Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Hvar | 27. 10. 2018.

Do kraja godine investicije u Hrvatsku narast će na rekordne 2 milijarde eura

U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju premijer Plenković govori o projektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje Vlada podupire, novom Zakonu o otocima, reformskom i investicijskom ciklusu te o aktualnim političkim temama

Razgovor za Slobodnu Dalmaciju s predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejem Plenkovićem vodili su novinari Damir Dukić i Hrvoje Prnjak. Intervju prenosimo u cijelosti:

Prošlo je više od 22 godine otkako je prva sjednica Hrvatske vlade održana na jednom otoku. Tadašnji premijer Mateša sazvao je svoje ministre 12. rujna 1996. na Lastovu, a premijer Andrej Plenković sjednicu je svoga kabineta održao ovoga petka u Hvaru. Plenković je ovaj tjedan imao bogat i sadržajan posjet srednjoj Dalmaciji. Obišao je Makarsku u povodu Dana grada, bio na inauguraciji novog splitskog rektora Dragana Ljutića i pred punom dvoranom studenata Pravnog fakulteta u Splitu održao predavanje o budućnosti Europske unije. Sastao se sa splitskim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i županom Blaženkom Bobanom da bi rezimirali provedbu svih projekata nakon sjednice Vlade u Splitu u svibnju. Jučer je Plenković zajedno s ministrima na sjednici u Hvaru stavio u fokus politiku Vlade prema otocima i analizirao rekordnu turističku godinu, u kontekstu Dana hrvatskog turizma koji su održani u Hvaru. To je obavio baš na polovici svoga mandata i to je bio povod našem razgovoru s njime.

Kad usporedite učinjeno u ove dvije godine mandata s onim što ste zatekli nakon dolaska na vlast, što biste posebno istaknuli. Što ste promijenili?

- Sjećate se, u političkom smislu, imali smo izrazito polarizirano društvo. Imali smo političku nestabilnost, tj. dva puta parlamentarne izbore u kratkom roku, visoku nezaposlenost, neodrživ mirovinski sustav, velik broj blokiranih građana, kao i preveliko porezno opterećenje, nekonsolidirane javne financije, prekomjerni proračunski manjak, niži kreditni rejting, sporije korištenje fondova i provođenje strukturnih reformi. Sad kad gledam dvije godine kasnije, i to bez izvanrednih tema, imamo rezultate. Hrvatska je izišla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, javni dug smo smanjili sa 85 na 76 posto BDP-a. Imamo rast zaposlenosti za 71.000, nikad nižu nezaposlenost od 8,4 posto. Uložili smo rekordan iznos u mjere za zapošljavanje od čak 4,5 milijarde kuna, posebno za dugotrajno nezaposlene osobe, žene, mlade i osobe s invaliditetom. Podignut je stupanj kreditnog rejtinga po procjenama svih triju svjetskih rejting agencija, kao i izgledi sa stabilnih u pozitivne. Trenutačno smo jednu stepenicu ispod investicijskog rejtinga, što nam je cilj dosegnuti do kraja mandata. Proračunski suficit za 2017. iznosio je 3,15 milijardi kuna, što je nadmašilo prvotne procjene. Kad stupi na snagu treća faza porezne reforme od 1. siječnja 2019., ukupno porezno rasterećenje za građane i poduzetnike iznosit će 6,3 milijarde kuna. Ubrzano ugovaramo novac iz europskih fondova: s devet posto ugovorenog novca u listopadu 2016., došli smo do toga da ćemo do kraja godine imati više od 60 posto ugovorenog novca, što znači da odlučno idemo prema apsorpciji 10,7 milijardi eura iz ove financijske perspektive EU-a .

Na temelju tog iskustva, koji su ključni preduvjeti za gospodarske pomake?

- Trokut u kojem se sve odvija je: fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i investicije. Do kraja godine imat ćemo više od dvije milijarde eura investicija, od čega milijardu u turizmu, čime smo nadmašili lanjsku godinu koju su obilježile 1,84 milijarde eura investicija. To je najviše do sada u povijesti moderne Hrvatske u jednoj godini. Imamo poreznu reformu u tri vala, mirovinska reforma je na dnevnom redu u Saboru, pravosudna reforma je dijelom provedena u smislu racionalizacije i učinkovitosti sudova. Radimo na boljem poslovnom ozračju te rasterećenju poduzetnika od administrativnih barijera i parafiskalnih nameta. Provodi se reforma obrazovanja i povećavamo ulaganja u znanost i visoko obrazovanje kako bismo uhvatili korak s 4. industrijskom revolucijom.

Što još možete najaviti?

- Reformu i digitalizaciju državne uprave. Kroz sustav eGrađani, 610 tisuća registriranih korisnika koristi ukupno 52 e-usluge i na taj način štede i vrijeme i novac. Spojit ćemo urede državne uprave sa županijama i tako funkcionalno osnažiti županije. Nastavlja se pravosudna reforma. Donijeli smo tri zakona kako bismo olakšali položaj naših blokiranih sugrađana. Samo primjenom Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima broj blokiranih smanjen je s 325 na 274 tisuće, a iznos blokade smanjen je s više od 43 milijarde kuna na manje od 19 milijardi. Od 1.1. 2019. slijedi primjena i Zakona o potrošačkom stečaju, koji će dodatno rješavati problem blokiranih. Donijet ćemo i novi ovršni zakon. Dakle, moj je dojam da je napredak vidljiv na mnogim područjima. Naravno da se uvijek može i bolje i više, zato nastavljamo raditi u mandatu koji traje četiri godine.

Dobar dio prvog dijela mandata vam je "pojeo" slučaj Agrokor. Ta priča ima i neke svoje repove, no spašavanje Agrokora na koncu moraju priznati i oni koji su Vladu od početka afere žestoko napadali zbog miješanja države u probleme tog koncerna. Koliko vas je Agrokor usporio, kad je riječ o reformama?

- Taj je slučaj odnio ogromnu političku i stručnu energiju velikog dijela Vlade. To je proces koji nam je došao "iza ugla" i bio je najveći izazov za hrvatsko gospodarstvo. U pitanju je bilo 30.000 radnih mjesta u zemlji i još toliko u susjedstvu, plus potencijalni val nekontroliranih stečajeva koji bi se sigurno prelio na dobavljače, dakle, govorimo i o sudbini malih obiteljskih gospodarstava. U takvim okolnostima, kad je kompanija u blokadi, bez likvidnosti, nema novih načina financiranja i rapidno joj se snižava kreditni rejting, Vlada je mogla učiniti jedinu ispravnu stvar - donijeti u vrlo kratkom roku Zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkom društvima od sistemskog značaja. Time smo postigli nekoliko stvari: prva je da smo stvorili zid oko kompanije i dali joj vrijeme da se dobiju sredstva za novo financiranje. Drugo, dobili smo vrijeme za restrukturiranje. Treće, slijedila je kompletna isplata malih dobavljača i vrlo velikodušna isplata srednjih i velikih, koji su se namirili u postotku od oko 60-70 posto, što nije inače praksa u ovakvoj vrsti restrukturiranja. Na kraju se postigla nagodba s većinom od 80 posto vjerovnika, koja je rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu i potvrđena, a sada slijedi njezina provedba. A sve je to prošlo bez korištenja novca iz državnog proračuna! Dakle, sačuvana su sva radna mjesta i dobavljači su namireni. S tog aspekta, možemo biti zadovoljni iako smo imali brojne opstrukcije. Iz današnjeg aspekta, mislim da smo ispravno reagirali, a to potvrđuju i analize stranih stručnjaka koji se bave krizama u ovako velikim kompanijama - koje su pozitivne.

Zadnjih mjeseci eskalirali su problemi Uljanik grupe, što je opet otvorilo pitanje: koliko se država, neovisno o vlasničkoj strukturi, smije miješati u probleme velikih tvrtki? Kriza brodogradnje je i primjer kako završi guranje problema pod tepih, često i zbog kupovanja glasova i socijalnog mira. Je li ova Vlada odlučna u namjeri da prekine s takvom praksom rješavanja problema, makar je to stajalo i pada rejtinga?

- Mi smo pristupili brodogradnji na način da želimo da se ona održi, s obzirom na tradiciju i ono što je značila za Hrvatsku 80-ih godina. No, pritom treba voditi računa da tada Kina nije proizvodila 40 posto brodova u svijetu, niti je naručivala 45 posto ukupne brodogradnje. To su ogromne promjene na tržištu brodogradnje. Republika Hrvatska je subvencionirala u različitim oblicima potpora brodogradilišta s iznosom od 31,5 milijardi eura. Većina ih je prošla program restrukturiranja prije ulaska u EU i nekoliko godina nakon članstva, osim "Uljanika". Pulsko brodogradilište jedino nije bilo tada u poteškoćama. Međutim, u međuvremenu je očito došlo do pogrešnih procjena u poslovanju i "Uljanik" se našao u problemu. Vidjeli ste izvješće na Vladi o tome: država je zbog ranije izdavanih jamstava "Uljaniku" izložena za sada kao jamac s 2,5 milijarde kuna. I mi se moramo ponašati kao ozbiljna država i poštovati institut državnih jamstava. Uz, naravno, pregled svih tih ugovora, u suradnji s DORH-om, kako bismo zaštitili interes države. Nemojte zaboraviti da je ove godine Uljanik grupa funkcionirala na jamstvu Vlade iz siječnja od 716 milijuna kuna, kao i na sredstvima za plaće u srpnju i kolovozu. Mislim da smo pokazali razumijevanje za radnike i sindikate, s kojima smo otvoreno razgovarali o svim scenarijima, a zahvaljujući inicijativi Vlade danas imamo nekoliko novih zainteresiranih strateških partnera koji su bih u Puli i Rijeci. Kad konsolidiraju sve dojmove, moguće su i ponude. Bez odobrenja plana restrukturiranja od EK i odgovarajuće participacije strateškog partnera teško je financirati jednu granu industrije samo novcem poreznih obveznika

Kad ste zadnji put bili s Vladom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, govorili ste o projektima vrijednim dvije milijarde kuna. Što ste donijeli vašim Hvaranima?

- Smisao sjednice Vlade je bilo promoviranje politike Vlade prema otocima. Ukupne investicije za otoke u 2017. iz svih resora i javnih poduzeća iznosile su milijardu i 700 milijuna kuna. Pripremili smo 49 projektnih točaka koje se odnose na sve obalne županije, iz domene energetike, prometa, poljoprivrede, zaštite okoliša, voda, zatim iz domene državne imovine, zdravstva i obrazovanja, a sve temeljem prijedloga lokalnih vlasti. Na Vladi smo usvojili konačni prijedlog Zakona o otocima s koncepcijom pametnih otoka i važnim poboljšanjima u odnosu na postojeći pravni okvir, koji je sada star već 20 godina, i koji će omogućiti kvalitetniji život na otocima. Potpisali smo sporazume u vrijednosti 159 milijuna kuna, a ukupna je vrijednost svih projekata za otoke, od kojih su mnogi nekretninski, čak 5,6 milijardi kuna, dok će se oni u elektroenergetskom sustavu provoditi sljedećih desetak godina. Ova je sjednica zato bila referentna jer stavlja u fokus sve što se odnosi na otoke. Na hvarsku sjednicu pozvali smo sve župane priobalnih županija i saborske zastupnike s otoka, a sve u kontekstu obilježavanja 150 godina turizma na otoku Hvaru i dovršetka obnove Hvarskog kazališta i Arsenala, koju je Vlada sufinancirala.

Na sjednici je podneseno i izvješće o turizmu?

-Tako je. Imamo 106 milijuna noćenja, 19,5 milijuna turista i 12 milijardi eura prihoda, plus milijarda eura investicija. To su sjajni rezultati, ne turističke sezone, nego rekordne turističke godine. Svjesni smo da imamo sjajnu infrastrukturu zračnih luka i cesta, moramo zato sada raditi na modernizaciji željezničke infrastrukture. U idućih 12 godina predviđeno je tri milijarde eura investicija. To su poruke koje smo željeli poslati s hvarske sjednice Vlade.

Kad već spominjemo sve te zvučne najave, pratite li kako ide priprema za realizaciju svega najavljenog sa sjednice Vlade u Splitu, bilo je to u svibnju... Jer, naslušali smo se već svakakvih obećanja, ne bi bilo prvi put da sve ostane na velikim obećanjima?

- Naravno. Imamo 37 zaključaka od svibnja, od toga je 11 već provedeno, svi ostali su u provedbi. Svi resori prate, točku po točku, kako se zaključci provode. I u samom tajništvu Vlade i u mom kabinetu. Zahvaljujući gradonačelniku Opari i županu Bobanu, dobro sam razumio potrebe grada Splita i županije. Dvije su temeljne stvari u kojima moramo pomoći gradu Splitu i gradonačelniku u ovome mandatu.

Da čujemo?

- Prvo, da se riješe prometne gužve u Splitu, što je važno i za županiju. To je prije svega pravac prema Zračnoj luci koji bi uključio cestovno i željezničko povezivanje zračne i trajektne luke, kao i pravac Mravinci - Stobreč, koji bi smanjio gužve koje zagušuju grad prema istoku. Druga važna stvar je rješavanje pitanja infrastrukture gradskih i državnih institucija. Ako u tome uspijemo, Split neće biti samo značajno turističko, kulturno, sportsko, sveučilišno i umjetničko središte, nego će biti i u prometnom smislu za život ugodan grad.

Bilo je zadovoljstvo sudjelovati i na svečanoj inauguraciji novog rektora prof. dr. se. Dragana Ljutića, čija nastojanja da osnaži poziciju Sveučilišta u Splitu i podigne razinu kvalitete znanosti i visokog obrazovanja snažno podržavam.

Što se tiče županije, investicije, primjerice, u lučku infrastrukturu na obali i otocima od oko 100 mlijuna eura u razdoblju od 7-8 godina. To je izvrsno poboljšanje infrastrukture, time i bolje povezanosti i razvoja turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara i župan Blaženko Boban za sve ključne projekte imaju punu potporu Vlade i mene osobno.

PDV u turizmu nije na dnevnom redu Vlade? Poslodavci u turizmu i dalje inzistiraju na tom pitanju, tvrde da im o tome ovisi opstanak?

- Napravili smo niz olakšica za poslodavce u prethodnom valu porezne reforme kroz smanjenje poreza na dobit i poreza na dohodak, osobito za porezna rasterećenja vezano uz sezonske radnike i njihov smještaj i prehranu. Rasteretili smo ih za 300 milijuna kuna i dio toga novca usmjeren je, u krajnjoj liniji, na veće plaće radnika u turizmu. PDV na organizirani smještaj je ostao na 13 posto. Vodite računa da se sljedećom fazom porezne reforme, od 1. siječnja 2019., ide s nižom stopom PDV-a za svježe meso i ribu, za voće i povrće, a to su praktično glavni artikli u turizmu. I to bi trebalo jako pomoći.

Mirovinska reforma izazvala je oštru raspravu, pa i prosvjede. Kritičari reforme koriste argumente koji su puku lako prihvatljivi, dok obrazloženja ministra nisu tako dobro prihvaćena. Je li stvar u lošoj komunikaciji ili...?

- Treba razlikovati njihove argumente i stvarne činjenice. Ja bih tu pohvalio ministra Pavića što je kroz dijalog i raspravu u javnosti iznjedrio cjelovit paket mirovinske reforme sa šest zakona koji idu za tim da se ostvare svi bitni ciljevi. Jedan je da nam mirovinski sustav dugoročno bude održiv, drugi je da bude pravedan, a treći da mirovine budu veće. Sve te tri točke prožimaju se kroz ovih šest zakonskih prijedloga.

Povećat ćemo najniže mirovine za 3,13 posto. Rekao sam ministru da kod ljudi koji imaju vrlo niske mirovine moramo napraviti iskorak povrh onoga usklađivanja po švicarskoj formuli, tj. indeksaciji, kojom smo u prve dvije godine mandata već povećali mirovine za 6,39 posto. A obećanje u programu bilo je 5 posto.

Drugo, imate situaciju s prijetnjom diskriminacije onih ljudi koji će ići sada u mirovinu, a koji bi imali manje mirovine od onih koji su išli prije. I to pitanje se rješava.

Što se tiče produljenja rada do 67 godina, SDP je to podržavao 2014. godine, a sad vidimo da demonstriraju protiv toga kao da su se probudili iz sna. No, važno je znati, oni koji počinju raditi s 18 ili 19 godina, nakon što ostvare 41 godinu staža, moći će u mirovinu sa 60 godina. S druge strane, zbog ranijih odlazaka u mirovinu prosječan radni staž umirovljenika u Hrvatskoj je 30 godina, a u Njemačkoj 38. Dakle, poduzeli smo ove mjere da bismo bili konkurentni i da bismo u ovakvim demografskim okolnostima učinili sustav održivim.

Ima li prostora za promjene i dorade tih zakonskih paketa?

- Ima, zato i idemo u dva čitanja u Hrvatskom saboru. Nikada ne polazimo a priori da su sva rješenja sadržana u inicijalnom prijedlogu i konačna te zato postoje dva čitanja da, uz javno savjetovanje i konzultiranje sa svim zainteresiranim u tom procesu, iznjedrimo najbolja rješenja.

Nekidan ste pokrenuli diplomatsku inicijativu po pitanju jednakopravnosti Hrvata u BiH. Jeste li zadovoljni odjecima vaših istupa u Bruxellesu?

- Hrvatska je potpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, najzainteresiranija smo zemlja za europsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali i za jednakopravnost Hrvata u BiH. Ono što se dogodilo na ovim izborima u BiH, barem kad je riječ o izboru člana Predsjedništva na prostoru Federacije BiH, izigravanje je smisla i duha Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nije došlo do izbora legitimnog predstavnika, dakle predstavnika za kojeg bi glasala većina hrvatskog naroda u BiH, dapače. Dragan Čović je dobio 80 posto glasova Hrvata, a nedostajalo mu je 70.000 glasova da dostigne Željka Komšića. To je poruka Hrvatima u BiH, koju oni ne mogu nikako iščitati kao pozitivnu od strane većinskog bošnjačkog naroda. Upravo tu poruku izigravanja duha Daytona temeljito sam objasnio šefovima država i vlada Europske unije na najvišoj razini i to na vrlo jednostavan način. I moram priznati da je većina njih tada potpuno shvatila o čemu je riječ.

Zato je i uslijedila podrška, odnosno razumijevanje bugarskog premijera Borisova, mađarskog premijera Orbana, francuskog predsjednika Macrona, španjolskog premijera Sancheza, dok je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini također uvažila argumentaciju. Dogovoreno je da se rasprava o rezultatima izbora u BiH stavi na dnevni red sjednice ministara vanjskih poslova EU-a i da se detaljno vidi kako riješiti pitanje pravednoga izbornog zakona čija bi provedba sukladno presudi Ustavnog suda u slučaju Ljubić onemogućila ovakve scenarije. Smatram da bi to bilo u interesu cijele BiH, a ne, kako se to nastoji prikazati, u interesu jedne stranke ili jednog naroda. To je u korist dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine i dobrih odnosa među svim njezinim konstitutivnim narodima, koji i stvarno trebaju biti ravnopravni u institucijama.

Gdje je put za rješenje stanja u Bosni i Hercegovini?

- Gledajte, mi smo bili prije dvije godine toliko angažirani u političko-diplomatskoj ofenzivi da se podnese zahtjev za članstvo BiH u EU da smo tada u Europskom parlamentu dali solidan doprinos lobističkom naporu i pomogli BiH puno više nego neke države članice. Nisu svi tada na to blagonaklono gledali. Europski put ključanje za nastavak reformi i kvalitetniji život svih ljudi u BiH.

Probleme s migrantskim putem preko Hrvatske označili ste veoma ozbiljnim. Ako bi oni eskalirali, to bi imalo posljedice za naš ulazak u Schengen, ali i za našu gospodarsku i financijsku stabilnost. Dojam je da ste taj problem verbalno zaoštrili i podigli na višu razinu.

- U Vladi je svijest o važnosti ove teme izrazito prisutna. Uostalom, nema sastanka Europskog vijeća, a da to nije tema broj jedan. Hrvatska se nalazi na kopnenoj ruti migranata prema zapadnoj Europi. Na koncu nam se događaju situacije poput ove na prijelazu Maljevac gdje je određeni broj ilegalnih migranata krenuo u nezakoniti prelazak. 6300 hrvatskih graničnih policajaca, uz sva tehnička sredstava koja smo iskoristili od EU-a i time modernizirali naš nadzor granice, štite državni teritorij i onemogućavaju da krijumčari zarađuju na ljudskoj nesreći.

Posljedice nekontroliranog migrantskog vala smo vidjeli doslovno na brojnim izborima u državama EU-a. Pogledajte situaciju u Njemačkoj, Italiji ili drugim državama. Ta tema utječe vrlo jasno na političke scenarije i javno mnijenje u EU-u, stoga Europa mora imati odgovor. On mora biti prije svega usmjeren na jačanje vanjske granice i provedbu dogovora s Turskom, kojoj je Hrvatska u poseban fond platila do sada gotovo šest milijuna eura. Važna je i potpora Grčkoj u kontroli granice, ali i što bolja suradnja sa zemljama odakle se pokreću veliki migrantski valovi. Ovo nije problem koji će nestati, naprotiv, on će biti na dnevnom redu još dugi niz godina.

Prethodno je važna reforma Schengena jer današnji Schengen nije više isti kao prije. Stoga je tema sigurnosti, migracija i Schengena tema broj jedan za Europsku uniju.

S obzirom na to da kao premijer nemate jaku oporbu, mediji često kalkuliraju da je vaša prava oporba ona unutarstranačka, ona desna struja u HDZ-u. Nekidan ste kazali kako neće uspjeti oni koji vam rade o glavi, što se protumačilo kao reakciju na odnose u stranci. Kako vi to komentirate?

- Većina političkih aktera uvijek najviše djeluju protiv onoga tko je na vlasti. To je prirodno, a i dobro je za jačanje otpornosti. Što se tiče HDZ-a, u dvije godine i četiri mjeseca od kada sam na čelu stranke, dobili smo parlamentarne izbore, kad i nije bilo mnogo optimista, te potom pobijedili i na lokalnim izborima, kad smo osvojili u političkom smislu dva važna uspjeha: gradonačelnika Splita i župana osječko-baranjskog.

Po svim istraživanjima, HDZ je kontinuirano vodeća stranka s rejtingom od gotovo 30 posto. U financijskom smislu, konsolidirali smo stranku koja je, kad sam preuzeo vodstvo, bila u minusu od 18 milijuna kuna, a danas je u plusu. Upravljamo Hrvatskom, imamo odličnu suradnju s jedinicama lokalne samouprave, provodimo naš izborni program i donijeli smo novi moderan statut na Općem saboru u svibnju.

A što je s unutarstranačkom oporbom. Postoji li?

- Unutar HDZ-a ne mislimo svi isto o svim temama. To je velika stranka desnog centra koja obuhvaća i različite profile ljudi, što je dobrodošlo. Držimo smjer temeljnih vrijednosti, domoljublja, državotvornosti, narodnjaštva, demokršćanstva i svega pozitivnog, na čemu je HDZ, predvođen prvim predsjednikom Tuđmanom, stvorio svoj imidž proteklih skoro 30 godina. Smjer stranke koji sada držimo dobar je za Hrvatsku, dobar je za stranku jer je čvrsto profiliran i uklapa se u vrijednosti obitelji europskih pučana. Vidjet ćete da velika većina naših birača, članova i simpatizera podržava taj smjer. A oporba neka ide svojim putem.«