Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 3. 2019.

Zahvalni smo ženama za doprinos izgradnji hrvatskoga društva

Ovo je prilika da se prisjetimo položaja žena u društvu te zajedničkih napora za ravnopravnost žena i nastavak borbe za njihovo neotuđivo dostojanstvo, poručio je premijer Plenković čestitavši Međunarodni dan žena na početku 146. sjednice Vlade

Naglasio je da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljna vrednota hrvatskog ustavnog poretka, koja se očituje u svakoj zajednici, prije svega kroz uključenost i ravnopravnost žena u svim aspektima društvenoga života.

„Stoga naša Vlada promiče i ekonomska i politička i društvena prava žena i aktivno se borimo protiv svih oblika diskriminacije temeljem spola, a posebno protiv nasilja nad ženama“, rekao je.

Izrazio je iskreno poštovanje svim ženama u Hrvatskoj, zahvalio im na njihovom radu, požrtvovnosti, snazi i doprinosu izgradnji hrvatskoga društva.

Predsjednik Vlade naglasio je da broj i aktivnost žena u svim sferama društva mora biti jednak s muškarcima, a osobito na rukovodećim položajima. „To su one zadaće koje ostaju pred svima nama“, dodao je.

„Još jednom, u ime svih kolega, čestitam“, rekao je Plenković.

Pridruživanje CERN-u velik je iskorak za hrvatsku znanost

Potom se osvrnuo na aktualna zbivanja u proteklome tjednu, izdvojivši prvo pridruživanje Hrvatske CERN-u.

„To je veliki iskorak u ovoj organizaciji koji će pridonijeti izvrsnosti i većoj kvaliteti hrvatske znanosti, sudjelovanju u velikim međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima na tragu dosadašnje suradnje, osobito kroz Institut Ruđera Boškovića, ali i druge. Vjerujem da je to jako dobar primjer jer je na tragu naše politike većeg ulaganja u znanost“, istaknuo je.

Dodao je da je kvalitetna suradnja između akademske zajednice i znanstvenih institucija, gospodarstva, kao primjene znanja koja se tamo utvrđuju, i društveno korisne uloge koju trebaju osigurati institucije vlasti, trokut koji omogućuje uspješnije funkcioniranje svakoga društva.

Govoreći o drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, ocijenio ju je kvalitetnom i sadržajnom.

„Pripremamo se za sljedeće korake oko tečajnoga mehanizma II. Ispunjavamo obveze koje su pred nama, jačamo našu financijsku stabilnost, ali isto tako poduzimamo druge strukturne reforme koje će biti na tragu zadnjeg Izvješća Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, radimo na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji, gospodarskom rastu i boljim pokazateljima. Na taj način ispunjavamo kriterije koji su pred nama, a tiču se uvođenja eura“, rekao je premijer.

Zadarska županija važno gospodarsko i prometno središte

Predsjednik Vlade posjetio je jučer Zadarsku županiju, a kazao je da je riječ o županiji koja se jako dobro razvija, s pulsirajućim gospodarstvom, te da je postala važno prometno i gospodarsko čvorište, zbog autoceste, zračne luke i putničkog terminala Gaženica, kao i niza drugih investicija.

Samo na lokacijama koje je jučer posjetio, dodao je, radi se o investicijama od 1,4 milijarde kuna, a niz je drugih projekata u tijeku ili u pripremi koji će podići gospodarski razvoj te županije.

Posebno je zadovoljstvo izrazio posjetom otocima Ugljanu i Pašmanu, središtu klastera Hrvatskog otočnog proizvoda.

„Na tragu naše politike i novog Zakona o otocima poslali smo još jednu važnu poruku. Vodite računa da je svako četvrto noćenje u hrvatskom turizmu ostvareno na hrvatskim otocima“, kazao je.

Suradnja Vlade i lokalne samouprave bez presedana

Osvrnuo se i na susret s predstavnicima hrvatskih općina u Rugvici. Kazao je da koncept suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave počiva na četiri stupa.

Prvi je partnerstvo i dijalog te otvorenost u komunikaciji, bez presedana. Svi župani, gradonačelnici i načelnici sami kažu da nijedna vlada nije ovoliko uložila u proces zajedničkoga, višerazinskog upravljanja Hrvatskom kao ova Vlada, kazao je premijer - i to ne samo zbog sustavnih susreta nego zbog brzine rješavanja problema.

Drugi stup je funkcionalna decentralizacija, koja uključuje provedbu načela supsidijarnosti, odnosno ono što se može spustiti na lokalnu razinu u pogledu nadležnosti, koja je građanima najbliža. Dodao je da na tom putu Vlada nije ostavila lokalnu i područnu razinu s puno nadležnosti i odgovornosti bez alata.

Taj se alat manifestirao kroz fiskalnu decentralizaciju, što je treći stup suradnje. Podsjetio je da je kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, u pogledu izvornih prihoda Vlada prepustila 2 milijarde i 100 milijuna kuna županijama, gradovima i općinama, čime su oni postali sposobniji realizirati vlastite projekte i participirati u sufinanciranju europskih projekata.

Četvrti je stup potpora u konkretnim projektima, koje bi bilo teško realizirati bez potpore države.

„Napravili smo iskorake koje itekako vide naši sugrađani, a osobito oni koji su odgovorni na lokalnoj razini“, poručio je predsjednik Vlade.

Povećanje stipendija za mlade učenike

Od ostalih aktivnosti izdvojio je susret s mladima koji se školuju u strukovnom obrazovanju na događaju „Obrtnik od formata - umjetnik od zanata“, koji smatra sjajnim primjerom korištenja Europskog socijalnog fonda za povećanje iznosa stipendija za mlade učenike, što će u sljedećim godinama omogućiti 67,8 milijuna kuna stipendija, odnosno duplo veći iznos nego trenutno.

Spomenuo i puštanje u rad uređaja za magnetsku rezonancu u virovitičkoj općoj bolnici, koji će pacijentima na tom području omogućiti kvalitetniju i bolju zdravstvenu skrb.
Na kraju se osvrnuo na sudjelovanje na Konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo“, gdje je bilo riječi o planovima za daljnji rad svih resora Vlade kao i postignućima u brojnim aktivnostima.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 25 točaka dnevnog reda

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić objedinjeno je predstavio Prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru. Istaknuo je kako je cilj olakšati, ubrzati, pojeftiniti sve radnje i postupke vezane za sudski registar i osnivanje trgovačkih društava.

"Omogućavamo osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, koja su dva najčešća oblika osnivanja trgovačkih društava, u potpunosti elektroničkim putem preko aplikacije e-osnivanje, a povezano sa sustavom osnivanja START Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta", kazao je, dodavši da će se tako osnivanje ovakvih trgovačkih društava moći obaviti u roku 15 minuta, bez sudjelovanja javnih bilježnika i s minimalnim troškovima.

Konkurentnije gospodarstvo

Naglasio je da se napušta obveza utvrđivanja predmeta poslovanja u društvenom ugovoru, ukida se obveza deponiranja potpisa, uvodi se elektronička komunikacija sa sudskim registrom u što su, pojasnio je, uključeni javni bilježnici, odvjetnici i Hrvatska gospodarska komora.

"Briše se trgovac pojedinac kao posebna vrsta obrtnika koji se upisuju u sudski registar", kazao je.

Predlaže se, nastavio je, lakši izlazak s tržišta propisivanjem postupaka za jednostavniju, bržu i jeftiniju likvidaciju trgovačkog društva kapitala, što bi značilo brisanje bez likvidacije.

Vezano za sudski registar, kazao je da je pozitivni iskorak smanjivanje rokova za odlučivanje o prijedlogu za rezervaciju imena s tri dana na jedan. Sud mora donijeti rješenje o upisu u sudski registar u roku pet dana, za razliku od dosadašnjih 15 dana.

"Svim ovim izmjenama i dopunama skraćujemo, pojeftinjujemo i ubrzavamo postupak, čime gospodarstvo postaje konkurentnije", zaključio je.

Unapređuje se sustav financiranja političke aktivnosti i izborne promidžbe

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac izvijestila je da se njime unaprjeđuje cjelovitije uređenje sustava financiranja političke aktivnosti i izborne promidžbe, te financiranje referendumskih aktivnosti koje sada nije uređeno niti jednim propisom. Također, osiguravaju se pretpostavke za učinkovitiji nadzor i jačanje transparentnosti putem uvođenja informatičkog sustava za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati financijska i druga propisana izvješća nadležnim tijelima.

"To će omogućiti učinkovitiji nadzor, uspostaviti lako pretražive baze podataka po različitim osnovama, pojednostaviti sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih propisanih izvješća od subjekta nadzora te osigurati njihovu objavu putem informacijskog sustava na jednom mjestu, što ujedno olakšava i praćenje političkog financiranja od strane javnosti", navela je državna tajnica.

Utvrđuju se kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka i nezavisnih vijećnika, čime će se osigurati minimalni zajednički standardi.

Državna tajnica Rimac pojasnila je da se ovim prijedlogom zakona utvrđuje da Državno izborno povjerenstvo, kao nadzorno tijelo, izriče sve administrativne sankcije, smanjuje se iznos prekršajnih sankcija razmjerno težini povrede za koju se izriču te se uređuju druga pitanja koja su se u provedi Zakona pokazala nedostatno uređenim.

Govoreći o razlikama između prvog čitanja i Konačnog prijedloga zakona, državna tajnica navela je da se jasno definira značenje pojmova konačni rezultati izbora, preciznije se definira raspoređivanje sredstava redovitog godišnjeg financiranja između političkih stranaka u koaliciji, definiraju se financijska sredstva koji ih se žele odreći nezavisni zastupnici te se definira postupanje sa sredstvima s posebnog računa nezavisnih zastupnika u slučaju smrti.

Također, zabranjuje se financiranje od strane trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinica lokalne samouprave s više od 5 posto udjela ili dionica, preciznije se određuje što se smatra donacijom neimenovanih i anonimnih izvora te se propisuju da administrativne sankcije za nepoštivanje određenih dijelova zakona donosi DIP. Dodala je da se detaljno razrađuje i pitanje privremene obustave isplate sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna bez umanjenja iznosa.

85 jedinica lokalne samouprave ostvaruje status brdsko-planinskog područja

Usvojena je Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja. Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac kazao je da je ovom odlukom utvrđeno 85 jedinica lokalne samouprave koje ostvaruju status brdsko-planinskog područja.

Pojasnio je da se ove jedinice razvrstavaju u tri skupine prema indeksu razvijenosti.

"Prvu skupinu čine jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja. Drugu skupinu čine jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u trećoj i četvrtoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Treću skupinu čine jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj i drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave", rekao je.

Za osjetljive sektore u poljoprivredi 131 milijun kuna

Donesena je Odluka o donošenju Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2019. godinu. Programom se provode mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, uzgoj rasplodnih krmača, za duhan, maslinovo ulje te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izdvojio je da se utvrđuju mjere, ciljevi, uvjeti, korisnici i financijska omotnica.

"Ukupna financijska sredstva potrebna za provedbu programa iznose 131 milijun kuna", kazao je.

Sredstva su planirana u državnom proračunu za 2019. i projekcijama za 2020. i 2021. godini unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede.

"Isplate za iznimno osjetljive sektore za koje se zahtjev podnosi za 2019. predviđaju se u sljedećoj godini, te omotnica za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima od 131 milijun kuna predstavlja godišnju gornju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna u 2020. godini", napomenuo je.

Usvojena je, također, Odluka o osnivanju Radne skupine za unapređenje uvjeta poslovanja u Republici Hrvatskoj. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat obrazložio je da je ova Radna skupina dodatni napor u cilju jačanja međuresorne suradnje te unapređenju i intenziviranju mjera za poboljšavanje uvjeta poslovanja poduzetnika.

"Radna skupina će analizirati i identificirati prioritete te predlagati mjere usklađene međuresorno. Omogućit će se učinkovitiji i jednostavniji uvjeti poslovanja gospodarskih subjekata", naglasio je ministar Horvat.

Prihvaćen Nacrt sporazuma o osnivanju GSV-a

Predstavljajući Nacrt sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić pojasnila je da sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, pravo na sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini stječu one udruge sindikata i poslodavaca više razine koje ispunjavaju Zakonom utvrđene kriterije.

Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti je u lipnju 2018. godine, nakon provedenog postupka utvrđivanja reprezentativnosti, utvrdilo reprezentativnost udruga poslodavaca i sindikata više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, i to na strani udruga sindikata više razine: Nezavisnom hrvatskom sindikatu, Savezu samostalnih sindikata Hrvatske te Matici hrvatskih sindikata, a na strani udruge poslodavaca više razine Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Vlada je ovlastila ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića za potpisivanje Sporazuma u ime Vlade.

Naglasak na preventivnom djelovanju

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović objedinjeno je predstavio Prijedloge uredbi o izmjenama i dopunama - Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredbe o plaćama policijskih službenika, Uredbe o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju i Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja.

"Predložene izmjene i dopune u bitnome se odnose na ustrojavanje Ravnateljstva civilne zaštite i reorganizaciju Uprave kriminalističke policije", naglasio je.

Kazao je da je ustrojavanje Ravnateljstva civilne zaštite vezano za odluku Vlade od 2. kolovoza 2018. godine kojom se pet državnih tijela pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova.

"Učinkovitije će se upravljati rizicima te uspostaviti kvalitetan i jeftiniji proces planiranja. Naglasak je na preventivnom djelovanju, rješava se i problem nadležnosti u vođenju i zapovijedanju u velikim nesrećama i katastrofama", kazao je.

Istaknuo je da će postrojbe Civile zaštite biti organizirane od postojećih snaga - vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja, Crvenog križa i ostalih udruga - na modularan način.

"Neće se osnivati nove postrojbe. Koristit će se postojeće snage, profesionalne, ali u najvećoj mjere volonterske koje će, osim rada u dnevnim operativnim zadaćama, djelovati u sustavu odgovora na velike nesreće i katastrofe", kazao je.

Dodao je da će se bitno smanjiti troškovi te će se učinkovitije i brže osigurati povlačenje financijskih sredstava iz EU fondova.

Veće plaće kriminalističkim policajcima

Što se tiče preustroja rada kriminalističke policije, naglasio je da se nakon dugog niza godina povećavaju koeficijenti za plaće za oko tisuću policijskih službenika kriminalističke policije srednje stručne spreme.

"Na temelju analize trenutnog ustroja, predlaže se povećati broj izvršitelja Službe za međunarodnu policijsku suradnju s obzirom na podizanje spremnosti za ulazak u Schengenski prostor, ustrojavanje novih radnih mjesta u kojima će biti objedinjeni kriminalističko-obavještajni poslovi", rekao je.

Pojasnio je da će se u policijskim postajama 3. kategorije, koje bilježe do 100 kaznenih djela na godišnjoj razini, ukinuti radna mjesta pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju.

Ukidanje i spajanje nekih policijskih postaja

Izmjenom Uredbe o područjima sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i postaja u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj ukidaju se I., II. i III. policijska postaja, a ustrojavaju se I. policijska postaja I. kategorije i II. policijska postaja II. kategorije.

Također, ukidaju se odvojene postaje pomorske i aerodromske policije u Rijeci i Puli te se ustrojavaju jedinstvene postaje pomorske i aerodromske policije.

U Policijskoj upravi ličko–senjskoj Policijska postaja Donji Lapac ustrojava se kao Postaja granične policije Donji Lapac, a u Policijskoj postaji međimurskoj ukida se Policijska postaja Štrigova te se njezino postajno područje pripaja Policijskoj postaji Mursko Središće.

Ostale promjene odnose se na ustrojavanje Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove te Uprave na ljudske potencijale kao i ustrojavanje Arhiva hrvatske policije iz Domovinskog rata.

Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad turnirom 12 najboljih šahista svijeta - Grand Chess Tour, koji će se održati u Zagrebu, od 25. lipnja do 8. srpnja 2019. godine.

Izvor: Vlada RH / Hina