Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 8. 2018.

Proračun za 2019. potiče demografsku obnovu i revitalizaciju

Na početku 110. sjednice Vlade premijer Plenković još je jednom izrazio zahvalnost preminulom glazbeniku Oliveru Dragojeviću za svu radost koju nam je priuštio u više od pedeset godina svoje karijere

"Bilo je zaista dostojanstveno, i jučer u Veloj Luci na sprovodu na kojem je u ime Vlade bila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, i na komemoraciji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u utorak. Cijeli ispraćaj iz Splita bio je zaista svehrvatska poruka poštovanja prema svemu što je učinio za hrvatsku glazbu i kulturu. Oliver je bio jedinstven, potvrdio je to čitav hrvatski narod i brojni drugi koji su ga cijenili i obožavali u regiji, diljem Europe i svijeta i u našem iseljeništvu", kazao je predsjednik Vlade.

Ponovno je čestitao na velikim uspjesima hrvatskih sportaša. "Sjajna brončana medalja hrvatske vaterpolo reprezentacije prošloga vikenda, na Europskom prvenstvu u Barceloni, još je jedna potvrda kontinuiteta sjajnoga talenta i fantastičnih uspjeha u ovom kolektivnom sportu u kojem smo već desetljećima u samom svjetskom i europskom vrhu", naglasio je predsjednik Vlade, čestitavši i rukometnoj reprezentaciji gluhih na osvojenome svjetskom zlatu. Gluhe je rukometaše predsjednik Vlade primio prošloga tjedna nakon prvenstva u Brazilu.

"To pokazuje da smo zaista svestrani u svim sportovima i u svim kategorijama", ocijenio je.

Putokaz za državni proračun

Najavljujući točke dnevnoga reda sjednice, premijer je izdvojio "Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021", podsjetivši na zakonsku obvezu u procesu proračunskog planiranja, da se ekonomske i fiskalne smjernice za iduće trogodišnje razdoblje usvajaju krajem srpnja ili početkom kolovoza.

Smjernice predsjednik Vlade smatra svojevrsnim putokazom za pripremu državnoga proračuna.

"Riječ je o nastavku kretanja pozitivnih ekonomskih aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nastavljamo i s fiskalnom konsolidacijom, sa zdravim gospodarskim rastom, smanjenjem javnoga duga i želimo ekonomski rast u kojem se država i svi proračunski korisnici ponašaju odgovorno, da trošimo onoliko koliko imamo, racionalno i usmjereno na razvoj i na gospodarski rast," istaknuo je.

Poticaj za demografsku revitalizaciju

"Gledajući projekcije, smatramo da će gospodarski rast biti 2,8% u ovoj godini, u idućoj godini očekuje se stopa rasta od 2,7 posto, a potom u sljedeće dvije godine rast po stopi od 2,5 posto", najavio je.

Dodao je da Vlada želi da proračun koji će biti usvojen krajem godine, bude poticaj za rješavanje pitanja demografske obnove, demografske revitalizacije, za nastavak obrazovne reforme.

"Ona je preduvjet svih napredaka hrvatskoga društva i, na neki način, preduvjet konkurentnosti naših ljudi na tržištu radne snage. Zato smo i o tome vodili računa u pripremi ovoga proračuna", rekao je.

Kad je riječ o fiskalnim i makroekonomskim kretanjima, predsjednik Vlade smatra da je najvažnije da rast bude održiv.

Pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti

"Što se tiče smanjenja javnog duga, nastavljamo s ubrzanim trendovima koji pokazuju da bismo 2021. godine mogli biti sasvim blizu ispunjenja kriterija iz Maastrichta. To je dio šire strategije za preuzimanje eura kao valute do kraja mandata iduće vlade. Smatram da je to realno", naveo je premijer, dodajući da je sve to na tragu Nacionalnoga programa reformi i Programa konvergencije.

"Napravljen je kvalitetan i dobar dokument koji će nam pomoći i u ekonomskoj politici i u održanju onoga što smo nazvali pametnom fiskalnom konsolidacijom. Drago mi je da su ohrabrujući podaci o nezaposlenosti i zaposlenosti i da stopa zaposlenosti raste. Podaci o sezonskoj zaposlenosti, odnosno padu nezaposlenosti najbolji su do sada: potražnja za radnom snagom je takva da ćemo i danas proširiti određeni broj kvota za strance. Mislim da je to realno, s obzirom na sve što se događa na tržištu, osobito u turističkoj sezoni. Najvažnije je da nije došlo samo do pada nezaposlenosti, nego i do stvarnoga rasta zaposlenosti", rekao je premijer, navodeći da je trenutačna nezaposlenost 8,8% te da Vlada zadržava svoj ambiciozni pristup kad je riječ o zapošljavanju.

Smanjenje broja agencija

Predsjednik Vlade najavio je i drugu točku – prijedlog smanjenja broja agencija, instituta, društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao odlučnu mjeru racionalizacije. Zahvalio je potpredsjedniku Vlade Tolušiću na koordinaciji svih radnji za povećanje učinkovitosti i smanjenje broja pravnih osoba s javnim ovlastima na razini države.

Novi ovršni zakon

Podsjetio je na to da je ministar pravosuđa ovoga tjedna predstavio obrise novog Ovršnog zakona, kao četvrti element u procesu rješavanja pitanja blokiranih građana.

"Mnogo je napravljano na racionalizaciji troškova, pojednostavljenju postupka i na pravičnijem pristupu ovoj temi", istaknuo je, zahvalivši radnoj skupini koja je na prijedlogu radila. Dodao je da će uslijediti javno savjetovanje i rasprava što otvara mogućnost da se ovaj prijedlog dodatno poboljša.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo nizom projekata potpisanih za različita područja, od financiranja poljoprivrednih projekata do gospodarenja otpadom te pohvalio aktivnost ministara na terenu, s puno konkretnih učinaka.

"Vjerujem da će se sve to zajedno osjetiti i na gospodarskom rastu i razvoju zemlje", zaključio je premijer Plenković svoje uvodno izlaganje.

Na današnjoj sjednici Vlada je nadalje usvojila Smjernice fiskalne politike za razdoblje 2019.–2021. godine. Obrazlažući ih, ministar financija Zdravko Marić rekao je da se dokument nastavlja na Program konvergencije i Nacionalni program reformi, usvojen krajem travnja, najavivši kako se prihodi državnog proračuna u 2019. godini planiraju na razini od 134,2 milijarde kuna, dok bi rashodi iznosili oko 139 milijardi kuna.

"Ovo je dokument koji daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja sljedeće tri godine i naglasak stavlja na tri ključne odrednice – makrookvir u smislu projekcija gospodarskog rasta glavnih agregata, tržišta rada, cijena, poreznih sastavnica BDP-a, potom prihodnu stranu proračuna te limita potrošnje državnog proračuna", kazao je ministar.

Istaknuo je da Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, te u iduće dvije godine na 2,5 posto.

134,2 milijarde kuna projiciranih proračunskih prihoda u 2019.

Uzimajući u obzir rast gospodarstva i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto. Kretanja su određena očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, ali i fiskalnim učinkom daljnjeg poreznog rasterećenja.

„U prihodnu stranu proračuna ukalkulirali smo i nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja”, najavivši kako paket poreznih izmjena očekuje na jednoj od Vladinih sjednica u rujnu.

U Smjernicama se kao najznačajnije izmjene navode promjene u sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada. "Naime, od 1. siječnja 2019., s ciljem smanjenja regresivnog učinka PDV-a na najosjetljiviju skupinu građana, smanjuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće, čime se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka stanovništva".

U sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto. "Time se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, što otvara prostor za povećanje plaća. U sustavu poreza na dohodak, koji je u cijelosti prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto. Predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4 na 3 posto", navodi se u Smjernicama.

Što se proračunskih rashoda tiče, u 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 139,1 milijardu kuna. U 2020. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 140,6 milijardi kuna i povećani su za 1,5 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu, dok su u 2021. ukupni rashodi planirani na razini od 141 milijardu kuna. Najveće povećanje rashodne strane proračuna za iduću godinu, u odnosu na tekući plan za ovu godinu, očekuje se kod rashoda za mirovine i mirovinska primanja, u visini od 1,3 milijarde kuna.

337 milijuna kuna dječjeg doplataka za 150.000 djece

Znatnije povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu očekuje se na ime dječjeg doplatka, budući da je nedavnim izmjenama zakonskih propisa otprilike 150.000 djece više u mogućnosti koristiti doplatak. "Tako će se u idućoj godini za dječji doplatak izdvojiti ukupno 337 milijuna kuna", rekao je ministar Marić.

Za ukupne mjere demografske obnove – dječji doplatak, naknade za dodatni porodiljski, opremu za novorođenčad i subvencioniranje stambenih kredita – rashodi će se povećati u odnosu na ovu godinu za 270 milijuna kuna.

"Kamate vezane uz refinanciranje zaduženja cestarskog sektora pridonijet će rastu rashoda u proračunu za iduću godinu s gotovo 320 milijuna kuna, doprinos republike Hrvatske proračunu Europske unije s 354 milijuna kuna, a provedba kurikularne reforme i ostalog na području znanosti i obrazovanja za 200 milijuna kuna", zaključio je.

U Smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udio javnoga duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a. Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, na u 2020. na 1,7 posto.

Završno, ministar je ustvrdio da je "jasan trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, prosječno godišnje od 3 postotna boda, što je gotovo 2,5 do tri puta brže od onoga što se od nas zahtijeva temeljem Pakta o stabilnosti i rastu, temeljem maastrichtskih kriterija". "Javne su financije održive, pod kontrolom i plove sigurnim smjerom", zaključio je

Racionalnija uprava: ukidaju se ili pripajaju čak 54 državna tijela

Na današnjoj je sjednici donesen i zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Predsjednik Vlade, govoreći o racionalizaciji, istaknuo je da je smanjenje broja tijela jedna od krovnih zadaća koje je Vlada zacrtala i u Planu nacionalnih reformi kojoj je cilj – "učinkovita, brza, jednostavna i transparentna javna uprava." Konstatirao je da riječ o čak 54 tijela, koja bi se trebala ukinuti ili spojiti s ministarstvima ili drugim društvima u okviru kojih postoje i u kojima će moći obavljati svoje funkcije, ali na racionalniji način. "To će biti ozbiljna i kvalitetna reforma koja će dovesti do racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima na korist hrvatskih građana i imati i određene financijske uštede", ocijenio je premijer.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić govorila je o Prioritetima Vlade za djelovanje u institucijama Europske unije tijekom austrijskog predsjedanja Vijećem Europske. Ocijenila je kako su prioriteti austrijskog predsjedanja: "sigurnost i borba protiv ilegalnih migracija, osiguranje prosperiteta i konkurentnost kroz digitalizaciju te stabilnost u europskom susjedstvu, perspektiva članstva jugoistočne Europe" ujedno i hrvatski interes zalaganja.

Rekla je kako je na području sigurnosti ulazak Hrvatske u Schengen na prvom mjestu s obzirom na dugačku vanjsku granicu. Dodala je za Vladu važno i pitanje gospodarskog razvoja i prosperiteta, kao i perspektiva jugoistočne Europe odnosno pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine i drugih država u okruženju.

Novi zakon o poljoprivredi i potpore govedarstvu

Vlada je sa sjednice Saboru uputila i Prijedlog novog zakona o poljoprivredi te usvojila je i program potpore radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za što će se u razdoblju od 2018. do 2020. godine osigurati ukupno 195 milijuna kuna.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da se Prijedlogom novog zakona o poljoprivredi "osigurava održivi razvoj poljoprivrede, ostvaruju načela opće sigurnosti hrane i očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa, unaprjeđuje i povećava konkurentnost te jača društvena, socijalna, gospodarske i ekološka uloga poljoprivrede."

Istaknuo je da se poljoprivreda definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede i njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu provedbu.

Novim se zakonom uređuje provedba 12 novih uredbi Europske unije, koje nisu bile riješene Zakonom iz 2015. godine, te se njime osigurava nastavak konzistentnosti u provedbi mjera koje su utvrđene odredbama uredbi donesenih u okviru zadnje reforme zajedničke poljoprivredne politike te izmjena i dopuna tih uredbi.

Novim se zakonom, primjerice, definiraju mjere poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, mjere izravne potpore, uređenje tržišta i drugo.

Ministar je, uz ostalo, istaknuo da se novim zakonom predviđa i novi organizacijski oblik poljoprivrednika, uvode se međunarodni standardi za hranu, smjernice i kodovi dobre prakse kojima je glavna namjena zaštita zdravlja potrošača i osiguranje poštenih postupak u trgovini hranom.

"Vlada će temeljem novog zakona donijeti plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane na razini države", istaknuo je, dodavši da se predloženim zakonom definiraju sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, uvjeti za pravne i fizičke osobe koji se bave ekološkom proizvodnjom i postupanja vezana uz upravni i inspekcijski nadzor, službene kontrole i ostalo.

195 milijuna kuna potpore sektoru govedarstva

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

"Proizvođači sirovog mlijeka i teladi za proizvodnju goveđeg mesa posljednje su dvije godine značajno oštećeni", podsjetio je ministar Tolušić, "zbog pojave zarazne bolesti koje su značajno narušili proizvodni potencijal na njihovim poljoprivrednim gospodarstvima zbog čega su proizvođači u uzgoju smanjili broj rasplodnog podmlatka, što je, uz već prisutan poremećaj na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, dodatno otežalo njihov položaj."

Podsjetio je i da je Hrvatska u 2016. i 2017. bila jedina država u okviru Europske unije koja je svu svoju stoku preventivno cijepila protiv bolesti kvrgave kože, što je pridonijelo da se bolest u Hrvatskoj nije pojavila. "No, činjenica je da je cjepivo bilo dosta agresivno", rekao je ministar, dodajući kako je bilo velikih gubitaka u proizvodnji mlijeka zbog čega je Vlada s 40 milijuna kuna poduprla proizvođače mlijeka.

"Pregovarali smo s Europskom komisijom i dobili smo dozvolu da možemo dati pomoć iz nacionalnih sredstava u iduće tri godine za poticanje i podizanje sektora govedarstva. Odobreno je 65 milijuna kuna po godini, odnosno 195 milijuna kuna kroz tri godine, što je osigurano u proračunu Ministarstva poljoprivrede".

Program potpore sektoru govedarstva provodit će se dvjema mjerama – prva su potpore za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda, što će na godišnjoj razini iznositi oko 20 milijuna kuna ili oko 2.000 junica po godini, a druga mjera je potpora za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica, što će na godišnjoj razni iznositi 45 milijuna kuna.

Ministar prvi javni poziv vezan za kupovinu rasplodnih junica očekuje tijekom ovog tjedna, dok će se drugi dio odraditi s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi do kraja godine.

Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara u 2018.

Na sjednici je prihvaćeno i privremeno izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Hrvatsku u 2018. godini.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da ove godine nije bilo smrtno stradalih osoba u gašenju požara te da je razvidno veliko smanjenje požara i opožarenog područja u odnosu na 2017. godinu.

"Razlog tome je uglavnom veća količina oborina i nemogućnosti spaljivanja korova na otvorenom prostoru, ali i splet mjera koje su rezultirale organizacijskim prilagodbama", dodao je.

Ministar obrane Damir Krstičević izvijestio je da je u gašenju ove godine sudjeluje šest kanadera, šest Air Tractora i dva helikoptera, a od kopnenih snaga osam protupožarnih vodova s 200 obučenih pripadnika, s mogućnošću porasta snaga za još 1.000 vojnika. Mornaričke snage sudjeluju s dva desantna broda i dvije gumene brodice. Ove godine, dodao je, prvi put je uključena i bespilotna letjelica za izviđanja. Unatoč lakšoj protupožarnoj sezoni, Vlada je pozvala građane na oprez i odgovorno ponašanje.

Donesena Uredba o boravišnoj pristojbi za 2019.

Na sjednici je donesena i Uredbu o boravišnoj pristojbi za 2019. godinu, prema kojoj bi ona u smještajnim objektima u kojima se plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na ovogodišnju.

"Prilikom prijedloga povećanja uzelo se u obzir da visina te pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. U ovom trenutku u Hrvatskoj je jedna od najnižih boravišnih pristojbi u okruženju", kazao je ministar turizma Gari Cappelli.

Kazao je i da se uredbom predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ocijenio je da će povećanje boravišne pristojbe imati izravni utjecaj na razvoj samih destinacija, budući da raspodjelom većina naplaćenih sredstava od boravišne pristojbe ostaje u destinaciji gdje je i ostvarena.

U glavnoj sezoni boravišna bi pristojba trebala iduće godine u A razredu mjesta biti skuplja i u predsezoni i posezoni, odnosno porasti sa 6 na 8 kuna te s 5 na 7 kuna, a porasti se predviđaju i za turistička mjesta B, C i D razreda, i to sa 7, 5,50 i 4,50 kuna, na 9, 7 i 5 kuna u glavnoj sezoni, a u pred i posezoni s ovogodišnjih 5, 4 i 3 kune, na 7, 5 i 4 kune.

U kampovima bi boravišna pristojba u 2019. trebala ostati na ovogodišnjoj razini, od primjerice 8 kuna po noćenju u glavnoj sezoni u mjestu A razreda.

Boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja, kao i za OPG-ove koji se bave turizmom u 2019. u A razredu mjesta iznosio bi 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu 293,25 kuna, u C razredu mjesta 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima 172,50 kuna.

Predloženo je i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za 15 posto.

Iznosi boravišne pristojba za vlasnike kuća ili stanova za odmor u 2019. se ne mijenja, pa će se i dalje moći plaćati tu pristojbu paušalno.

Za vlasnike ili korisnike plovila i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) u prijedlogu za 2019. izvršena je pak korekcija u odnosu na uredbu za 2018., i to tako da su smanjeni određeni iznosi paušala boravišne pristojbe.

Boravišna pristojba, rekao je ministar turizma, jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice, od koje je u 2017., po podacima Fine, prikupljeno 464 milijuna kuna, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.

Na njegov prijedlog, uplaćena sredstva od boravišne pristojbe preraspodijelila bi se na način da bi Crvenom križu išlo 1 posto, 2,5 posto za razvojne projekte i programe na turistički nerazvijenim područjima, 65 posto turističkoj zajednici općina, grada i mjesta, 10 posto turističkoj zajednici županije i 25 posto Hrvatskoj turističkoj zajednici. Sredstva od boravišne pristojbe od nautičkog turizma raspoređuju se HTZ-u, turističkim zajednicama na čijem se području ostvaruje turistički promet te nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Cappelli je naglasio i da se od početka godine do danas bilježi 11,5 milijuna turista i 58 milijuna noćenja, što je 6 posto više nego lani, a rekao je i da je sigurnost zemlje jedna od najbitnijih stvari zašto turisti dolaze u Hrvatsku.

Kvote za zapošljavanje stranaca povećane na 3269

Vlada je na sjednici povećala ovogodišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca na 3.269,

U graditeljstvu je tako odobreno 985 novih dozvola za zapošljavanje stranaca, u turizmu 270, u prometu 650 dozvola, u prehrambenoj industriji 508 te u poljoprivredi i šumarstvu 747 dozvola.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da Hrvatska bilježi rekordan pad stope nezaposlenosti, ali da je to praćeno velikom stopom povećanja stope zapošljavanja. "Iako je politika Vlade maksimalno povećanje domaće radne snage i iako je Vlada donijela niz mjera u tom smjeru i dalje postoji neravnoteža ponude i potražnje i zato se ide na povećanje kvota", istaknuo je Pavić. "Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje oglašeno 14.417 radnih mjesta koja ne možemo popuniti", rekao je.

Vlada je također odobrila zapošljavanje službenika i namještenika u javnim službama i državnoj upravi na radnim mjestima upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, izmijenivši Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama i tijelima državne uprave.

“Na ovaj način omogućit će se veća prilagodljivost i ubrzavanje postupka dodatnog zapošljavanja na poslovima upravljanja, kontrole i korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, smanjit će se administrativno opterećenje, odnosno osigurati potrebni kapaciteti i posljedično veće iskorištavanje financijskih sredstava iz EU fondova”, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.

Dodao je da je ove godine odobreno više od 400 posto više EU sredstava u odnosu na 2016. i da to zahtijeva dodatni angažman kako bi se sredstva ugovorila i EU projekti realizirali.

Vezano na tu točku Vlada je izmijenila i uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi omogućivši time 30 posto veća plaće za državne službenike koji rade na provedbi projekata EU-a.

Ministarstvo uprave i MUP provjerit će potpise referendumskih inicijativa

Vlada je zadužila Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova da provjere zakonitost prikupljanja potpisa i broja potpisa referendumskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" te obvezalo Ministarstvo financija da osigura sredstva za provedu provjere.

Među ostalim, Vlada je za troškove komemoracije i ispraćaja glazbenog umjetnika Olivera Dragojevića, odobrila 91. 576 kuna iz proračunskih rezervi.

Na teret državnog proračuna preuzela je teret podmirenja obveza koje Ministarstvo turizma ima prema Hrvatskom nogometnom savezu temeljem sudske presude od prošle godine u iznosu od 56,4 milijuna kuna.

Kako je pojasnio ministar financija Zdravko Marić, riječ je o sporu starom 15 godina, a iznos od najmanje 22,9 milijuna kuna glavnice bit će isplaćen HNS-u ove godine , dio zateznih kamate od 11,7 milijuna kuna u 2019. a dio od 11,7 milijuna u 2020. Iznos od preostalih 10 milijuna kuna HNS se odrekao.

Prvi lektorat hrvatskog jezika u Srbiji

Vlada je usvojila i Memorandumom o suglasnosti o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i znanstvenoistraživačku djelatnost Autonomne pokrajine Vojvodine, Sveučilišta u Novom Sadu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu.

Predstavljajući Memorandum, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je ovo značajan iskorak koji će unaprijediti obrazovanje hrvatske nacionalne manjine i pridonijeti očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji općenito. Dodala je da inicijativa za osnivanje lektorata hrvatskog jezika na Sveučilištu u Novome Sadu postoji već petnaestak godina. "On bitno doprinosi ne samo tome da se može poučavati hrvatski jezik u Novom Sadu, nego i da nastavnici i profesori koji predaju u školama gdje se provodi nastava na hrvatskom jeziku imaju dobre nastavničke i jezične kompetencije", rekla je ministrica zahvalivši svima koji su radili na tome i uspjeli u godinu dana uspostaviti ovaj lektorat.

"Mislim da će ovo znatno pridonijeti etnološkom identitetu i kulturi te svima onima koji govore hrvatski jezik u Srbiji i Vojvodini," zaključio je predsjednik Vlade Plenković.