Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 7. 5. 2019.

Cilj su veće mirovine, održiv sustav i ukidanje diskriminacije građana

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom, s kojim je razgovarao o potpori Hrvatskoj za ulazak u Schengen, o pozitivnim ekonomskim rezultatima i reformama koje se provode u Hrvatskoj te o planu za ulazak u eurozonu

U izjavi medijima predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je jedna od tema sastanka bila i priprema za sastanak u Sibiu, u vezi s kojim je Europska komisija dala važan doprinos.

„Dakle, jedna komunikacija o onome što bi trebali biti strateški prioriteti u sljedećih pet godina. Mislim da je napravljen dobar posao i da će taj okvir biti vrlo koristan novim institucijama i novoj Europskoj komisiji, ali i u radu Europskog parlamenta. Referentan je i za Hrvatsku koja će predsjedati Europskom unijom prvih šest mjeseci iduće godine – da naši prioriteti budu na tragu onog šireg okvira kojim će se EU baviti u idućih pet godina“, kazao je Plenković.

Schengen i eurozona

U vezi s temom članstva Hrvatske u Schengenu premijer Plenković izdvojio je da Hrvatska od osam područja koja se tiču priprema za Schengen u fazi da ostvari još dva.

„Jedan je nadzor vanjske granice i tu očekujemo dobru evaluaciju od strane stručnjaka Europske komisije. Tu je i sklapanje bilateralnih sporazuma o policijskoj suradnji. Kada ispunimo ta dva kriterija, onda je Hrvatska spremna za pozitivnu evaluaciju za članstvo u Schengenu. U to sam pogledu apelirao na predsjednika Europske komisije da pruži potporu naporima koje ulažemo“, rekao je.

Napomenuo je da je predsjednika Europske komisije izvijestio o hrvatskim postupnim, sustavnim, metodološki dobro etabliranim pripremama za provedbu strategije za uvođenje eura, koju je Vlada prihvatila prije godinu i pol dana.

„U tom kontekstu, znamo da to nije ni sutra ni preksutra, to je proces koji će trajati praktički dok bude trajao mandat iduće Europske komisije i idućeg Europskog parlamenta. Naša je ambicija ispuniti sve nužne kriterije i da se dobro prilagodimo te pripremimo naše gospodarstvo i građane na proces integracije koji će u konačnici, s obzirom na visoku euriziranost hrvatske ekonomije, sigurno doprinijeti gospodarstvu, izvozu i turizmu“, pojasnio je.

Kazao je da je bilo riječi i o temi brodogradilišta. „Obavijestio sam ga o zadnjim informacijama koje se tiču posjeta izaslanstva kineske kompanije China Shipbuilding Industry Corporation. Očekujemo njihovu povratnu informaciju“, rekao je.

Plenković je izdvojio kako je apelirao da se pronađe iznimka koja bi omogućila Hrvatskoj da donese adekvatan zakon za potporu Vukovaru, za svojevrstan specifičan status, gdje bi taj dio državnih potpora u potpunosti bio organiziran s obzirom na tragediju i stradanje koji su se u Vukovaru dogodili.

O govoru na konferenciji Centra za europsku politiku

Na pitanje novinara o proeuropskom govoru na konferenciji Centra za europsku politiku, premijer Plenković je odgovorio da su sve članice u Europsku uniju ušle svojom voljom, dodavši da su na sastanku u Varšavi premijeri država koje su se pridružile EU 2004. rezimirali koliko koristi i razvoja, gospodarskog rasta, bolje socijalne kohezije u društvu, ubrzane dinamike i u vrijednostima i u standardima života su te zemlje konzumirale u dvije financijske perspektive.

Dodao je da se tu vide pozitivni aspekti transformativne snage europskog procesa.

Izdvojio je pritom da, vezano za Hrvatsku, treba još neko vrijeme da te aspekte osjetimo u punini, kao ravnopravna članica Europske unije.

Priču rasvijetliti do kraja

Novinare je zanimao i komentar o „aferi SMS“.

„Fabriciranje navodnih SMS poruka između mene i tadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić bilo je nešto što je bilo pušteno u javnost sigurno ne s ciljem da stabilizira Vlada, nego da se ona destabilizira. S obzirom na kvalitetu tog uratka, bilo je jasno da je riječ o fabrikaciji“, kazao je.

Što se tiče detalja koji izlaze u medijima, rekao je da nema podatke iz istrage niti ih može znati.

„Kao predsjednik Vlade ono što želim jest da ta cijela priča bude rasvijetljena do kraja, to govorim od početka“, dodao je.

Na upit o medijskim napisima o imovinskoj kartici potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, Plenković je rekao da će ministar to sam pojasniti.

Treba vidjeti je li neki akteri u hrvatskom društvu žele promjene na bolje ili ne žele

Što se mirovinske reforme, Plenković je kazao da ona ima tri temeljne točke, od kojih je jedna da mirovine budu više.

„Ako smo već sada za 7,5 posto po indeksacijama povećali mirovine u zadnje dvije i pol godine mandata, onda radimo u prilog umirovljenika, a ne na njihovu štetu. Ako će od 1. srpnja temeljem ove reforme za 3,18 posto porasti mirovine onima koji imaju najniže – i to ide u prilog umirovljenika. Ako smo napravili sustav koji će ispraviti nepravde postojećeg okvira prije nego je ova reforma stupila na snagu o diskriminaciji ljudi koji su radili isto vrijeme, isti posao, a recimo da su različito godište – onda je ona pravedna. Opet ide, dakle u prilog umirovljenicima“, ocijenio je.

Izdvojio je da je mirovinska reforma napravljena na način da mirovinski sustav bude održiv.

„Još jednom ponavljam, 67 godina nije od Marka Pavića, ni Andreja Plenkovića, nego od SDP-ove Vlade. Tada referenduma i referendumske inicijative nije bilo. Podržavam sve inicijative za bilo koju temu, neka se otvore, ali treba ljudima jasno reći – ovakav je referendum mogao biti prije pet godina pa ga nisu organizirali. U čemu je razlika? Neka se to rastumači hrvatskoj javnosti“, poručio je.

Dodao je da stručnjaci i međunarodne agencije ocjenjuju da je ta strukturna reforma dobra. Naglasio je da ako mirovinska reforma pomogne da se izađe iz makroekonomskih neravnoteža, ako pomaže da se poboljša kreditni rejting države na investicijski, ako se time dugoročno ima pametna politiku javnih financija, onda je ona plus, a ne minus.

„U tome je cijela bit. Treba vidjeti je li neki akteri u hrvatskom društvu žele promjene na bolje ili ne žele“, naglasio je.

Zaključno, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da se mirovinska reforma radila dugo i vrlo pažljivo, s puno osjećaja što možemo kao država učiniti vezano za pitanje koje se tiče svih.