Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Berlin | 1. 9. 2018.

Hrvatska policija odgovorno štiti jednu od najduljih granica EU-a

Prigodom radnog posjeta Njemačkoj predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je intervju za dnevni list Die Welt

Premijer se u razgovoru osvrnuo na političke i gospodarske odnose Hrvatske i Njemačke, ulogu Hrvatske u zaštiti jedne od najduljih vanjskih granica Europske unije i u sprečavanju sekundarnih migracijskih kretanja, na budućnost europskog projekta te druge aktualne teme.

Intervju premijera Plenkovića za Die Welt preveden je u cijelosti na hrvatski:

WELT: Mnogi Nijemci su pratili impresivan uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu? Kako je to utjecalo naraspoloženje u vašoj zemlji?

Plenković: Mislili smo da se nešto poput Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. godine, kada smo osvojili treće mjesto, događa jednom u sto godina. Ali sada, zahvaljujući ovoj fantastičnoj generaciji, imamo srebrnu medalju. Možda ćemo 2038. osvojiti zlatnu medalju... Hrvatima je uspjeh naše nogometne reprezentacije donio veliko oduševljenje. To pokazuje sposobnost male zemlje da postigne globalne uspjehe, ali i najbolju moguću promociju.

WELT: Vi ste vrlo otvoreni proeuropski političar u regiji u kojoj se čuje dosta nacionalizma, čak i neku vrstu revanšizma.

Plenković: Uvjeren sam da je europski projekt donio mnoge pozitivne aspekte u sve europske zemlje. Vjerujemo da je rješavanje problema dijalogom i suradnjom puno bolji način nego bilo koji drugi. U današnjoj Europi s jasnim rastom populizma s lijeve i desne strane, glavne stranke - poput moje stranke HDZ - i naše europske političke obitelji, Europske pučke stranke (EPP), imaju ključnu ulogu na sljedećim europskim izborima. Moramo ojačati povjerenje u europski projekt i osigurati politike koje će dobiti široku potporu. Jednostavno trebamo razjasniti koji su ulozi u igri u smislu europskog projekta. Brexit je također jasna posljedica populističke retorike. To je tektonska promjena. I ne mislim da smo u potpunosti shvatili što će Brexit značiti za transatlantske odnose, za globalnu trgovinu i percepciju Europe kao obrambene sile.

WELT: U EPP-u također čujemo glas Viktora Orbána koji zvuči različito od vas. Kako se vi suprotstavljate takvim idejama?

Plenković: Europska pučka stranka je najveća politička obitelj u Europi jer okuplja umjerene, političke stranke desnog centra, kršćanske demokrate i konzervativne demokratske stranke. Ne moramo imati isto mišljenje o svakoj temi. Ali uvijek nastojimo pronaći ravnotežu kada donosimo naše politike ili pišemo naše programe.

WELT: Vaše susjedne države, Srbija i Crna Gora, žele postati članice Europske unije do 2025. Je li Europska unija, koja se suočava s izazovima, spremna za proširenje?

Plenković: Hrvatska ima puno simpatija i solidarnosti za sve naše susjede koji se žele priključiti EU-u i spremni smo im pomoći da ispune kriterije za pristupanje. Nije riječ samo o Crnoj Gori, koja je najdalje odmakla na europskom putu, i Srbiji. EU je također odlučila otvoriti pregovore s Albanijom i Makedonijom. Slijede Kosovo, kao i Bosna i Hercegovina, čiji je europski put osobito važan za Hrvatsku, budući da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u toj zemlji. Tijekom predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine želimo organizirati summit država EU-a i jugoistočne Europe.

WELT: Srbija treba riješiti sukob s Kosovom kako bi se pridružila EU-u. Bilo je riječi o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije. Kakvo je vaše mišljenje o ovom rješenju?

Plenković: Ove situacije nakon sukoba trebalo bi riješiti mirnim putem. Vrlo smo oprezni u vezi s promjenama granica, osobito na etničkim crtama. Nešto što može izgledati pozitivno na prvi pogled za jednu situaciju može kasnije imati neželjene posljedice za stabilnost.

WELT: Koja je uloga Njemačke u budućnosti Europe?

Plenković: Kao najmnogoljudnija i ekonomski najsnažnija zemlja u Europi, Njemačka je važna za cijelu EU, uključujući Hrvatsku. Zato želimo ojačati naše političke i gospodarske odnose usvajanjem akcijskog plana suradnje, o kojem sam razgovarao s kancelarkom Merkel tijekom posjeta Berlinu prošlog tjedna. Stup dobre bilateralne suradnje između Njemačke i Hrvatske brojna je hrvatska zajednica u Njemačkoj, s gotovo pola milijuna Hrvata koji žive i rade u zemlji. Štoviše, Njemačka je najveći hrvatski trgovinski partner s razmjenom od 5,2 milijarde eura u 2017.

Bez Velike Britanije u Europskoj uniji, uloga Njemačke bit će još važnija. Kancelarka Merkel uživa veliko poštovanje i ima veliko iskustvo. Svi očekuju od Njemačke, zajedno s Francuskom, novi zamah vodstva, nove ideje za jačanje europskog projekta, kao i da budu jasna razgraničenja kojom će se glavne stranke razlikovati od populističkih pokreta. To je velika ključna bitka za Europu i naše zemlje u narednih nekoliko godina. Kancelarka Merkel suočena je s istim izazovima u Njemačkoj.

WELT: Mislite li da je kancelarka Merkel pametno postupila prilikom rješavanja migracijske krize 2015/2016?

Plenković: Većina migranata i tražitelja azila traže utočište u najrazvijenijim zapadnim zemljama. Ono što se dogodilo bilo je bez presedana u suvremenoj Europi, a reakcija kancelarke Merkel bila je gesta solidarnosti. Sada je svima jasno da se ilegalne migracije ne bi smjele dopuštati na taj način. Stoga je nužno ojačati vanjske granice i pokušati riješiti problem u državi podrijetla. Ovo je lekcija naučena za sve nas. Zato sada pokušavamo na europskoj razini solidarno podijeliti teret.

WELT: Italija zahtijeva dodatnu potporu zemalja EU-a. Jesu li migranti koji su stigli u Italiju poželjni u Hrvatskoj?

Plenković: Trenutno smo fokusirani na kontroliranje ilegalnih migracija na istočno-sredozemnom migracijskom pravcu. Ruta koja vodi preko istočnog sredozemlja i zapadnog Balkana danas je pod daleko manjim opterećenjem nego 2015. No, postoji jasan pritisak koji dolazi s tog pravca, posebno od Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj. U toj situaciji već smo dovoljno angažirani tako što nadziremo našu granicu 24 sata dnevno s više od 6.500 hrvatskih policajaca. Pored toga, ispunjavamo svoje obveze po osnovi premještaja i preseljenja i dajemo doprinos sprječavanju sekundarnih migracijskih kretanja.

WELT: Migranti se žale na nasilno odvraćanje na granici s BiH koje nakon što su ilegalno prešli provodi hrvatska policija. Nevladine organizacije osuđuju takvo postupanje. Što vi na to kažete?

Plenković: Hrvatska policija provodi nacionalno i europsko zakonodavstvo i pravila, uključujući schengenski zakonik i dublinsku uredbu. Moramo biti svjesni da su migranti koji dolaze na hrvatsku granicu prethodno prošli kroz nekoliko članica EU-a i sigurnih trećih zemalja. Hrvatska ima važnu ulogu u zaštiti jedne od najdužih vanjskih granica Europske unije i sprječavanju sekundarnih migracijskih kretanja. To je od velike važnosti kako bi se spriječilo ponavljanje nekontroliranih migracija kao 2015. i nezakonite migracije na postojećim i novim rutama.

WELT: Je li vam potrebna veća potpora FRONTEX-a za nadzor granice s BiH?

Plenković: S FRONTEX-om već izvrsno surađujemo, Hrvatska je bila prva članica EU-a koja je nedavno s Agencijom za graničnu i obalnu stražu zaključila Memorandum o razumijevanju o prihvaćanju FRONTEX-ovog časnika za vezu. Osim toga, FRONTEX pomaže u nadzoru hrvatske morske granice s Crnom Gorom i Italijom i kopnene granice s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. U tu svrhu nam je dva mjeseca na raspolaganju FRONTEX-ov zrakoplov koji je stacioniran u Zračnoj luci u Zadru. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano radi na daljnjem jačanju suradnje s Agencijom.

WELT: Pretpostavka za članstvo Hrvatske u Schengenu je rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. Novi slovenski premijer rekao je da taj sukob želi riješiti. Je li to na vidiku?

Plenković: Veselimo se nastavku dijalogu sa Slovenijom nakon formiranja nove Vlade. Još smo prethodnoj Vladi ponudili bilateralno obvezujuće rješenje koje bi odgovaralo objema zemljama. Mislim da ima puno više onog što nas spaja nego što nas razdvaja. Preostale preporuke za naše članstvo u Schengenu vjerojatno ćemo ispuniti do kraja ove godine i mišljenja smo da otvoreno pitanje sa Slovenijom ne treba povezivati s drugim pitanjima i procesima.

Intervu u njemačkom izvorniku (PDF)