Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 12. 2018.

Summitom SEI-a Hrvatska se dodatno profilirala na međunarodnoj sceni

Na 129. sjednici Vlade usvojen je konačni prijedlog zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, prijedlog zakona o tržištu rada, kao i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom

Govoreći o Međunarodnom danu osoba s invaliditetom, koji je obilježen 3. prosinca, premijer Plenković podsjetio je na to da su potpisani ugovori u okviru Poziva za provedbu trogodišnjih programa udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (za razdoblje od 2019. do 2021. godine) te Poziva „Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza 2“ sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF).

Za osobe s invaliditetom osigurane 2 milijarde kuna

„Ova je tema važna za cijelo društvo. Podatak koji ne smijemo smetnuti s uma je da je u Hrvatskoj čak 500.724 osobe s invaliditetom. Okosnice naše politike, u suradnji sa zastupnicom Ljubicom Lukačić, su zalaganje za veća prava, bolju integraciju i u obrazovni sustav i što je više moguće u tržište rada, uz to da cijenimo što osobe koje skrbe o osobama s invaliditetom posebice njihove obitelji i asistenti svojim radom svakoga dana nastoje olakšati njihov život“, poručio je premijer Plenković.

Naglasio je da je u proračunu za osobe s invaliditetom osigurano gotovo 1,7 milijardi kuna te dodatnih 300 milijuna kuna iz europskih fondova.

Potom se osvrnuo na sastanak na vrhu Srednjoeuropske inicijative, koji je okupio i pet premijera – mađarskog, slovačkog, makedonskog, albanskog i rumunjsku premijerku te niz drugih visokih dužnosnika.

Ocijenio je da je jednim dobrim sastankom zaključeno još jedno predsjedanje Hrvatske, s obzirom da je ove godine Hrvatska predsjedala i Odborom ministara Vijeća Europe.

„Sve su to korisna iskustva i prigoda za profiliranje Hrvatske na međunarodnoj sceni“, naglasio je premijer i dodao da su ostvareni prioriteti koje je Hrvatska postavila.

Potpora SAD-a izgradnji LNG terminala na Krku

Istaknuo je da čak 55 posto ukupne trgovinske razmjene Hrvatske odlazi na države Srednjoeuropske inicijative.

Zahvalio je i Hrvatskoj gospodarskoj komori i Ministarstvu gospodarstva koji su tim povodom organizirala uspješan poslovni forum.

Nakon Hrvatske, Srednjoeuropskom inicijativom predsjedat će Italija.

Od ostalih događanja, izdvojio je susret s pomoćnikom državnom tajnika SAD-a za energetiku Francisom R. Fannonom, s kojim je razgovarao o američkim investicijama u Hrvatskoj i izgradnji LNG terminala na Krku.

Na otvorenom dijelu raspravljene su 24 točke dnevnog reda

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavio je Prijedlog zakona o tržištu rada i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja. Prijedlogom zakona o tržištu rada radi se usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine u dijelu koji se odnosi na ukidanje doprinosa za zapošljavanje i u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje sezonskog radnika u poljoprivredi.

"Poreznom reformom, odnosno konkretno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. ukidaju se doprinosi na zapošljavanje. S obzirom da smo u Zakonu o poticanju zapošljavanja crpili pravo za naknadu nezaposlenima, kroz uvjet da moraju plaćati doprinos za zapošljavanje to usklađujemo s novom poreznom reformom te sve prebacujemo u jedinstveni Zakon o tržištu rada", kazao je ministar.

Posebno je istaknuo da se jamči zadržavanje postojećih prava za vrijeme nezaposlenosti.

"Drugim riječima, nitko neće osjetiti smanjenje prava za vrijeme nezaposlenosti, a troškovi naknada za nezaposlene osigurat će se u općem prihodu države", dodao je.

Također, jamči se zadržavanje prava na novčanu pomoć, u istom opsegu i visini, stalnom sezoncu i osobi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Lakše školske torbe, niže cijene udžbenika

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu naglasila da se omogućavaju lakše školske torbe, niže cijene i mogućnost digitalizacije koja daje jednake prilike svim učenicima za protok informacija i korištenja tehnologija.

"Što se tiče samog prijedloga zakona u odnosu na prvo čitanje, revidirani su koeficijenti za izračun cijene udžbenika na način da su, osim satnice, u obzir uzeti i broj predmeta u razredima. To je rezultiralo manjom korekcijom pa tako u razrednoj nastavi - od prvog do četvrtog razreda osnovne škole - najviša je cijena udžbenika 10 posto medijalne plaće u Hrvatskoj. U višim razredima - dakle peti i šesti - to je 14 posto medijalne plaće, odnosno u sedmom i osmom razredu 15,5 posto", pojasnila je.

Dodala je pritom da je dorađena definicija udžbenika i pojašnjena procedura odobravanja ostalih materijala koji nisu u užoj definiciji udžbenika.

"Osobno sam zadovoljna kako smo doradili ovaj zakon i mislim da je on kvalitetan", zaključila je ministrica.

Usklađenje s Direktivom o suzbijanju terorizma

Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da je riječ o usklađivanju kazneno-materijalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

Tako se predloženi zakon usklađuje s Direktivom o suzbijanju terorizma na način da su uvedene nove inkriminacije i to: primanje obuke za terorizam i putovanje u svrhu terorizma.

Ministar je pojasnio i da su, sukladno usklađenju s Direktivom o napadima na informacijske sustave, izmijenjena tri kaznena djela iz Glave kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, i to: neovlašteni pristup, oštećenje računalnih podataka i zlouporaba naprava.

Propisan je novi članak 18.a kojim se reguliraju posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka u odnosu na države ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena, a vezano za primjenu načela ne bis in idem. Propisivanjem ovog članka isključena je mogućnost vođenja kaznenog postupka u Hrvatskoj radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske kada je u odnosu na isto djelo i istog počinitelja postupak pravomoćno dovršen u državi ugovornici Konvencije, uz uvjet da kazna, ako je izrečena, mora biti izvršena ili u postupku izvršenja ili se više ne može izvršiti prema zakonu države ugovornice koja je kaznu izrekla.

Ministar Bošnjaković izvijestio je da su sukladno usklađenju s Direktivom o zaštiti okoliša izvršene izmjene i dopune kaznenih djela protiv okoliša, a predloženo je i pooštravanje kažnjavanja u odnosu na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno usklađenju s Direktivom o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.

Kazao je i da su izmjene i dopune Kaznenog zakona iskorištene i za nomotehnička poboljšanja, pa se tako npr. definicija žrtve usklađuje s definicijom žrtve iz Zakona o kaznenom postupku.

Pojednostavljuju se postupci izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kojim se prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i to u djelu obveznog izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina te izrade plana za gospodarenja ovim otpadom.

"Radi bržeg ostvarivanja ciljeva koje Hrvatska ima zadane za 2019. i 2020. godinu ovim prijedlogom zakona se, između ostalog, dodatno reguliraju obveze obrade ostatnog miješanog komunalnog otpada, propisuje se pravo na novčanu naknadu za jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi neusklađeno odlagalište, a propisuje se i odluka ministra kojom će se odrediti redoslijed zatvaranja postojećih neusklađenih odlagališta otpada do otvaranja centara za gospodarenje otpadom", rekao je ministar.

Kazao je da se komunalnom redaru omogućava postupanje protiv osobe koju zatekne pri odbacivanju otpada u okoliš te se pojednostavljuju postupci izdavanja dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom radi administrativnog rasterećenja gospodarstva.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, ministar uprave Lovro Kuščević pojasnio je da, sukladno Zaključku Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, od 2. kolovoza 2018. godine, Ured za razminiranje preuzima Ministarstvo unutarnjih poslova, a Ured za suzbijanje zlouporabe droga preuzima Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Stoga je, dodao je ministar, potrebno brisati Ured za razminiranje i Ured za suzbijanje zlouporabe droga iz Zakona o Vladi Republike Hrvatske kojim su osnovani.

Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

Lakši pristup javnim uslugama i informacijama

Vlada je Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Svrha donošenja je učiniti mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora dostupnijim ne samo osobama s posebnim potrebama, već svim korisnicima koji će, primjerice, u otežanim uvjetima vidljivosti imati više mogućnosti pristupanja sadržaju. Omogućit će se, također, starijim osobama da zadrže aktivnu ulogu u društvu, uključujući pritom i produženje njihova radnoga vijeka, ukoliko to žele.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić rekao je da je krajnji očekivani ishod koji se očekuje provedbom ovog zakona lakši pristup javnim uslugama i informacijama koje će pomoći korisnicima u svakodnevnom životu.

"Pružit će se širok spektar informacija i usluga na Internetu koje su ključne za javnost te će se osigurati bolja kvaliteta života, odnosno veća digitalna uključenost". rekao je.

Saboru su upućene i izmjene i dopune Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda kojim se predlaže prestanak rada Agencije za vodene putove, čije bi poslove s početkom iduće godine preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Pomoć Caritasu Križevačke eparhije

Usvojen je Odluka o jednokratnoj robnoj pomoći Caritasu Križevačke eparhije. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat pojasnio je da je Vlada proslijedila, radi mišljenja i prijedloga akta, Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta molbu Caritasa Križevačke eparhije za jednokratnom robnom pomoći iz strateških robnih zaliha za potrebe siromašnih građana.

"Predlaže se odobriti jednokratnu robnu pomoć Caritasu Križevačke eparhije, isporukom određenih količina prehrambenih i neprehrambenih iz strateških robnih zaliha za potrebe najsiromašnijih građana, u ukupnoj financijskoj protuvrijednosti od 3 milijuna i 822 tisuće kuna", rekao je.

Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije 2020

Vlada je osnovala Odbor za praćenje i provedbu projekta utvrđivanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jednim od središnjih prostora za provedbu aktivnosti Predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 u Republici Hrvatskoj.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić izvijestila je da će Odbor pratiti sve aktivnosti koje je potrebno izvršiti radi realizacije navedenog projekta, uključujući građevinske i druge radove, financijska i ostala pitanja, te davanje preporuka investitoru.

Predsjednikom Odbora određuje se Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, a njegovim zamjenikom Stipe Mamić, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja. Članovi Odbora su, također , predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture, Ministarstva financija i ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice.