Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 7. 2018.

Zajedničkim djelovanjem do demografske revitalizacije Hrvatske

U Banskim dvorima održana je 5. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju pod predsjedanjem premijera Plenkovića i u nazočnosti predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je demografska slika Hrvatske u fokusu interesa javnosti već dugo, a osobito u posljednje vrijeme kad se svakoga dana rađa 100 djece, a umire 150 ljudi. „Svi mi koji često odlazimo u hrvatske gradove i županije svjesni smo da nam dijelovi zemlje ostaju bez ljudi i ta je činjenica nažalost vidljiva“, istaknuo je.

Dvosmjeran proces

Kao jedan od razloga za to, predsjednik Vlade naveo je i slobodu kretanja radne snage u Europskoj uniji. Podsjetio je na to da je prošloga tjedna i Slovenija otvorila svoje tržište rada, nakon što su to učinile Nizozemska i Malta te je čak 27 država članica u cijelosti ukinulo kvote i radne dozvole za hrvatske državljane. Dodao je da je sloboda kretanja radnika, kao jedna od temeljne četiri slobode, učinila i u Hrvatskoj vidljiv trend koji je zabilježen i drugim zemljama istočne Europe u proteklim godinama, a to je da velik broj ljudi koristi tu slobodu kretanja kako bi potražio svoju životnu šansu u drugim članicama EU-a.

„Ljudi danas u globalnim okolnostima, uz nove tehnologije, fleksibilniji način rada, brzi ritam života, žele što brže ostvariti svoje životne ciljeve i svoje karijere. To su činjenice, to je moderno društvo u kojem živimo“, kazao je Plenković, dodajući da ljudi nisu više vezani ni za jedan posao pa nerijetko ni za jednu vrstu posla cijeloga svog života.

„Stoga mnogi od njih traže svoju šansu na nekim drugim tržištima rada, pod nekim povoljnijim uvjetima u smislu napredovanja i plaća. Zato se i događa ovaj trend kojem svjedočimo i za kojeg se nadamo da će biti dvosmjeran proces za razliku od odlaska u pečalbu, kao u nekim trenucima povijesnih okolnosti 20. stoljeća, kad smo imali više velikih emigracijskih valova“, kazao je.

Jednake prilike za žene i fleksibilniji oblici rada

„Veliki dio naših demografskih mjera, osim onih socijalnih, mora biti usmjeren na bolje usluge hrvatske države, digitalizaciju u punom smislu riječi, da državna tijela postanu servis građana, kako bismo ubrzali sve aktivnosti koje su pred njima“, poručio je Plenković, pojasnivši da Vlada želi mjere koje će biti usmjerene i na jednakost prilika za žene i muškarce na tržištu rada.

Naglasio je da se uvođenjem fleksibilnijih oblika rada namjerava omogućiti obiteljima da lakše rasporede svoje poslovne i privatne obveze, a da se pritom ne odriču dijela dohotka. „Želimo nastaviti raditi na kreiranju socijalnih mjera usmjerenih na obitelji s niskim primanjima. Te obitelji moraju biti pod posebnom zaštitom države. Želimo nastaviti olakšavanjem rješavanja stambenoga pitanja i smanjenja troškova vezanih za podizanje djece, što uključuje porezne olakšice, delimitiranje drugih šest mjeseci porodiljnog, klizno radno vrijeme vrtića, cjelodnevni boravak i ljetne programe za djecu osnovnoškolskog uzrasta i reguliranje tržišta dadilja“, nastavio je Plenković.

Ocijenio je kako treba pridati i veću važnost reguliranju rada nedjeljom. „Od izuzetne je važnosti uvesti poštene plaće za rad nedjeljom i blagdanom, što će imati izravan učinak na desetke tisuća žena u fertilnoj dobi zaposlenih, primjerice, u sektoru trgovine“, naglasio je.

Zaštita trudnica i majčinstva

Plenković je istaknuo da Vlada također želi da fokus bude na daljnjoj zaštiti i napretku u zaštiti trudnica na radnom mjestu kako bi se buduće majke osjećale zaštićeno i ponukano na majčinstvo.

„Na nama je da mlade ljude u Hrvatskoj angažiramo, da im damo nadu, da iseljenike ponovno privučemo natrag te da Hrvate druge ili treće generacije inspiriramo da ulažu i vrate se u svoju djedovinu. Za razliku od razvijenih zemalja, primjerice Njemačke, gdje se negativni prirodni prirast kompenzira brojnom, često izvaneuropskom imigracijom, hrvatska je specifičnost da imamo brojno iseljeništvo, koje prema procjenama premašuje 3 milijuna ljudi. Stoga je na nama da stvorimo uvjete kako bismo tu specifičnost preokrenuli u prednost za našu domovinu“, poručio je Plenković.

Sinergija demografskih mjera

„Želim da čitav niz aktivnosti bude svojevrsna sinergija demografskih mjera. Rješenja ne mogu biti u pojedinim mjerama, već samo u kumulativnom djelovanju koje stvara pozitivno ozračje za demografsku obnovu. Za to nam je potrebna i financijska stabilnost na čemu Vlada kontinuirano radi. Potreban je gospodarski rast, a ti su trendovi posljednjih nekoliko godina pozitivni, kao i mijenjanje ozračja za opću klimu u društvu“, naglasio je Plenković.

Dodao je da je demografska revitalizacija najkompleksniji zadatak s kojim se ova Vlada suočava te pozvao sve dionike vlasti, uz vrijedan doprinos koji je predsjednica već ponudila, a osobito vlasti na razini područne i lokalne samouprave, na zajedničku mobilizaciju u smanjivanju regionalnih razlika, koje utječu na kvalitetu života obitelji diljem Hrvatske.

Sveobuhvatna podrška obiteljima

„Želim nedvosmisleno naglasiti da se zalažemo za formiranje kvalitetne podrške mladima, roditeljima i obiteljima kako bismo olakšali usklađivanje roditeljskih i radnih obveza, istovremeno mijenjajući ozračje kvalitete života u zemlji. Od ministara želim da nastavno na današnju raspravu i dalje kontinuirano sugeriraju mjere koje možemo poduzimati kako bi te aktivnosti bile cjelovite. Mi ćemo na tom tragu pojednostavljivati sve administrativne procedure koje uključuju roditelje i djecu uvođenjem novih tehnologija. Tu su i novi sustav e- Novorođenče, a u pripremi je uvođenje e-Uputnice i e-Nalaza. Želimo smanjiti troškove roditelja za njegu i skrb djeteta, na tom tragu su već pozitivni učinci porezne reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017., osobito kad je riječ o osobnom odbitku.“

Klizno radno vrijeme i rad na daljinu

Podsjetio je na značajno povećanje naknada za rođenje djeteta s 2.300 kn na 4.000 kn mjesečno, te rodiljnih naknada za nezaposlene majke s 1.600 kn na 2.300 kn mjesečno. Najavio je da će porezna reforma voditi računa o uklapanju u temeljnu demografsku politiku.

„Želimo osigurati pristupačnost jaslica, vrtića i dnevnog boravka za osnovnoškolce. S time želimo proširiti mrežu moderno opremljenih, novoizgrađenih vrtića s dvokratnim radnim vremenom po cijeloj Hrvatskoj. Našom politikom zapošljavanja, kroz programe Zaželi i Zaposli se u Hrvatskoj u proteklom razdoblju investirali smo jako puno sredstava, samo u zadnje vrijeme 1 milijardu i 600 milijuna kuna, što je rezultiralo povećanjem zaposlenosti po stopi od 3,8%. Smatramo da ovaj podatak o 71 tisuću više zaposlenih u prvih nekoliko mjeseci 2018. u odnosu na prvi kvartal 2017. također ohrabruje. Želimo olakšati usklađivanje roditeljstva i poslovnoga života uvođenjem fleksibilnijeg radnog vremena. Izmjenama zakona o radu i zakona o zdravstvenom osiguranju želimo omogućiti čuvanje trudnoće uz punu plaću, uređivanje prava za vrijeme procesa potpomognute oplodnje, sufinanciranje potpomognute oplodnje, zaštitu postojećeg radnog mjesta nakon povratka s porodiljinog, zaštitu prava ravnopravnoga napredovanja i plaće u periodu za žene koje se odluče na majčinstvo. Također planiramo uvođenje kliznog radnog vremena i rada na daljinu (od kuće) u svim javnim i državnim institucijama na radnim mjestima koja su, naravno, za to pogodna“, naveo je predsjednik Vlade.

Preokrenuti trendove

Napomenuo je i kako Vlada želi osigurati bolje životne stambene prilike za obitelji kroz subvencionirane kredite, ocijenivši ključnim da su potporu dobili svi koji su je zatražili.

„Ključno pitanje je i nastavak reforme obrazovanja, ne samo ovog eksperimentalnoga dijela nego i postizanje dogovora o cjelovitoj obrazovnoj reformi koja bi Hrvatskoj omogućila da naši mladi, s onim što im daju naše obrazovne institucije, budu konkurentni na tržištu rada u Hrvatskoj, u Europi i drugdje gdje požele raditi. Ovo su samo neki od primjera aktivne pronatalitetne politike, koja želi demografski oporavak i koja želi osnažiti obitelj kao ključnu zajednicu hrvatskoga društva.“

Podsjetio je da je Ministarstvo u travnju oformilo novu radnu skupinu sa stručnjacima i demografima koji će raditi na strategiji. Dodao je da od ovakvih sastanaka vijeća želi, uz doprinose i predsjednice i Vlade i svih ministara, upotpuniti mjere koje će se preokrenuti ove trendove koji u brojnim aspektima nisu pozitivni, a postoji i volja i želja svih da se maksimalno zalažemo za demografsku obnovu i revitalizaciju zemlje.

Predsjednik Vlade zahvalio je predsjednici Republike što se odazvala pozivu da sudjeluje na 5. sjednici Vijeća demografske revitalizacije, te ju je pozvao da uzme riječ u svjetlu njezinog nedavnog doprinosa u promišljanju mogućih mjera radi poticanja demografskog oporavka Hrvatske.

Predsjednica: Dijelimo poglede na demografsku politiku

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja demografsku revitalizaciju drži sudbonosnim pitanjem hrvatske budućnosti, kazala je da već sama činjenica da je Vlada ustrojila Vijeće za demografsku revitalizaciju pokazuje da u tom pitanju dijele iste poglede. Podsjetila je na to da je i Strategija nacionalne sigurnosti, koju je prošle godine donio Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, prepoznala je demografsku obnovu kao jedan od devet strateških ciljeva države.

Istaknula je da se sve što Vlada planira u velikoj mjeri poklapa s onim što je i sama predložila, te je naglasila potrebu za snažnim paketom srednjoročnih i dugoročnih mjera. Dodala je da je ohrabrena planovima Vlade da stvori iste uvjete kao u državama u koje se ljudi iseljavaju te izrazila nadu u zajednički dogovor.

Uz predsjednika Vlade, na 5. sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Sjednici su također sudjelovali i državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić te državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.