Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Karlovac | 26. 4. 2019.

Ulažemo rekordnih 1,3 milijardi u ravnomjeran regionalni razvoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u svečanoj sjednici skupštine Karlovačke županije u povodu Dana županije

Podsjetivši na sjednicu Vlade održanu prije nekoliko mjeseci u Karlovcu, predsjednik Vlade Plenković kazao je kako je ona bila referentna za budućnost Karlovačke županije i konkretne projekte, a napravila je iskorak u nekim temama koje su dugi niz godina na dnevnom redu te je bila pripremljena u punoj sinergiji i zajedništvu i na temeljitim analizama.

„Ukupna vrijednost svih projekata i ugovora koji su se tada potpisali bila je 2 milijarde i 582 milijuna kuna“, dodao je premijer Plenković.

Govoreći o projektima u Karlovačkoj županiji, posebno je zadovoljstvo izrazio projektom zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, vrijednim 900 milijuna kuna.

Također, dodao je da je Vlada krenula u rješavanja niza nekretninskih pitanja, a Karlovcu i Karlovačkoj županiji do sada je darovala nekretnine u vrijednosti 64 milijuna kuna.

Funkcionalna i fiskalna decentralizacija

Naveo je pritom da je jedan od kontinuiranih ciljeva Vlade da svu onu imovinu, koju se može aktivirati, treba spustiti na razinu lokalne i područne samouprave kako bi se njom bolje, pametnije i korisnije upravljalo. U tom je kontekstu dodao kako je Vlada dosad donijela više stotina takvih odluka u svim županijama, koje su konkretan primjer politike partnerstva s jedinicama lokalne i područne samouprave.

„Upravo taj koncept nastavka funkcionalne decentralizacije trajat će u mandatu naše Vlade vrlo agilno“, naglasio je premijer Plenković i dodao kako je pritom Vlada vodila računa da se županijama za to osiguraju financijska sredstva.

Naveo je da je fiskalnom decentralizacijom Vlada jedinicama lokalne i područne samouprave ostavila više izvora prihoda, i to čak 2 milijarde i 100 milijuna kuna u odnosu na ranije. U Karlovačkoj županiji to iznosi oko 56 milijuna kuna više za konkretne projekte.

Premijer Plenković kazao je da je iz državnoga proračuna u 2017., 2018. i 2019. predviđeno milijardu i 300 milijuna kuna za podršku politici ravnomjernog regionalnog razvoja i smanjivanju nejednakosti. Istodobno, ta se sredstva kombiniraju s onima iz europskog proračuna, a u Karlovačkoj županiji do sada je ugovoreno 104,5 milijuna eura za projekte financirane iz europskih fondova.

Između ostaloga, naveo je premijer, 60 tvrtki s ovog područja prima potporu iz europskih fondova, na temelju čega su zaposlene 273 osobe. Zatim, 35,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je za dnevnu bolnicu, dnevnu kirurgiju i pružatelje primarnih zdravstvenih usluga. Dodao je i da 350 učenika prima stipendije, a osobito one koje se odnose na obrtnička zanimanja i STEM stipendije.

Naveo je i 60 milijuna kuna za dokumentaciju za modernizaciju željezničke pruge Zagreb-Rijeka, dionicu Karlovac-Oštarije, kao i 37,8 milijuna kuna za projekt „Atrij znanja“ te 27,2 milijuna kuna za projekt Zaželi, ali i mnoge druge.

Proračunski višak uz porezno rasterećenje

„Cijela se ova aktivnost uklapa u širu politiku Vlade, a to je jasna tendencija zemlje čvrsto usidrene u naše vrijednosti i jasno europski orijentirana, ne samo na način da želimo koristiti sredstva europskog proračuna, nego želimo kao država i kao institucije provoditi i pravne i ekonomske aspekte europske integracije“, kazao je predsjednik Vlade.

Stoga se, nastavio je, Vlada vodi politikom odgovornog upravljanja javnim financijama, a naglasio je da je ovo druga godina zaredom u kojoj je zabilježen proračunski višak, i to unatoč isplatama državnih jamstava ranijih vlada za brodogradilišta.

„Zadnji put kada je Hrvatska imala proračunski višak bilo je 1998., kada je uveden PDV, dakle kada su povećani porezi. Sada smo rasteretili u tri vala i građane i gospodarstvo za 6,5 milijardi kuna i 2 milijarde kuna administrativnih barijera. Dakle, uz istodobno rasterećenje ostvarujemo proračunski višak koji nam u konačnici daje međunarodni kredibilitet“, poručio je premijer Plenković.

Dodao je i da je udjel javnoga duga u BDP-u sada 72,6 posto i najavio kako će on do 2022. pasti na 62 posto, kazavši kako ti napori predstavljaju i sustavne i dobro planirane pripreme za uvođenje eura.

Premijer Plenković naveo je da se bilježi kontinuirani pad stope nezaposlenosti i povećana zaposlenost, a u tri je godine 96 tisuća više radnih mjesta.

Ohrabruje i jako dobar početak još jedne turističke sezone, rekao je premijer Plenković podsjetivši da je prethodna sezona bila rekordna.

Vlada je novim indeksom razvijenosti korigirala neke nelogičnosti ranijih sustava, kao što su određene nepravde ispravljene i novom kartom statističkih regija koja je puno povoljnija za slabije razvijene dijelove Hrvatske u kojima Vlada želi olakšati privlačenje investicija, poručio je na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade.