Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Split | 24. 10. 2018.

Od EU-a primamo više nego što dajemo i tako jačamo gospodarski rast

U okviru inicijative EU-a »Konzultacije s građanima« premijer Plenković govorio je studentima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu o prednostima članstva u Europskoj uniji i izazovima budućnosti Europe

U svom izlaganju predsjednik Vlade Plenković podsjetio je na tranziciju koju je Hrvatska prošla prije gotovo tri desetljeća, od republike u saveznoj državi do neovisnosti, od dogovorne ekonomije do tržišnog gospodarstva, iz mira u rat pa iz rata u mir, istovremeno stvarajući i gradeći državne institucije, poštujući ljudska prava i prava manjina.

„Sve su to procesi koji su se sintetizirali u samo par godina“, kazao je premijer Plenković. Period koji je uslijedio nakon 2000. i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, te nakon otvaranja pregovora 2005. i procesi koji su bili potrebni kako bi se prilagodili pravnoj stečevini Europske unije uvelike su izmijenili Hrvatsku.

Hrvatski se narod, rekao je predsjednik Vlade, na referendumu odlučio za ulazak u Europsku uniju, najrazvijeniji klub zemalja na svijetu.

Više povlačimo iz europskih fondova nego što uplaćujemo

Osvrnuvši se na prednosti hrvatskoga članstva u Europskoj uniji, izdvojio je suficit sredstava koja Hrvatska povlači iz europskih fondova u odnosu na sredstva koja uplaćuje u europski proračun, a koja iznose 400 milijuna eura i naglasio kako njegova Vlada ubrzano jača apsorpciju sredstava iz ove financijske omotnice. Uvjeren je da će više od 90 posto sredstava, koja iznose 10,7 milijardi eura, ovom dinamikom biti iskorišteno u postojećoj financijskoj perspektivi EU-a.

Jednom od važnih prednosti članstva istaknuo je i slobodu kretanja ljudi, te podsjetio da je Vlada u prvih šest mjeseci ove godine uspjela dogovoriti ukidanje restrikcija na tržištu rada za hrvatske građane u Malti, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Sloveniji. Određena ograničenja postoje još samo u Austriji.

"Sloboda kretanja za nas je stjecajem okolnosti postala i otegotna okolnost, gdje ljudi traže šansu na drugim tržištima rada i koja nas dovodi u situaciju da ono što nam je bio adut članstvom u Europskoj uniji, danas postaje svojevrsni izazov," upozorio je Plenković.

Hrvatska efikasno sprečava ilegalne migracije

Govoreći o izazovima koji su pred Europskom unijom, posebno se osvrnuo na Brexit te na pitanje migracija. "Mi se nalazimo na tom ključnom putu migranata koji iz Turske idu preko Grčke, Makedonije Crne Gore, Srbije, BiH i Hrvatske, čiji intenzitet može promijeniti sve – od sigurnosti do odnosa sa susjednim zemljama te u krajnjoj liniji i našu financijsku i ekonomsku stabilnost'', pojasnio je Plenković.

Naveo je da se političke posljedice nezakonitih migracija osjećaju zadnjih nekoliko godina gotovo na svim izborima u zemljama Europske unije.

Analizirajući povijest Europske unije Plenković je kazao kako je to najveći projekt solidarnosti ikad viđen, a to je i kršćanska solidarnost.

"Europska solidarnost vidi se i u obrambenoj politici i u politici sigurnosti, kojoj vrlo aktivno pridonosi i naš ministar obrane Damir Krstičević," rekao je premijer Plenković, dodavši da je Hrvatska ušla u pojačanu suradnju u nizu aspekata obrambena i sigurnosne politike.

Daljnji su prioriteti ulazak u Schengen i uvođenje eura

„Za Hrvatsku je važno vidjeti naš gospodarski, financijski i politički interes. Ova ga Vlada vidi kristalno jasno, i u pogledu ulaska u Schengenski prostor i u pogledu uvođenja eura“, naglasio je premijer Plenković, govoreći o daljnjim hrvatskim prioritetima vezanim uz tješnju integraciju.

Dodao je kako je važno maksimalno iskoristiti ovu i iduću financijsku perspektivu za podizanje razvijenosti manje razvijenih dijelova Hrvatske i povećanje životnog standarda svih hrvatskih građana.

Poručio je da Hrvatska, nakon dugog puta koji je prešla kako bi postala članica Europske unije, ima zadaću snažiti europski projekt, svoje vlastito pozicioniranje unutar njega, artikulirati svoje prioritetne stavove, istovremeno gradeći svoj kredibilitet, koristeći europska sredstva, dižući svoju ekonomiju, ulažući u svoje obrazovanje, provodeći strukturne reforme i privlačeći investicije.

Na kraju je izrazio uvjerenje da će prvo hrvatsko predsjedanje Europskim vijećem, u prvoj polovici 2020. godine, podići vidljivost europskoga projekta u Hrvatskoj, ali i snagu hrvatske administracije i politike u Europi.