Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 1. 2019.

Ukidanjem nametâ 626 milijuna kuna rasterećenja za poduzetnike

Otvarajući 135. sjednicu Vlade, premijer Plenković rezimirao je reformske mjere Vlade u 2018. te istaknuo da se nastavlja sa strukturnim reformama, fiskalnom konsolidacijom i rasterećenjem gospodarstva

Prije svega je izdvojio recentnije mjere, kao što je treća faza porezne reforme koja je donijela daljnje rasterećenje i za građane i za poslodavce, što je pridonijelo povećanju zaposlenosti i povećanju plaća i potrošnje te ukupnog rada gospodarstva.

Povećana minimalna plaća i mirovine

,,Mirovine su povećane za šest posto, a sada je na snagu stupila nova mirovinska reforma koja treba sustav učiniti održivim i u narednih 20-ak godina uštedjeti značajna sredstva za državni proračun, ali i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da ta reforma nije donesena'', poručio je Plenković, dodavši da je povećana i minimalna plaća na 3.000 kuna, uz kompenzacijske mjere za poslodavce, osobito za one sektore u kojima je minimalna plaća najučestalija.

Deblokirano 50 tisuća građana, snižen PDV na hranu i bezreceptne lijekove

Također, Vlada je deblokirala preko 50 tisuća građana, a prije dva dana je stupio na snagu i Zakon o stečaju potrošača koji će dodatno olakšati situaciju blokiranima.

Obrazovna reforma ide dalje, poručio je premijer Plenković dodavši da stručne radne skupine rade na novim nacrtima kurikuluma kako bi se pripremili za novu školsku godinu, a obrazovni sustav dugoročno uskladio s potrebama tržišta rada.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem novog granskog kolektivnog ugovora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kojeg je ocijenio kvalitetnim.

Naglasio je i da je izmjenama u sustavu PDV-a snižena cijena upravo onih namirnica koje su najčešće u potrošačkim košaricama, kao što su svježe meso, povrće, voće, riba, jaja i dječje pelene, ali i bezreceptni lijekovi.

Izdvojio je i dvije uspješne mjere u demografskoj politici. Prva je dizanje neoporezivog dijela naknade za novorođenče s 3.362 na 10.000 kuna, a druga dizanje neoporezivog dohotka s 2.500 na 7.500 kuna. Te su mjere omogućile dodatne prihode za preko 400 tisuća ljudi, u iznosu od preko milijardu kuna za prošlu godinu, prema zadnjim podacima.

„Sve su te mjere pridonijele boljem životu naših ljudi“, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je kroz mjeru iz Programa ruralnog razvoja financirana izgradnja odnosno obnova 113 dječjih vrtića u mjestima manjim od 5 tisuća ljudi.

„Hrvatska trenutno obnavlja ili oprema 500 dječjih vrtića“, naglasio je premijer Plenković.

Daljnje uštede i rasterećenje gospodarstva

Nastavlja se ukidanje odnosno spajanje agencija s javnim ovlastima, a dosad ih je ukinuto odnosno spojeno 40-ak, što će dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.

Govoreći o potporama u poljoprivredi, naglasio je da Vlada u pregovorima o idućem Višegodišnjem financijskom okviru želi nastaviti rasterećenje državnoga proračuna i omogućiti više europskih sredstava.

„Nastavit ćemo s našom politikom strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije“, poručio je predsjednik Vlade.

Zahvalio je policajcima koji čuvaju hrvatske granice na svemu što rade te svima koji rade na ukupnim naporima za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.

Dodao je da će Vlada nastaviti i s daljnjim pripremama za uvođenje eura te napomenuo da će stručna javna rasprava pridonijeti razumijevanju koje će hrvatski građani od toga imati.

Ukupno 2 milijarde kuna smanjenja različitih nameta

Što se tiče ugovaranja europskih sredstava, podsjetio je da su oni podignuti s početnih 9 posto na 60 posto, a do kraja ove godine bit će na preko 85 posto.

„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem“, naglasio je Plenković, najavivši prvu točku današnje sjednice Vlade, odnosno donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. Dodao je da se radi o trećem takvom planu.

„Do sada smo takvim planovima u 2017. i 2018. uštedjeli milijardu i 600 milijuna kuna za hrvatsko gospodarstvo ukidanjem i pojednostavljenjem različitih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna, a kada se on provede bit će to više od 2 milijarde kuna rasterećenja odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta“, poručio je.

Odluka o borbenim zrakoplovima nakon očitovanja Izraela i SAD-a

Osvrnuo se potom na nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova te naglasio kako očekuje konačna i jasna očitovanja Izraela i SAD-a. Najavio je da će Vlada nakon toga donijeti odluku o sudbini tog natječaja.

Podsjetio je kako postoje poteškoće između Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja tzv. suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani, pri čemu je u konkretnom slučaju Hrvatska treća strana.

"Suprotno onome što smo imali kao informaciju u cijelom procesu koji je vođen u posljednje skoro dvije godine, sada je došlo do određenih problema, gdje očito sa strane Sjedinjenih Američkih Država postoje rezerve u pogledu transfera tehnologije koja je izvorno američka, a nadograđena je izraelskom tehnologijom", rekao je predsjednik Vlade.

„Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke da možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi“, naglasio je premijer Plenković.

„U svakom slučaju, nije nam drago što je do ovoga došlo, ali sada nastojimo identificirati točno razloge problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke“, poručio je.
Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 22 točke dnevnog reda: Prijedlog akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima...
Vlada je usvojila nekoliko uredbi, među kojima i Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. godinu. Ujedno je i usvojena Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u.

314 mjera za rasterećenje gospodarstva

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. sadrži 314 mjera s predviđenim rasterećenjima od 626,74 milijuna kuna, u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza te trošarina.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je da je Akcijski plan rezultat sustavnog rada Vladinih tijela na stvaranju boljeg poslovnog okruženja.

"Nakon 2017. i 2018., i u 2019. izrađena je verzija Akcijskog plana. Postupak analize i utvrđivanja mjera rasterećenja primjer je kvalitetne suradnje tijela državne uprave s poduzetnicima i poslovnim udruženjima", kazao je.

Dodao je da je tijekom utvrđivanja mjera za rasterećenje gospodarstva provedena analiza 939 propisa, odnosno u njima sadržanih 3 076 obveza za poduzetnike.

Horvat je izdvojio da je temeljni cilj stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja kroz implementaciju boljih uvjeta poslovanja i manje administrativne troškove, odnosno što brže moguće dobivanje dozvola i rješenja sa što manje administrativnih prepreka.

Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu provedeno je 180 mjera administrativnog rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna.

"U 2017. provedeno je 75 od ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera procijenjene vrijednosti od preko milijarde kuna ušteda. Kroz akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto ukupno planirane vrijednosti rasterećenja", kazao je.

Nakon tri godine - više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja poduzetnika

Izvijestio je da je od ukupno 314 mjera iz Akcijskog plana za 2019. već provedeno njih 25.

"Dakle, kumulativno očekujemo da provedbom ovih mjera hrvatski poduzetnici osjete uštedu na razini od 626 milijuna kuna. Time potvrđujemo da bismo nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih rasterećenja došli do više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza", rekao je.

Istaknuo je da sve one mjere koje nisu provedene u 2017. i 2018. ne znači da se ta obveza dokinula ili da je nema.

Kada je riječ o metodama kojima su se ustanovila opterećenja poduzetnicima, radi se o općepoznatoj formuli u administracijama koju koristi većina zemalja Europske unije i OECD-a. Riječ je, naime, o SCM metodologiji.

"Primjena predmetnog modela potpuno je identična onima u zemljama našeg okruženja. Sve ove brojke i valorizacije radili su SCM koordinatori unutar 12-ak ministarstava, predvođeni timom stručnjaka koji su edukacije i školovanje završili u Engleskoj, a danas rade u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta", rekao je.

Naglasio je da je već na samom početku godine u 36 različitih područja, 11 ministarstava, evidentirano 314 mjera koje su nepotrebne, ili vremenski predugo traju, ili u procesu pribavljanja podataka koje netko nekome mora dostavljati postoji previše koraka, ili su pak te procedure rađene administrativno potpuno nekompetentno odnosno digitalnim putem je veća fleksibilnost i učinkovitost.

"Unutar 36 područja rađena je 'snimka' i analiza 939 raznih propisa, od toga preko 3 tisuće različitih administrativnih opterećenja. Dakle, za 10-ak posto njih, ako ih uspijemo anulirati, u 2019. poduzetnici više neće ni znati", kazao je.

Akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjere u Ministarstvu financija i to u vrijednosti od 230,5 milijuna kuna. Slijede Ministarstvo pravosuđa s planiranim iznosom rasterećenja od gotovo 179 milijuna kuna, potom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike gotovo 105 milijuna kuna te Ministarstvo demografije, obitelji, mlade i socijalnu politiku 59,6 milijuna kuna.

U Ministarstvu financija najviše ušteda, od 121,7 milijuna kuna, predlaže se kroz ukidanje dva doprinosa na osnovicu - doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Znatnija ušteda, od 25,1 milijun kuna, planira se i kroz ukidanje tih doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti, a sve to napravit će se kroz donošenje pravilnika o doprinosima u prvom kvartalu ove godine.

Također, više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi (OPZ- STAT-1), koje je sada propisano četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje. To se planira kroz donošenje pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona u prvom kvartalu ove godine.

U Ministarstvu pravosuđa izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima, čije se donošenje planira za treći kvartal ove godine, planira se stvoriti preduvjete za obavljanje radnji elektroničkim putem, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis statusnih promjena u sudski registar. U tom dijelu planirane su najveće uštede, u visini od 146,4 milijuna kuna.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede planiraju se u području gospodarenja otpadom, više od 95 milijuna kuna, pri čemu bi se primjerice kroz pojednostavljenje obrasca PL-O za proizvođača otpada rasteretilo gospodarstvo za 22,4 milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi obrazac za proizvođače otpada i kroz samo smanjenje broja obveznika vođenja ONTO-P obrasca, gospodarstvo rasteretilo za 25,6 milijuna kuna.

Najveće rasterećenje planirano u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u visinu od 44,6 milijuna kuna planira se kroz ukidanje obveze upisa nekih podataka prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je ovaj Akcijski plan s dosad najvećim brojem mjera. "Nadam se da će svi resori u sljedećih godinu dana, a i po mogućnosti ranije, ispuniti većinu koraka koji će rasteretiti gospodarstvo", dodao je.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama te Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da se navedeni prijedlozi zakona usklađuju s posebnim propisom kojim se uređuje pripajanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Isto tako, kazao je ministar, ovi prijedlozi zakona usklađuju se s posebnim propisom kojim se uređuje osnivanje Državnog inspektorata na način da poslove u nadležnosti inspekcije zaštite prirode preuzima novo ustrojeno inspekcijsko tijelo.

Za preuzete decentralizirane funkcije ukupno 2,3 milijarde kuna, 2 posto više nego 2018.

Vlada je donijela Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. godinu.

Ministar financija Zdravko Marić objasnio je da se decentralizirane funkcije financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak, po stopi od 6 posto te sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije planiranih u državnom proračunu na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova - Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima.

U praksi to znači, naveo je ministar, ako korisnici pomoći (općine, gradovi, županije) iz dodatnog udjela porezna na dohodak propisanog Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za financiranje preuzetih decentraliziranih funkcija, utvrđenih godišnjim odlukama Vlade, one ostvaruju prava na sredstva s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje su planirane u proračunu za određenu proračunsku godinu.

"U 2019. godini sredstva pomoći izravnanja planirana su u iznosu od 1,636 milijardu kuna, a kada se tome pridoda i projekcija kretanja prihoda od poreza na dohodak, odnosno ovih 6 posto, ukupni iznos je 2,332 milijarde kuna, što je 2 posto više nego 2018. godine", naglasio je ministar Marić.

Vladinim su odlukama tako određeni kriteriji, mjerila i iznosi za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, srednjih škola i učeničkih domova, kao i o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove, za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva, za financiranje domova za starije i nemoćne osobe te za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi za ovu godinu.

Za sektor vina u idućih pet godina 55,4 milijuna eura potpora

Vlada je donijela Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023., kojim se stvara podloga za financijsku potporu u idućih pet godina u iznosu od 55,4 milijuna eura za poticanje investicija i razvojnih projekata, odnosno 11,09 milijuna eura po godini, počevši od ove godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da se već do kraja mjeseca očekuju prvi natječaji.

Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. do 2023. godine temelji se na četiri mjere: informiranje u državama članicama - kroz davanja potpora za informativne kampanje vezano uz vino u državama članicama, promidžba na tržištima trećih zemalja - kroz davanje potpora za promidžbene aktivnosti vinara na trećim tržištima, restrukturiranje i konverzija vinograda - kroz davanje potpora za investicije u rekonstrukciju postojećih vinograda i ulaganja - kroz davanje potpore za investicijska ulaganju u izgradnju podruma i nabavku vinarske i vinogradarske opreme.

Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak predstavila je Nacionalni plan za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019–2021. kazavši da je Prijedlog Plana izradila Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, koja je osnovana s ciljem provođenja ciljeva i mjera iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Navela je da Nacionalni plan ima šest ciljeva, a to su: ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unaprjeđivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu, unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku, omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja, podići stopu završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija, unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina te uključiti standarde vezane za unaprjeđivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u sustav osiguravanja kvalitete.

Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu u sklopu razdjela Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, za razdoblje 2019.-2021., u ukupnom iznosu većem od 492 milijuna.

Sustav podrške žrtvama i svjedocima podići na višu razinu

Prihvaćen je i Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine, kojim se preciznije definiraju pojedine mjere i načini njihova ostvarenja, rokovi izvršenja i konkretne zadaće pojedinih izvršitelja za razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđenje sustava podrške žrtvama i svjedocima u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave izradilo je predloženi Akcijski plan, kojim su utvrđena četiri temeljna područja: koordinacija međuresornog djelovanja sa standardizacijom postupanja za sva tijela koja pružaju podršku žrtvama i svjedocima, uz povezivanje općeg sustava i specijaliziranih programa podrške, unaprjeđenje normativnog okvira uz izgradnju informacijskog sustava za praćenje provedbe podrške žrtvama i svjedocima, daljnje uključivanje organizacija civilnog društva u sustav podrške žrtvama i svjedocima te jačanje međunarodne suradnje.

Cilj je Akcijskog plana pružanje podrške i pomoći žrtvi ili svjedoku kaznenog djela tijekom kaznenog/prekršajnog postupka i nakon njega radi smanjenja psiholoških trauma i osjećaja prepuštenosti samome sebi, ublažavanja straha i pružanja osjećaja zaštićenosti te rehabilitacija i zaštita narušenih prava.

"Akcijskim planom želimo sustav podrške žrtvama i svjedocima podići na jednu višu razinu", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Ravnopravno sudjelovanje u projektima koje financira CERN

Prihvaćena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u. Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak govoreći o ovoj odluci istaknula je da je Hrvatska uspostavila odnose s CERN-om ubrzo nakon stjecanja neovisnosti.

"A danas su u razne CERN-ove programe snažno uključene različite grupe znanstvenika. U proteklim godinama znanstvenici iz Hrvatske objavili su, u suradnji s kolegama, više od 300 znanstvenih radova, izradili niz doktorskih disertacija te održali više od 150 stručnih i znanstveno-popularnih predavanja", kazala je, napomenuvši da će se pridruženim članstvom omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN, veća kvaliteta istraživanja te povećati mobilnost znanstvenika.

Ujedno se, kazala je, otvaraju nove poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke na europskom tržištu.