Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 7. 2018.

U finalu smo – uspjeh bez presedana i najveća promocija Hrvatske!

Na 106. sjednicu Vlade premijer Plenković i ministri došli su u dresovima hrvatske nogometne reprezentacije i aplauzom nagradili uspjeh hrvatskih nogometaša

U uvodnom obraćanju predsjednik Vlade čestitao je još jednom hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, koja se pobjedom nad Engleskom plasirala u finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji.

"Iskrene čestitke hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, izborniku Zlatku Daliću, vodstvu Hrvatskoga nogometnog saveza na fascinantnom uspjehu za hrvatski sport i nogomet i promidžbu zemlje", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade jučer je u Moskvi osobno podržao hrvatsku nogometnu reprezentaciju. ''Mislim da smo svi svjesni da u današnje vrijeme 21. stoljeća, u vrijeme interneta i komunikacija, ovo što se jučer dogodilo u Moskvi, a neki od nas su imali privilegiju da svjedoče tom fantastičnom uspjehu, po meni je bez ikakvog presedana, globalno gledajući, najveća promocija Hrvatske", istaknuo je i nastavio: "Uspjeh, srce, znanje, iskustvo, pobjednički mentalitet, snaga preokreta, sve što su naši nogometaši jučer demonstrirali je zaista inspirativno, pa ljudi diljem zemlje i u dijaspori osjećaju ogroman ponos zbog toga".

Nužno je naći rješenje za nacionalni nogometni stadion

Predsjednik Vlade je dojma da su se s Hrvatskom identificirali brojni nama prijateljski narodi i susjedne zemlje koje u tome vide uspjeh koji govori o snazi zemlje koja nije baš velika, ali je zemlja koja ima veliko srce, hrabrost, entuzijazam i ove mladiće koji su otišli korak dalje od briljantne 1998. sa Ćirom Blaževićem.

"To potvrđuje da smo u 20 godina postali nogometna sila i da ćemo vjerojatno nakon ovoga sami sebe gledati kao zemlju nogometnog autoriteta, a ne nekakvog autsajdera, i to stvarno Hrvatska danas s ovakvim igračima, stilom igre i vodstvom sigurno može", rekao je.

Nužnim ističe pronalazak dugoročnog rješenja za nacionalni nogometni stadion. "Mislim da to hrvatska reprezentacija zaslužuje i na taj način možemo poslati poruku nogometašima, posebno mladim generacijama da se i dalje bave sportom", naglasio je.

Fitch poboljšao izglede za kreditni rejting Hrvatske

Predsjednik Vlade podsjetio je da je Agencija Fitch protekloga tjedna zadržala hrvatski kreditni rejting na 'BB+', ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

"To znači da je i ova agencija jako dobro ocijenila sve što je napravljeno u 2017. Činjenica da smo imali proračunski višak navodi Fitchove analitičare da kažu da će Hrvatska to ispuniti u 2018. Na nama je da se potrudimo da to tako i bude, da nastavimo s ubrzanim smanjenjem javnog duga, sa stabilnim rastom gospodarstva", kazao je.

Dodao je da je Vlada pokazala i na primjeru Agrokora da je institucionalno i politički bila spremna napraviti pravni okvir koji je pokazao otpornost hrvatskoga gospodarstva, kao i bankarskoga sektora na krizu koja je prijetila. Ocijenio je da je Zakon o izvanrednoj upravi, koji je okončan i od strane Trgovačkog suda potvrđenom nagodbom, ispunio svoju svrhu.

"Sada slijedi njegova provedba, no u svakom slučaju poslana je poruka pouzdanja kvalitetnog suočavanja sa ozbiljnim prijetećem krizama prošle godine" rekao je.

Istaknuo je važnim da se nastavi s fiskalnom konsolidacijom, strukturnim reformama te privlačenjem investicija, dodavši da će ova turistička sezona biti još bolja od prošlogodišnje.

Kao primjer uzeo je festival Ultra u Splitu, koji je okupio veliki broj mladih ljudi te stavio u tom smislu ponovno Hrvatsku na kartu svijeta s najvećim takvim zbivanjem na europskom kontinentu.

Hrvatska domaćin summita Kina + 16 2019. godine

Predsjednik Vlade sudjelovao je u Sofiji protekloga tjedna zajedno s državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravkom Bušić na 7. sastanku šefova vlada 16 zemalja srednje i istočne Europe i Narodne Republike Kine. "Za mene je to treći takav sastanak", kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska dobila domaćinstvo idućega summita u prvoj polovici 2019. godine te da prvi put organiziramo takav sastanak na koji će doći "kineski premijer i 16 kolega iz srednje i istočne Europe".

Predsjednik Vlade to vidi kao veliku priliku za daljnje jačanje gospodarske suradnje s Kinom, čija trgovinska razmjena s Hrvatskom ide prema milijardu dolara.

"Činjenica da je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation dobila posao na natječaju izgradnje Pelješkoga mosta, po meni, stvara ogroman prostor i preduvjete da se ta suradnja razvije na drugim područjima, osobito na području morskih luka i željezničkoga prometa gdje postoji naša potreba za razvojem, a i izražena je želja Kine da bude prisutna upravo u tim infrastrukturnim projektima", kazao je Plenković.

Dotakao se i kulturne suradnje između dviju zemalja, rekavši da ministarstva kulture te vanjskih i europskih poslova pripremaju projekt koji bi učinio Hrvatsku vidljivijuom u Kini, ali i Kinu u Hrvatskoj, nastavno na programe suradnje na području zdravstva i znanosti, koji su potpisani u Sofiji.

5. sastanak na vrhu Berlinskog procesa u Londonu

Predsjednik Vlade sudjelovao je i 5. sastanku na vrhu Berlinskoga procesa u Londonu, na kojem se raspravljalo o tri važne teme - jačanje gospodarske suradnje, unaprjeđenje procesa proširenja i nastojanja da se zatvore pitanja nasljeđa, pitanja procesuiranja ratnih zločina, pronalaženja nestalih osoba na bilateralnoj i multilateralnoj razini.

Zahvalio je ministarstvima hrvatskih branitelja i vanjskih i europskih poslova, čiji su predstavnici sudjelovali u pripremi ovoga sastanka.

Započinje uređenje dvorane "Ban Jelačić"

Plenković je najavio da se sjednica Vlade zadnji put ove godine održava u dvorani "Ban Jelačić".

"Nakon više od deset godina pokušaja, priprema - tehničkih, političkih, proračunskih i svih ostalih, uspjeli smo zahvaljujući angažmanu tajništva Vlade i Ureda za opće poslove dogovoriti da od sutra kreću radovi na renoviranju dvorane", kazao je, istaknuvši da se radi o nužnom zahvatu i da je sve napravljeno sukladno javnoj nabavi i u dogovoru s konzervatorima, kako i zavrjeđuje ovaj zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije.

Izvijestio je da će obnova trajati šest mjeseci, a za to vrijeme sjednice će se održavati u Svečanoj dvorani gdje se održavaju konferencije za novinare.

"Ispalo je simpatično da smo se oprostili s ovom verzijom dvorane u majicama Hrvatske nogometne reprezentacije", zaključio je predsjednik Vlade.

Na današnjoj, 106. sjednici Vlade, usvojen je i u saborsku proceduru upućen Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila – strukturnog salda, rashoda i javnog duga te se nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Obrazlažući Prijedlog zakona ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Hrvatska donijela 2010. godine, koji je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju izmijenila 2013. godine. "Ovim novim zakonom Hrvatska se potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, ali i "implementira sve što smo proteklih godina spoznali i iskusili u upravljanja javnim financijama", rekao je ministar financija.

"Ovim Prijedlogom zakona o fiskalnoj odgovornosti dajemo pravni pečat onome što do sada činimo i što ćemo činiti, ali i stvaramo određene obveze za sve iduće vlade i sve one koji budu upravljali javnim financijama", istaknuo je ministar Zdravko Marić.

Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dopuštaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Treće je pravilo javnoga duga. Javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. "U slučaju da je on iznad, što je još uvijek, unatoč silaznoj putanji slučaj u Hrvatskoj, on se mora smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto", objasnio je ministar.

"Nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku" koje, naglašava ministar, "postaje neovisno". Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, zagrebačkog Ekonomskog instituta, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.

Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva. Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun, a neovisnost Povjerenstva se dodatno osnažuje jer u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora.

Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja u primjeni fiskalnih pravila, ili odstupanja makroekonomskih projekcija Hrvatske u odnosu na projekcije Europske komisije, "upozori, traži očitovanje pa i određena postupanja kako bi se te diskrepancije izmirile i iznivelirale", zaključio je ministar financija.

Vlada je s današnje sjednice Saboru poslala i prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima. Dosad, naime, novčani fondovi nisu bili uređeni posebnim zakonom kao posebna vrsta investicijskih fondova već kao investicijski fondovi koji imaju karakteristike novčanih fondova.

"Zakon o provedbi Uredbe EU imat će veliki utjecaj na poslovanje novčanih fondova jer vrlo detaljno propisuje imovinu u koju je dopušteno ulagati, pravila upravljanja imovinom, pravila upravljanja rizicima te transparentnosti, a njime su uređene i nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i kako će ona provoditi nadzor," pojasnio je ministar Marić.

Zakonom o djelatnosti socijalnog rada poboljšava se kakvoća socijalnog rada u Hrvatskoj

Sa današnje je sjednice Vlada u saborsku proceduru uputila i Prijedlog novog zakona o djelatnosti socijalnog rada, kojim predviđa proširenje opsega djelatnosti socijalnog rada te prenašanje nadležnosti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Hrvatsku komoru socijalnih radnika.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je da bi se novim zakonom uredio sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada kao djelatnosti od interesa za državu, zaključivši da se prijedlogom "želi poboljšati kvaliteta djelatnosti socijalnog rada u Hrvatskoj."

Uz dosad opisanu djelatnost (informiranje, procjenjivanje, savjetovanje, socijalno mentorstvo, supervizija, psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje, krizne intervencije itd.), kao nove djelatnosti propisuju se i vođenje slučaja, intervencije socijalnog rada, psihosocijalna podrška, rana intervencija, socijalno planiranje, profesionalna i organizacijska podrška te organiziranje i razvoj zajednice.

"Jasnije se propisuju uvjeti za odobrenje za upis u imenike Hrvatske komore socijalnih radnika, odnosno postupak izdavanja odobrenja za samostalan rad (opća dopusnica), kao i uvjeti za prestanak prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, a nadležnost priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prenosi se na Hrvatsku komoru socijalnih radnika", rekla je ministrica Murganić.

Dosadašnje odredbe koje se odnose na obavljanje privatne prakse i samostalnu profesionalnu djelatnost, objedinjuju se u odredbe koje se odnose na obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti te se jasnije uređuju uvjeti za obavljanje, privremenu obustavu i prestanak. Proširuju se odredbe koje se odnose na čuvanje profesionalne tajne na način da se odredbe proširuju i na instrumente socijalnog rada i zaključna mišljenja.

"Radi jačanja kapaciteta i poboljšanja kvalitete rada Komore", navela je ministrica, "mijenja se i sastav članova Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika te se za dva člana smanjuje broj članova koje bira Skupština, a u Upravni odbor se uvode predstavnici osnivača, odnosno ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika."

U Sabor je Vlada uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja bi, kao nadležno tijelo, trebala provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

30 milijuna kuna za projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima manjina

Vlada je donijela i Odluku o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina kojim će se kroz tri ministarstva s ukupno 30 milijuna kuna financirati projekti prijavljeni temeljem javnog poziva, radi ostvarenja nacionalne mjere ravnomjernog razvoja svih krajeva države u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će u ovoj godini projekte na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 posto u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina.

Novac će biti namijenjen projektima kojima se osigurava minimalni standard komunalne i socijalne infrastrukture kao i za poduzetnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Vlada je danas osnovala i Organizacijski odbor za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 4. i 5. kolovoza u Kninu, koji program obilježavanja treba predložiti Odboru za obilježavanje obljetnica.

HBOR će naplatiti sva potraživanja prema Agrokoru

Na sjednici su prihvaćena i financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak za protekle dvije godine, a ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će prema nagodbi postignutoj u Agrokoru ta banka naplatiti gotovo sva svoja potraživanja od tog koncerna.

Vlada nije imala primjedbi na financijska izvješća HBOR-a za 2016. i 2017. godinu, koje je ta banka u lipnju poslala na potvrđivanje u Sabor. HBOR je lani poslovao sa 160,78 milijuna kuna dobiti, upola manje nego godinu ranije, i to zbog troškova umanjenja i rezervacija za 126 milijuna kuna, najvećim dijelom pod utjecajem rezerviranja za Agrokor i njegova povezana društva. Ukupni prihod ostvareni su u iznosu od 919,36 milijuna kuna, a rashodi u iznosu od 758,58 milijuna kuna. U 2017. godini banka je kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržala 2.428 projekata s iznosom većim od 7,4 milijardi kuna.

Ministar financija Zdravko Marić na sjednici je istaknuo da je nedavno potvrđenom nagodbom predviđena otplata gotovo svih potraživanja prema Agrokoru d.d., odnosno 100 posto zadnje odobravanih kredita u prosincu 2016. godine.

"To pokazuje", zaključio je ministar, "da je HBOR u slučaju svih klijenata, pa tako i Agrokora i njegovih povezanih društava vodio prudentnu politiku pokrivenosti kolateralima prilikom odobravanja kredita, te u skladu s dobrom bankarskom praksom vodio svoje poslovanje."

Na Vladi je prihvaćano i Godišnje izvješće o radu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za 2017. godinu, gdje je u odnosu na prošlu godinu zabilježeno povećanje poticaja poslodavcima za 49 posto.

Usvojeno je i Izvješće o aktivnostima na uspostavi, održavanju i razvoju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka za 2017. godinu, dok je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio zaključak kojim se prihvaća Izjava o suradnji na području umjetne inteligencije upoznavši Vladu i s Protokolom sjednice Međuvladinog hrvatsko-turkmenskog povjerenstva za gospodarsku suradnju.

Među ostalim, Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i pokroviteljstvo nad međunarodnom konferencijom "ICM – International Council Meeting Opatija" koja se između 11. i 18. studenoga ove godine odražava u Opatiji.