Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Varšava | 1. 5. 2019.

Članstvo u Europskoj uniji koristimo za ukupan razvoj zemlje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Varšavi na sastanku »Zajedno za Europu« kojim se obilježava 15. obljetnica proširenja Europske unije

Unapređenje svih elemenata života i razvoja

Europska komisija jučer je objavila da je u tih 10 zemalja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uloženo 365 milijardi eura te da su neke od njih gotovo dostigle razvojni prosjek EU-a. Od 2003. do 2017. godine BDP po glavi stanovnika u 10 zemalja članica porastao je za 84 posto, objavila je Komisija. U proteklih 15 godina BDP im je rastao po prosječnoj stopi od 3,3 posto godišnje.

Prije početka summita premijer Plenković naglasio je da deset članica EU-a već ima iza sebe 15 godina ubrzanog razvoja, ubrzane dinamike gospodarskog rasta, socijalne kohezije, unapređenja svih elemenata života i razvoja, te da su Bugarska i Rumunjska, koje su članice EU-a od 2007, također stekle znatno, dvanaestogodišnje iskustvo.

Vlada poduzima maksimalne napore za bolji život naših građana

"Hrvatska na pragu svoje pune šeste godine članstva ide slijedom onih zemalja koje su iskoristile tu polugu i transformativne snage u pravnom, gospodarskom i razvojnom smislu, ali isto tako i vrijednosnog sustava. Stoga mogu reći da smo ovih prvih šest godina sigurno osjetili napredak i da ga osjećamo sve više. Ova Vlada učinila je maksimalne napore da što bolje iskoristimo redistribucijsku snagu europskoga proračuna, da smanjujemo nejednakosti, da regionalno i ravnomjerno razvijamo sve dijelove Hrvatske i da kvaliteta života svih naših građana bude što bolja", rekao je uoči sastanka Plenković.

Dodao je da je današnji sastanak jako dobar kao uvod u nekoliko sljedećih važnih koraka – sastanak idućeg tjedna u Bruxellesu, na kojemu će biti riječi o budućnosti Europe u idućih pet godina, i nakon toga sastanak u Sibiu u Rumunjskoj, gdje će se usvojiti deklaracija o razvoju europskog projekta u novoj financijskoj perspektivi i s novim europskim institucijama.

"Pritome je uloga Hrvatske i našega predsjedanja u prvoj polovici iduće godine ključna. Važno je da i ove europske izbore cijela naša javnost iskoristi za što bolje senzibiliziranje s onim što jača Hrvatsku, što jača njezin suverenitet, njezinu snagu u međunarodnim odnosima i bolji život svih naših građana", zaključio je Plenković.

Ključan sastanak o pitanjima europske sadašnjosti i budućnosti

Po završetku sastanka na vrhu predsjednik Vlade izjavio je za medije da su razmijenjena mišljenja o ključnim pitanjima koja se tiču kako europske sadašnjosti tako i izazova budućnosti, dodavši kako je važno pozicionirati države srednje i istočne Europe na ravnopravan i konstruktivan način koji traži rješenje i za proces konvergencije, to jest podizanja standarda građana, gospodarstva i razvoja na razinu koju imaju starije članice iz zapadne Europe, a isto tako glede zajedničkih vrijednosti.

Naglasio je da su današnji zaključci vrlo solidna priprema za sastanak Europskog vijeća koji će se idućeg tjedna održati u Sibiu.

"Postojale su tri ključne točke za koje sam rekao da su se dogodile između 2014. i 2019, a koje su značajno utjecale na percepciju europskoga projekta i ozračje u europskim državama i institucijama. Prva su političke posljedice izbjegličkog migracijskog vala 2015. i 2016. godine. Druga je saga o Brexitu koja je pokazala koliko jedna pogrešna procjena može donijeti štete, ponajviše samoj Britaniji. Treće je to što smo u doba internetske komunikacije suočeni s velikim dezinformacijskim kampanjama koje utječu na kreiranje javnoga mnijenja, a sa svim se tim izazovima EU u idućim godinama treba nositi", rekao je Plenković.

Pozitivan aspekt članstva u Uniji

Istaknuo je kako je vrlo važno da su u gospodarskom smislu svi bili vrlo jedinstveni, pogotovo članice koje slave 15 godina.

"One danas nisu više ono što su bile prije 2004, u svim se zemljama vidi pozitivan aspekt članstva u EU. Svi su to označili kao ogroman uspjeh i veliki razvojni moment u životu tih naroda i država. To je važno za Hrvatsku kao i to da svi naši ljudi osvijeste koliko je taj iskorak nama bio važan."

Predsjednik Vlade pojasnio je kako se pritom mora razumjeti što je specifičnost hrvatskog procesa i zašto usporedbe sa zemljama srednje i istočne Europe nisu uvijek pravedne.

"Naime, oni su od 1989. od programa PHARE dobivali nepovratna financijska sredstva, dobivali su tzv. makrofinancijsku pomoć, a to su čiste proračunske injekcije kako bi se konsolidirali. Oni su to radili puno desetljeće u kojem Hrvatska, koja je tada bila okupirana i borila se protiv agresije, imala druge zadaće. Tu je nastao taj razmak između nas i njih. I tek od 2004, kada ozbiljnije započinje proces stjecanja statusa kandidata, kao i proces pregovora od 2005, pokušavamo stalno uloviti taj korak koristeći predpristupne fondove", rekao je premijer.

Dodao je da će se taj element osjetiti tek kada zaokružimo dva puna ciklusa, dvije financijske perspektive – ovu aktualnu 2014–2020. i iduću 2021–2027.

"Znači, otprilike 2029/30. mi ćemo, kao ove zemlje danas, moći podvući crtu koliko nam je veći gospodarski rast, koliko nam se povećala trgovinska razmjena, koliko su se povećale strane investicije, koliko su nam narasle plaće i koliko svi skupa bolje živimo nego prije. Oni taj rezime rade sada."

Također je izrazio zadovoljstvo time što je dužnost premijera preuzeo s 9% ugovorenih sredstava EU-a, dok ta stopa sada iznosi 66%, a iduće godine dosegnut će 86%.

Dotaknuo se također ključnih, strateških projekata koji se provode u Hrvatskoj, Pelješkog mosta, širokopojasnog interneta, LNG terminala, znanstvenih projekata, investiranja u mala i srednja poduzeća, u aktivne mjere zapošljavanja, u ruralni razvoj, u poljoprivredu, ribarstvo, ceste, željeznicu, luke, infrastrukturu.

"Takvih injekcija ne bi bilo da nema našeg članstva u EU-u. I zato je hrvatski suverenitet s tim članstvom jači i snažniji nego što bi bio bez njega."

Važnost Hrvatske za povezivanje srednje i jugoistočne Europe

Premijer Plenković jedini je sudionik današnjeg sastanka u Varšavi koji je prije dva dana bio i u Berlinu na sastanku sa zemljama jugoistoka Europe.

"Zato je snaga Hrvatske u tome što može povezati upravo te dvije teme – prednosti srednje i istočne Europe, čiji smo mi dio, i očekivanja jugoistoka Europe. To je specifična uloga Hrvatske koju drugi nemaju na taj način. Govorimo i o istočnom susjedstvu, o pitanju migracija, jačanju jedinstvenoga tržišta te o višegodišnjem financijskom okviru koji trebamo ispregovarati. I sve su to dobri zaključci kao prilog raspravi u Sibiu koja će se održati idućeg tjedna", zaključio je Plenković.