u Šibeniku i imali prigodu vidjeti cjelovit novi sustav nadzora i kontrole, koji je potvrda hrvatskoga modela koji je i na razini Europske unije prepoznat kao moderan i inovativan.

Jer, bez učinkovitoga nadzora ne možemo dobro upravljati našim ribljim fondovima i stoga smo, s ambicijom da budućnost bude osigurana, učinili dodatna ulaganja upravo u ovaj sistem nadzora i kontrole. Do sada je Ministarstvo poljoprivrede iz Operativnog programa pomorstvo i ribarstvo povuklo 75 milijuna kuna za razvoj novih tehnologija, nabavu bespilotnog zrakoplovnog sustava, brzih plovila i druge opreme za kontrolu ribarstva.

Na 750 plovila instalirani su uređaji za praćenje plovila i elektronski očevidnici što osigurava prijavu podataka ribolovu u pravom vremenu. Dakle, slika koju naši inspektori imaju je u realnom vremenu.

Za manja plovila, ona koja još nemaju ugrađenu odgovarajuću tehnologiju, razvijena je posebna mobilna aplikacija pomoću kojeg se šalju podaci o ulovu. Na taj smo način, vjerujem, rasteretili ribare svima nam poznate prilično ekstenzivne papirologije o kojoj smo govorili ranijih godina.

Svjestan sam koliko napora su hrvatski ribari i drugi korisnici sustava uložili u prihvaćanje i primjenu ovih novih tehnologija, a sve u skladu sa Zajedničkom ribarstvenom politikom.

Stoga vam svima čestitam na uspješnom prolaženju kroz ovaj proces koji ujedno doprinosi i konkurentnosti ribarskoga sektora na europskoj razini.

O njegovoj važnosti svjedoči i činjenica da je u provedbi do sada educirano i ovlašteno čak 219 osoba iz Obalne straže Pomorske policije Carinske uprave i čuvara prirode iz javnih ustanova.

Bespilotne letjelice donijet će dodatnu vrijednost Hrvatskoj u cjelini

Mislim da je ovaj novi sustav sa šest bespilotnih letjelica koje će biti mobilne, dakle, uz temeljna sidrišta u Puli i Sinju, ovakav sustav njihovogalansiranja, omogućuje nam kvalitetnu i cjelovitu kontrolu Jadranskog mora, a dvostruka namjena, dakle ne samo za kontrolu u području ribarstvene politike i ulova, nego i drugih zbivanja koja se događaju, od požara na otocima ili u priobalju, ili nekih drugih elemenata koji su više vezani uz Obalnu stražu, ove bespilotne letjelice, donijet će dodatnu vrijednost Hrvatskoj u cjelini, u kontroli onog što se zbiva na našem dijelu Jadrana.

A posebno mi je drago da smo vidjeli ova dva nova moderna inspekcijska plovila koji su proizvod naših inženjera, proizvod naših brodogradilišta koja na taj način upotpunjuju učinkovitost rada ribarskih inspekcija.

Što se tiče naših upravljanja resursima, htio bih kazati da dostupni, trenutni podaci pokazuju da je stanje ribljih resursa na istočnoj obali Jadrana, osobito na području našeg teritorijalnog mora,značajno bolje i to ukazuje na odgovornost koju smo imali u pogledu gospodarenja i na pozitivan utjecaj mjera koje provodimo.

No moramo raditi na tome da se poboljša stanjestokova osobito male plave ribe koja čini preko 90% količine iskrcaja i oko 56% vrijednosti ukupnog lova.

U tom pogledu, vjerujemo da će novi prijedlog višegodišnjeg plana upravljanja Europske unije biti utemeljen na konceptu primjerenom za mediteranske prilike, to je ono na čemu kontinuirano inzistiramo na svim forumima, odnosno da će regulaciju kroz ograničenje broja ribolovnih dana i prostorno-vremensku regulaciju, prihvatiti kao koncept koji nam odgovara.

Mi pritom surađujemo i sa drugim državama, osobito onima u našem susjedstvu i stoga želim istaknuti proglašenje zone zabrane ribolova na području Jabučke kotline koja je izravan rezultat suradnje Hrvatske s Italijom.

350 milijuna eura iz EU fondova za ribarstvo

Izvor financiranja ribarskoga sektora je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, a on je u našem operativnom programu, vrijedan 350 milijuna eura.

Riječ je o vrlo značajnim sredstvima kojima je cilj ostvariti preduvjete za postizanje konkurentnosti sektora i ravnopravnosti u odnosu na druge države članice, a pritom, uz poštivanje načela održivosti i resursne učinkovitosti.

U tom pogledu, Ministarstvo poljoprivrede je do sada ugovorilo 1,3 milijardu kuna iz europskih fondova ili 50,3% ukupne alokacije, a isplaćeno je već 630 milijuna kuna, što je do sada 25% ukupnih potpora, ostalo je u tijeku, a ostali se natječaji raspisuju.

Važno je podsjetiti da smo mi tim sredstvima dosada:

  • modernizirali našu flotu obnovom 120 ribarskih plovila
  • dodijelili 130 milijuna kuna za 6 ribarskih lukačime smo ribarima omogućili stalni privez i iskrcajna mjesta, pogotovo tijekom turističke sezone
  • financirali smo i preko 250 dana privremene obustave ribolova za preko 200 ribarskih plovila
  • nabavili smo 58 specijaliziranih vozila za prijevoz ribe i uložili u 12 hladnjača
  • dodijelili smo 135 milijuna kuna za razvoj prerađivačke industrije i uložili 160 milijuna kuna u akvakulturu
  • konačno, s osiguranih 200 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu obuhvatili smo cijelu hrvatsku obalu i otoke od Istre do krajnjega juga.

S obzirom na važan doprinos razvoju ribarstva u Hrvatskoj, zalagat ćemo se za što bolje uvjete financiranja iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo koji za Hrvatsku iznosi ukupno 5,3 milijarde eura u ribarski sektor u Hrvatskoj, kojeg čine vrijedni ribari i čitava naša flota, i imamo veliku zadaću da se možemo natjecati i na europskoj i globalnoj razini.

No, pritom ne smijemo zaboraviti da u tom procesu moramo pomiriti iskorištavanje morskih resursa na način koji današnjim ribarima, uzgajivačima i prerađivačima osigurava veći prihod i ostanak u svojim zajednicama, a budućim generacijama ribara nasljedstvo koje im je povjereno.

Mi ćemo stoga kao Vlada nastaviti podržavati naše ribare, štititi riblji fond, ulagati u ribarske luke, akvakulturu, preradu i poticati održiv razvoj lokalnih zajednica.

U tom pogledu, siguran sam da će u intenzivnom dijalogu i brojnim sugestijama koje će doći od vas koji ste najviše zainteresirani da naša politika glede ribarstva bude primjerena vašim potrebama, u skladu sa zakonskim okvirima koji postoje, biti prigoda da bude referentan događaj i za aktualnu analizu stanja u hrvatskom ribarstvu, ali i za njegovu kvalitetniju budućnost.

Otvaram današnju konferenciju i želim vam puno uspjeha u raspravi i ugodan boravak u Šibeniku.

Neka današnja konferencija doprinese razvojuhrvatskog ribolova i akvakulture kao strateških grana gospodarstva. Hvala vam!