Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 11. 10. 2018.

Naznačili smo postignuća, slijede brojni zakonski prijedlozi

Otvarajući 118. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko relevantnih aktivnost protekloga tjedna

Zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske, koji je, kazao je, dostojanstveno obilježen u ponedjeljak. U tom je kontekstu čestitao predsjedniku Hrvatskoga sabora Gordanu Jandrokoviću na inicijativi za uspostavljanje Dana otvorenih vrata Hrvatskoga sabora, kojeg je ocijenio dobrom prigodom za izravni kontakt s građanima.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Hrvatskome saboru prilikom predstavljanja izvješća o radu Vlade u drugoj godini mandata.

„Mislim da smo na cjelovit način poslali poruku o onome što radimo, jasno analizirali stanje, naznačili sva postignuća, izdvojili prioritete i smjer djelovanja u budućnosti. Ozbiljnost pristupa i cjelovitost informacije koju smo dali zastupnicima je korisna i očekujem da na tom tragu angažirano radimo na brojnim zakonskim prijedlozima, kojih će do kraja godine ukupno biti 217“, poručio je predsjednik Vlade.

S glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom ranije ovoga tjedna premijer Plenković razgovarao je o hrvatskom statusu u okviru toga Saveza, ambicijama glede izdvajanja za obranu, sudjelovanju u misijama i o politici Saveza općenito.

Govoreći o izborima u Bosni i Hercegovini, ponovio je da izborni inženjering ima negativne posljedice na položaj Hrvata u BiH kao i na funkcioniranje zemlje.

„Smatramo da izigravanje i ciljeva i duha Daytonskoga mirovnog sporazuma nije dobro i nije korisno. Nadamo se da će se u vremenu koje je pred nama, a tome ćemo aktivno pridonijeti, pronaći zakonsko rješenje koje će osigurati legitimnu zastupljenost političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu“, poručio je.

Spomenuo je i konferenciju Dani regionalnoga razvoja i europskih fondova, koja je održana krajem prošloga tjedna u Šibeniku i u tom kontekstu izrazio uvjerenje da će Hrvatska do kraja godine postići 60 posto ugovorenosti sredstava u ovoj financijskoj perspektivi.

Na kraju je istaknuo da se ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat dnevno bavi pitanjem brodogradnje te dodao da će se danas popodne održati sastanak o najrecentnijoj situaciji u tom sektoru.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je da je Hrvatski sabor raspravio Prijedlog zakona o žičarama 2. srpnja 2018. godine u prvom čitanju.

Ovim se Zakonom uređuju pitanja vezana uz žičare koja uključuju gradnju novih žičara, davanje koncesije u području žičara, odredbe o upravitelju i voditelju žičare te tehničkom osoblju, uvjete za rad i održavanje žičare, odredbe o sigurnosnoj analizi, izdavanju odobrenja za rad žičare i stručno-tehničkom pregledu žičare te odredbe o inspekcijskom nadzoru i prekršajima, prijavu tijela za ocjenu sukladnosti i ostala pitanja u vezi sa žičarama.

Ministar Butković pojasnio je da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, Konačni prijedlog zakona izričajno i nomotehnički dorađen, te su nastale sljedeće značajnije promjene: broj godina radnog iskustva u struci za inspektore za žičare smanjen je s pet na tri godine i propisano je da će se način i uvjeti obračuna naknade za koncesije urediti uredbom koju će donijeti Vlada, a ne pravilnikom kako je to bilo predviđeno Prijedlogom zakona.

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, kojim se usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Osnivanjem stalnih i povremenih stručnih savjetodavnih tijela omogućit će se kvalitetniji i brži rad Agencije, dok se odredbama o zabrani sprječavanja službenog rada Agencije osigurava neometano obavljanje poslova iz djelokruga Agencije.

Ministar Oleg Butković izvijestio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona Agenciji propisuje mogućnost korištenja stručnjaka za istraživanje nesreća u okviru stalnih i povremenih stručnih savjetodavnih tijela, u svakom od područja istraživanja iz njene nadležnosti. Također, donose se nove odredbe koje se tiču zabrane sprječavanja i ometanja službenog rada Agencije kao i prekršajne odredbe za takve radnje.

Sredstva za provođenje ovoga zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske, a savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provedeno je u razdoblju od 24. svibnja do 8. lipnja 2018. godine.

Vlada je u Hrvatski sabor uputila Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Predloženim zakonom ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da u razdoblju od 15. prosinca 2018. do 15. siječnja 2019. godine i od 15. srpnja do 15. rujna 2019. godine uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor.

Iznimno, Vlada Republike Hrvatske se ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza, te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor.

"Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti", pojasnio je ministar uprave Lovro Kuščević.

Prodaje se Češka vila na Visu

Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka prodaje nekretnina u k.o. Vis. Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, Prostornim planom uređenja Grada Visa i Urbanističkim planom uređenja – Češka vila na prostoru navedenih čestica utvrđeno je građevinsko područje turističko-ugostiteljske namjene.

Temeljem Odluke Vlade o utvrđivanju uvjeta i objavi javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju Ugostiteljsko-turističkog projekta Češka vila u Gradu Visu na otoku Visu i imenovanju povjerenstva za ocjenu ponuda i praćenje realizacije Projekta, od 14. lipnja 2017. godine, dana 14. srpnja 2017. godine objavljen je javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju Ugostiteljsko turističkog projekta Češka vila u Gradu Visu na otoku Visu. U ostavljenom roku za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju Projekta Češka vila od 14. srpnja 2017. do 15. studenoga 2017. godine, u Ministarstvu državne imovine nije zaprimljena niti jedna ponuda.

Ministarstvo državne imovine ocjenjuje kako je oportuno predmetne nekretnine u k.o. Vis ponuditi na prodaju po početnoj kupoprodajnoj cijeni u iznosu od 32.121.725,00 kuna, koja je jednaka vrijednosti nekretnine procijenjenoj po procjenitelju.

Nakon sjednice Vlade, ministar državne imovine Goran Marić kazao je da se Češka vila prodaje po cijeni od 30-ak milijuna kuna, ali će investicija sigurno biti i do sto milijuna kuna. Dodao je da očekuje da na toj nekretnini bude hotel više kategorije.

Novoj Gradišci darovana vojarna „Slavonski graničari"

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Odluku o određivanju Referentnog centra za more. Referentni centar za more, na šest godina, određuje se za tematska potpodručja morski okoliš, ribarstvo i marikulturu, za prikupljanje i analiziranje podataka o praćenju stanja okoliša.

"S obzirom da je dosadašnjem referentnom centru istekao status centra, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pokrenula je postupak odabira i određivanja novog referentnog centra. Nakon provedenog postupka, pregleda i ocjena ponuda, agencija je predložila ovaj prijedlog odluke kojom se Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, u zajednici s Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba, predlaže za referentni centar za more za sljedećih šest godina", kazao je ministar Ćorić.

Ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući Odluku o darovanju Gradu Novoj Gradišci bivše vojarne „Slavonski graničari" kazao je da se ona daruje u svrhu rekonstrukcije zgrade bivše vojarne za učilišni kamp, studentski restoran s pratećim sadržajima, zgradu državnog arhiva i Muzej Šegrta Hlapića.

Dana je suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini u iznosu od 20 i pol milijuna kuna, za sklapanje ugovora o izvođenju radova na izgradnji smještajne građevine u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji.

Dopunom Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama dopušteno je zapošljavanje u iznimnim slučajevima i u području zaštite prirode, ako se redovito obavljanje poslova ne može osigurati preraspodjelom između postojećih zaposlenika i ako su osigurana financijska sredstva.

"Od 2014. godine broj zaposlenih u 14 javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode smanjen je za 36 što od ukupno 218 zaposlenih čini smanjenje od oko 16%. Kako manje javne ustanove broje od 7 do 30 zaposlenih na neodređeno vrijeme, ovakvo stanje predstavlja rizik za osnovno funkcioniranje istih, pogotovo zbog povećanja opsega poslova s obzirom na povećan pritisak posjetitelja i kontinuirani rast turizma", kazao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Prihvaćeno je i XII. izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izvijestio je da je u 2017. godini u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj otkriveno 4.808 ilegalnih migranata, što je povećanje od 6,9 posto u odnosu na 2016., no u ovoj godini, do 30. rujna, to povećanje u odnosu na 2017. iznosi čak 31 posto.

Kazao je da su najbrojniji u ilegalnim prelascima državljani Afganistana, kojih je u prošloj godini zatečeno 965 i čine 20 posto svih nezakonitih migranata koji su prešli hrvatsku granicu. Drugi po brojnosti su državljani Kosova, a potom državljani Turske.

Najčešći načini nezakonitih prelazaka su pješice preko kopnene granice, izbjegavanjem granične kontrole, skrivanjem u motornim vozilima ili u teretnim vagonima vlakova.

„Značajnu ulogu imaju i krijumčari te je broj kaznenih djela nezakonitog prebacivanja preko državne granice povećan čak za 57 posto", rekao je Katić.

Krajem prošle godine aktivirana i nova ruta kretanja migranata preko Bosne i Hercegovine čemu je razlog, rekao je, prije svega kvalitetna zaštita granične crte između Hrvatske i Srbije te Hrvatske i Crne Gore.

„Hrvatska promptno reagira na sve ove promjene koje se događaju i jača svoje administrativne i tehničke kapacitete u nadzoru državne granice, odnosno vanjske granice Europske unije i kvalitetno surađuje sa susjednim zemljama u razmjeni podataka", naglasio je državni tajnik Katić.

Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 17. Međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza, koja će se održati 25. listopada 2018. godine, u Dubrovniku.