Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 25. 4. 2019.

Rasterećujemo porezne obveznike, a pritom ostvarujemo proračunski višak

Otvarajući 154. sjednicu Vlade, premijer Plenković naglasio je da Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna iz Europskog socijalnog fonda za reformu obrazovanja, a od toga je 684 milijuna kuna odobreno za frontalnu provedbu kurikularne reforme, koja će započeti najesen

„Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanja i u opći obrazovni sustav i mislim da će se ti rezultati u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada“, rekao je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme, otvarajući današnju, 154. sjednicu Vlade.

Zahvalio je svim ministrima na angažmanu tijekom jučerašnjeg Aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru, ocijenivši ga mirnim u odnosu na ranija aktualna prijepodneva.

„Čak mi je oporba djelovala kao razrijeđena kamilica, pa čak ni u ovoj kampanji za Europski parlament nisu imali preciznijih interesa o europskim temama“, poručio je Plenković.

Još je jednom, u ime Vlade, izrazio sućut obiteljima žrtava i osudio strašne terorističke napade u crkvama i hotelima u Šri Lanki, tijekom proslave Uskrsa, u kojima je poginulo više od 350 ljudi.

Drugu godinu zaredom proračunski višak, uz smanjenje javnog duga

Od ostalih tema, izdvojio je izvješće Eurostata. Podsjetio je da je prošloga tjedna, prilikom donošenja Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, naglašeno da će, kada se sve zbroji, Hrvatska imati proračunski višak od 758 milijuna kuna u 2018.

„To je potvrdio i Eurostat, što znači da smo drugu godinu zaredom u proračunskom plusu“, naglasio je Plenković i dodao kako se ne radi o uobičajenoj stvari za hrvatske vlade s obzirom da se to praktički nije dogodilo u posljednjih 20 godina.

Plenković je poručio kako se radi o važnim postignućima odgovornog vođenja javnih financija i uopće fiskalne konsolidacije, a sve to uz ogromno porezno rasterećenje koje je u tri vala iznosilo 6,5 milijardi kuna, uz 2 milijarde kuna rasterećenja zbog ukidanja različitih administrativnih barijera.

„Rasterećujemo gospodarstvo i građane, a pritom ostvarujemo proračunski višak“, naglasio je.

Podsjetio je da je još 2015. godine, proračunski manjak iznosio 10,8 milijardi kuna, a u ranijim godinama i više.

Sve su to razlozi, naveo je predsjednik Vlade, zbog kojih je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te vratila razinu investicijskog kreditnog rejtinga.

„Pritom smo udjel javnoga duga u BDP-u smanjili na 74,6 posto, a sve skupa u protekle 3 godine za više od 9 postotnih bodova, s tendencijom da do 2022. godine dođemo na 62 posto“, rekao je premijer Plenković naglasivši kako se radi o sjajnom trendu kada je riječ o makroekonomskim kretanjima i jasnom smjeru makroekonomske i fiskalne politike Vlade.

Što se tiče brodogradilišta, predsjednik Vlade kazao je kako će početkom idućega tjedna nekoliko dana u Hrvatskoj boraviti izaslanstvo tvrtke China Shipbuilding Industry Corporation, predvođeno predsjednikom Uprave te kompanije, koje će posjetiti i Uljanik i 3. maj.

Poručio je da izaslanstvo dolazi temeljem dogovora i razgovora s kineskim premijerom Lijem prigodom njegovoga boravka u Hrvatskoj prije dva tjedna.

Ulaganje u obrazovni sustav

Od ostalih tema izdvojio je korištenje europskih sredstava za reformu obrazovnoga sustava i cjeloživotnoga učenja.

Naglasio je intenciju ove ključne strukturne reformi, a to je da hrvatski obrazovni sustav pruži ono što globalno tržište rada očekuje od svih pojedinaca.

Iz Europskog socijalnog fonda u ovom financijskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna za reformu vertikale obrazovanja i cjeloživotnog učenja, a dosad je ugovoreno 2,1 milijardu kuna.

Iz tih je sredstava sada odobreno 684 milijuna kuna za frontalnu primjenu cjelovite kurikularne reforme u hrvatskim školama koja će, nakon što su usuglašeni kurikulumi, startati ove jeseni.

„Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanja i u opći obrazovni sustav i mislim da će se ti rezultati u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada“, rekao je predsjednik Vlade.

Kroz stručan dijalog do boljih zakonskih rješenja za problem nasilja u obitelji

Govoreći o pitanju nasilja u obitelji, podsjetio je da su održani sastanci u Vladi i s predstavnicima građanske inicijative #spasime, kao i s predstavnicima udruga koje se dugi niz godina bave ovom problematikom.

Zahvalio im je na doprinosu i sugestijama koje su prigodom tih sastanaka dali Vladi. Izvijestio je da je u međuvremenu završen proces javnoga savjetovanja o Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Sada će se svi prijedlozi koji su stigli u tom procesu biti analizirani.

„Također, intenzivno radimo na uvođenju nacionalne SOS linije za prijavu nasilja u obitelji, a već je održana edukacija operatera te je izrađen naputak o postupanju kako prilagoditi liniju 112 za slučajeve nasilja u obitelji“, dodao je.

U pripremi je sastanak sa svim županima, a posebice onim županijama gdje trenutno ne postoje sigurne kuće kako bi one i tamo biti ustanovljene.

Napravit će se analiza lokacija u državnom vlasništvu temeljem koje će se pomoći županijama pri uspostavi odgovarajućih sigurnih kuća.

Što se tiče poboljšanja zakonskoga okvira, kroz različite radne skupine radi se na izmjenama Kaznenoga zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tim skupinama su stručnjaci s Pravnoga fakulteta i pravosudnih institucija, ali i predstavnici građanske inicijative #spasime te udruga koje se bave pitanjem nasilja u obitelji.

„Kroz jedan stručni i uključiv dijalog, siguran sam da ćemo naći kvalitetnija zakonska rješenja, ispraviti neke nelogičnosti, a penalnom politikom pojačati i prevenciju i odvraćanje uopće od počinjenja takvih kaznenih djela, a počinitelje strože sankcionirati i u konačnici voditi računa o pravima žrtvama“, poručio je predsjednik Vlade.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno 19 točaka dnevnog reda

Vlada je prihvatila Prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji. Ovim zakonom prenosi se Direktiva o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, a cilj je poboljšati mehanizme rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja uz potpuno uklanjanje dvostrukog oporezivanja.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da se postupak rješavanja sporova temeljem ovog zakona odvija u dvije faze.

"U prvoj, nadležna tijela država pokušavaju riješiti spor zajedničkim dogovaranjem. Ako to ne uspiju u zakonom propisanom vremenu, u drugoj fazi porezni obveznik može zahtijevati osnivanje arbitražnog tijela koje će riješiti spor", kazao je, dodavši da su vrlo jasno i detaljno propisane procedure i rokovi.

Novi rokovi za formiranje čuvanja obveznih zaliha

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata istaknuo da je Europska unija u listopadu 2018. donijela novu provedbenu Direktivu u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha nafte i naftnih derivata.

"Sukladno je tome bilo potrebno uskladiti postojeći Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata. Izmjenama se definiraju novi rokovi za formiranje čuvanja obveznih zaliha, ublažavaju se ograničenja u vezi s mogućnosti čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članice te propisuju kako kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati isključivo pravne osobe akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije", izvijestio je ministar Ćorić.

Dodao je da se zakon usklađuje s potrebnim propisom kojim se utvrdilo osnivanje Državnog inspektorata.

Suradnja s Grupacijom Svjetske banke

Usvojen je Zaključak kojim se prihvaća Okvir suradnje Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje fiskalnih godina 2019. – 2024. Okvir suradnje obuhvaća dogovorene smjernice suradnje za provedbu projekata i aktivnosti temeljem strateških ekonomskih dokumenata, a ostvaruje se putem zajedničkog okvirnog programa svih institucija koje su organizacijski sastavni dijelovi Grupacije Svjetske banke (Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija).

Ministar financija Zdravko Marić izdvojio je da su glavna područja i ciljevi suradnje jačanje uspješnosti javnog sektora i institucija.

"Tu se, prije svega, misli na poboljšanje učinkovitosti javne uprave u provedbi strategije i isporuci usluga, podržavanje politika kojima se smanjuje fiskalna ranjivost, uz naglasak na poduzeća u državnom vlasništvu", rekao je.

Kao drugo područje i cilj naveo je očuvanje iskorištavanja prirodnog kapitala radi postizanja niskougljičnog rasta, a treće područje i cilj jačanje tržišnih institucija radi poticanja dinamičnog poduzetničkog sektora kroz unaprjeđenje poslovne klime, povećanje uloge privatnog sektora u gospodarstvu, promicanje poduzetništva, natjecanja i inovacija.

"Okvir suradnje dokument je Svjetske banke o kojem je provela javno savjetovanje. Nadležna tijela Republike Hrvatske dostavila su svoje komentare na Nacrt okvira suradnje koji su u velikoj mjeri prihvaćeni", izvijestio je.

Zaključkom se prihvaća Okvir suradnje i ministar financija ovlašćuje da Svjetsku banku izvijesti o prihvaćanju Okvira suradnje. Također, Vlada podupire pripremu projekata/zajmova okvirno definiranih programom Okvira suradnje te Ministarstvo financija zadužuje da o predmetnom Zaključku izvijesti nadležna središnja tijela državne uprave koja će sudjelovati u pripremi projekata/zajmova u Okviru suradnje.

Za Garanciju za mlade u 2019. i 2020. osigurano 400 milijuna kuna

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavio je Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2019. do 2020. godine.

"Garancija za mlade je instrument koji je Hrvatska itekako iskoristila", naglasio je ministar Pavić.

Pojasnio je da je u periodu 2014.-2020. na raspolaganju bilo 2 milijarde kuna, kojima su većinom financirane mjere aktivne politike zapošljavanja.

Ministar je podsjetio da je predsjednik Vlade na Socijalnom summitu Göteborgu istaknuo Garanciju za mlade kao jedan od glavnih instrumenata kojim je Hrvatska smanjila stopu nezaposlenosti mladih, s gotovo 50 na 21 posto.

"Prošle dvije godine investicije su bile preko milijardu i 200 milijuna kuna, a u Planu za 2019. i 2020. imamo dodatnih 400 milijuna kuna. Većinom se to troši na mjere aktivne politika zapošljavanja koje je ova Vlada revidirala", rekao je ministar Pavić.

Pritom je istaknuo dvije mjere koje su posebno važne za mlade. Prva je jačanje samozapošljavanja, gdje su utrostručene potpore za zapošljavanje, te se njome omogućuje otvaranje vlastite tvrtke.

Druga mjera, naveo je ministar Pavić, je pripravništvo, koja omogućuje poslodavcima da bez ograničenja gornje visine plaće mogu dati prvu plaću mladima.

"Ako netko želi zadržati mladog IT inženjera može dati 10 tisuća kuna, a država sufinancira pola iz Garancije za mlade", pojasnio je, ministar, zaključivši da se Plan implementacije do sada pokazao uspješnim.

Umanjenjem vodnog doprinosa povoljnije do ishođenja akata za gradnju

Vlada je izmijenila Uredbu o visini vodnoga doprinosa. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da visinu vodnoga doprinosa za skladišta koja su namijenjena za poslovne svrhe obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode.

Ovim Prijedlogom uredbe skladišta koja su namijenjena za poslovne svrhe izrijekom bi se odredila i svrstala u Proizvodne građevine te bi se time promijenio tarifni broj za izračun vodnog doprinosa, što će rezultirati smanjenjem iznosa vodnog doprinosa za ovu namjenu.

Ministar Ćorić pojasnio je da bi se predloženom izmjenom Uredbe umanjila obveza vodnoga doprinosa, čime bi se stvorili povoljniji uvjeti poslovanja za poduzetnike zbog smanjenja administrativnih obveza u postupku ishođenja akata za gradnju.

Obrazlažući Odluku o darovanju Zadarskoj županiji nekretnina u k.o. Zadar – dio bivše vojarne „Stjepana Radića“ u Zadru, ministar državne imovine Goran Marić kazao je da se nekretnine daruju u svrhu objedinjavanja i smještaja svih županijskih upravnih odjela, agencija i ustanova na jednoj lokaciji, radi omogućavanja građanima i pravnim osoba s područja Zadarske županije i Republike Hrvatske učinkovitije, kvalitetnije, brže i dostupnije ostvarivanje prava i pravnih interesa pred tim tijelima.

Sufinanciranje projekta KBC-a Sestre milosrdnice sa 45 milijuna kuna

Donesen je Zaključak u vezi sa sufinanciranjem projekta "Nadogradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC Sestre milosrdnice" i projekta "Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska".

Ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice ugovorio je s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije realizaciju ovih projekata.

Vrijednost projekta dnevnih bolnica iznosi 49,8 milijuna kuna, a uspostava hitnog prijema 30,9 milijuna kuna. Ukupna vrijednost oba projekata iznosi 80,8 milijuna kuna.

Ministar Kujundžić kazao je da se ukupno za oba projekta iz državnog proračuna financira iznos od 12,1 milijuna kuna, a iz sredstava EU-a iznos od 68,6 milijuna kuna.

No, pojasnio je ministar, za realizaciju radova potrebno je više od ugovorenih iznosa pa se pokazalo nužnim da Vlada podupre nastavak realizacije projekata jer postoji realan rizik od gubitka europskih sredstava.

Ovim zaključkom Vlada Republike Hrvatske podupire projekt "Nadogradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC Sestre milosrdnice" i projekt "Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska".

S tim u vezi, zadužuje se Ministarstvo zdravstva da pruži stručnu pomoć u provedbi navedenih projekata te u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom financija i Kliničkim bolničkim centrom Sestre milosrdnice poduzme potrebne radnje za realizaciju ovoga zaključka.

Za provedbu ovoga Zaključka osigurat će se sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020., 2021. i 2022. godinu kojima će se osigurati razlika sredstava koja nedostaje za realizaciju u iznosu od gotovo 45 milijuna kuna.

Suglasnost društvu Plinacro za jamstvo LNG-u Hrvatska

Dana je suglasnost društvu Plinacro d.o.o. za davanje garancije (jamstva) za društvo LNG Hrvatska d.o.o. u korist Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od dva milijuna eura, sukladno sklopljenom ugovoru o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gradnje gospodarskog korištenja luke od posebne namjene, industrijske luke za terminal za ukapljeni prirodni plin.

Ministar Ćorić naveo je da društvo LNG Hrvatska treba Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dostaviti garanciju za dobro izvršenje posla u vrijednosti pet posto investicije, odnosno u iznosu od dva milijuna eura.

"Radi pružanja potpore društvu LNG Hrvatska u realizaciji projekta, Plinacro će sklopiti ugovor o garanciji s LNG-jem Hrvatska, u korist Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za sve potrebne realizacije ugovora o koncesiji", rekao je ministar.

Pojasnio je da sukladno zakonu Plinacro kao društvo u vlasništvu Republike Hrvatske za davanje jamstava mora ishoditi suglasnost Vlade.

U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti manja od one u eurozoni

Ministar Marko Pavić predstavio je i Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine, za 2018. godinu.

Kazao je da je u prve dvije godine mandata ove Vlade osigurano 4,5 milijarde kuna za programe zapošljavanja, a ove godine na raspolaganju je dvije milijarde kuna.

"Već peti mjesec stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj manja je od one u eurozoni", rekao je ministar, istaknuvši da je 96.058 više zaposlenih nego prije tri godine.

Ministar se osvrnuo i na kritike vezane uz ugovore na određeno vrijeme koje se nude mladima.

I na tom je području, istaknuo je, prisutan pozitivan trend pa poslodavci unutar godine dana sve više prebacuju mlade zaposlenike iz određenog u neodređeni radni status. Tako je 2015. fiskalnu olakšicu za to koristilo 33.000 poslodavaca, a 2018. bilo ih je 101.000.

"Politika Vlade je dovela do toga da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, ubrzanje gospodarskog ciklusa i povećanje stope zaposlenosti koja je u trećem kvartalu prošle godine iznosila 66 posto", naglasio je ministar Pavić.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 25. športskim susretima državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji će se održati u turističkom naselju “Zaton Holiday Resort“, pokraj Nina, od 22. do 26. svibnja 2019. godine.

Izvor: Vlada/Hina