Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 3. 2019.

Strože kazne za obiteljsko nasilje, više sigurnih kuća i telefon za žrtve 24/7

Uz predsjednika Vlade na sastanku su bili ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić

Dogovoreno je da će se do kraja godine otvoriti dežurni telefon za žrtve nasilja te u šest županija, koje ih još nemaju, otvoriti sigurne kuće, a u sklopu srednjoročnih mjera najavljene su izmjene zakona sa strožim kaznama.

U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković kazao je kako je ova Inicijativa o nasilju u obitelji, kao izrazito negativnom fenomenu i društvenom problemu, progovorila na jedan otvoreniji i jasniji način koji je mobilizirao mnoge u hrvatskom društvu.

„Smatram da je ta poruka bila jako dobra, da je ona uključila one na koje se to najviše odnosi, a to su žrtve nasilja u obitelji, i drago mi je da taj doprinos, taj svojevrsni krik civilnoga društva i žrtava nailazi na otvorena vrata Vlade mene osobno i svih resora koji se ovim problemom bave“, naglasio je Plenković.

Dodao je da su predstavnici Vlade i Inicijative proveli dva sata u otvorenom razgovoru i argumentiranoj raspravi.

„Nastojali smo vidjeti što od onih zahtjeva koji su bili formulirani od strane Inicijative #spasime možemo napraviti u kraćem roku, a što od toga možemo napraviti u srednjem roku“, rekao je predsjednik Vlade.

Telefon za žrtve nasilja dostupan 24 sata dnevno, više sigurnih kuća

Naglasio je da brojne aktivnosti koje ova Vlada i određeni resori poduzimaju kada je riječ o prevenciji nasilja, kažnjavanju počinitelja, podršci žrtvama i jačanju svih institucija koje se time bave, kao i senzibiliziranju javnosti, nastoji kontinuirano unaprijediti.

Premijer Plenković najavio je da će se do kraja ove godine na razini države ustrojiti dežurni telefon za žrtve nasilja koji bi im bio dostupan 24 sata, 7 dana u tjednu, te da će se prethodno educirati operateri koji će im moći pružiti odgovarajući savjet i pomoć.

Kako bi se premostilo vrijeme do ustrojavanja toga telefona, vidjet će se što se može učiniti s prisutnim operaterima na 112 i 192, koji će davati inicijalne informacije, uz dodatne edukacije u Ministarstvu unutarnjih poslova koje je zaduženo za te službe.

Što se tiče pitanja sigurnih kuća, dogovoreno je da će Vlada u razgovoru sa županima osigurati da se do kraja godine one organiziraju i ustroje i u onih 6 županija gdje ih trenutno nema.

Strože kazne za nasilje u obitelji

Govoreći o aktivnostima srednjoročnog karaktera, odnosno zakonskim izmjenama, premijer Plenković kazao je da će Ministarstvo pravosuđa prionuti izradi izmjena Kaznenoga zakona te Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, kako bi se napravilo ono što je najbitnije, a to je da se postrože kazne koje su u ovom trenutku nerijetko blaže jer se tretiraju kao prekršaj, a ne kaznena djela.

„Smatramo da preventivna i odvraćajuća uloga penalne politike može biti učinkovitija ukoliko su te kazne strože. U toj radnoj skupini sudjelovat će i predstavnici Inicijative, uz pravne eksperte, što je dobro jer je riječ o ljudima koji se kroz konkretne slučajeve susreću s individualnim slučajevima nasilja i svim problemima koje žrtve doživljavaju u pravnim procesima“, dodao je predsjednik Vlade.

Istodobno, i dalje će se jačati edukativni procesi, obrazovni sustav, i u okviru postojeće kurikularne reforme, i kada je riječ o građanskom i tjelesnom odgoju.

Senzibilizirati mlade od najranije dobi na neprihvatljivost nasilja

„U pitanje senzibiliziranja naših mladih od najranijega djetinjstva vrlo će se jasno ugraditi da je nasilje društveno neprihvatljivo, neprihvatljivo od najranije dobi, i da šamar nije dobrodošao u bilo kojoj varijanti jer onda kasnije evoluira do strašnih slučajeva nasilja“, poručio je premijer Plenković.

Najvažnijim je izdvojio nastavak senzibiliziranja javnosti za ovu temu, što podrazumijeva i Vladina jasna očitovanja.

„Ja sam dio te javne kampanje preuzeo i prošle godine prigodom ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Smatram da trebamo uložiti dodatne aktivnosti putem medija, Interneta i svih modernih načina komunikacije, a to podrazumijeva i društvene mreže, i na tome ćemo raditi sa svim uključenim resorima“, istaknuo je.

Najavio je da će ministar unutarnjih poslova Božinović obaviti razgovore s Ravnateljstvom policije o načinima daljnjeg postupanja prema kvalifikacijama nasilja u obitelji. Isto tako, poštujući neovisnost i samostalnost Državnoga odvjetništva, ministri pravosuđa i unutarnjih poslova razgovarat će s predstavnicima DORH-a kako bi se vidjelo što ono mogu učiniti u okviru svojih načina postupanja da se ta djela kvalificiraju na teži način.

Precizan protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada će ovoga tjedna izaći u javnost s dokumentom, koji je pripremilo Ministarstvo socijalne politike u suradnji s ostalim nadležnim resorima, vrlo preciznoga protokola o tome što pojedine institucije rade kada je riječ o nasilju u obitelji. Dodao je da je dokument napravljen neovisno o ovome prosvjedu, sa željom da kroz javnu raspravu pridonesu svi oni koji žele poboljšati standardne procedure svih resora te da ga Vlada usvoji što prije.

„Predstavnicima Inicijative zahvaljujem se na svemu onome što su učinili da ovaj grozni društveni fenomen, nasilje u obitelji, nasilje nad ženama i nad djecom, zajednički pokušamo smanjiti, riješiti, prevenirati i emancipirati sve da ga ne toleriraju u bilo kojem pogledu“, poručio je. Inicijatorica subotnjeg prosvjeda Jelena Veljača kazala je da su u Inicijativi posebno zadovoljni činjenicom što će sudjelovati u radu nekoliko radnih skupina.

„Radit ćemo strastveno, kao što smo radili i na prosvjedu, i nećemo iznevjeriti ni vas koji ste nas podržavali ni žrtve nasilja. Napravit ćemo sve da se ovi zahtjevi stvarno implementiraju u sustav“, poručila je.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ustvrdio je da će se, u najbržem mogućem roku, Hrvatskom saboru predložiti izmjene određenih zakona i podizanje minimuma kazni, tamo gdje su one preblage, kako bi bile strože i oštrije.