Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 29. 6. 2018.

Odluka Europske komisije je mudra, ne želimo sudski spor sa Slovenijom

Premijer Plenković novinarima je sažeo i drugi dan sastanka Europskoga vijeća, najprije u formatu Članka 50. koji se odnosi na istupanje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije

Intenziviranje rada na Brexitu

Plenković je rekao da je glavni pregovarač za Brexit Michel Barnier podnio izvješće s ključnom porukom da treba intenzivirati rad, osobito u vezi s rješavanjem pitanja granične crte između Irske i Sjeverne Irske kao pitanjem koje zahtijeva najviše napora, a potom i postići dogovor o upravljanju procesom, s obzirom na to da rok istječe 29. ožujka, što više nije tako daleko. Michel Barnier primio je nalog da ubrza razgovore s britanskim ministrom zaduženim za pregovore Davidom Davisom kako bi se sporazum postigao na vrijeme.

Kvalitetan konsenzus o bankovnoj uniji

Druga je tema bio sastanak Eurogrupe u uključivom formatu, sa svim članicama. „Apostrofirao sam našu ambiciju da se uz ulazak u Schengensku zonu Hrvatska pripremi i za Europski tečajni mehanizam II do 2020. godine, da nastavimo s provođenjem naše strategije za ulazak u europodručje, koji je naša druga glavna ambicija na europskome planu, te da to bude kroz nekoliko godina“, priopćio je premijer. Naveo je da su se današnje teme posebno odnosile na jačanje bankovne unije, da je postignut konsenzus o nastavku puta prema ekonomskom upravljanju Europom i brzo usuglašen zaključni tekst.

Hrvatska je uvelike profitirala od članstva u Europskoj uniji

Zamoljen da ocijeni petogodišnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, predsjednik Vlade kazao je da će biti lijepo sutra obilježiti taj događaj koncertom.

„Po meni je Hrvatska poprilično profitirala od članstva u Europskoj uniji u prvih pet godina. Vjerujem da smo možda mogli i više“, kazao je, dodajući da je njegova Vlada ubrzala i pojednostavila proces apsorpcije europskih sredstava. „Ali nisu samo fondovi bitni, bitne su politike, europsko zakonodavstvo, bitna je pouzdanost našega pravnog i poreznog sustava kao dodatna legitimacija za ulagače, i općenito usvajanje europskih vrijednosti u hrvatsko društvo“, poručio je.

„To je ono što je najvažnije, a kontinuirani ekonomski rast u tom smislu je očito pozitivan, jer znamo da svi pokazatelji od 2013. naovamo idu nabolje“, naglasio je Plenković.

Slovenija od 1. srpnja potpuno otvara tržište rada hrvatskim građanima

Predsjednik Vlade izvijestio je novinare o tome da se na marginama Europskoga vijeća sastao sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

Govoreći o odnosima sa Slovenijom, predsjednik Vlade izdvojio je tri teme. Podsjetio je na to da je Slovenija odlučila ukinuti ograničenja slobode kretanja za hrvatske državljane. "Sada su to učinili svi osim Austrije, koja će nakon 1. srpnja koristiti još dvije moguće godine za ograničenje za hrvatske radnike", rekao je.

Ocijenio je da bi u nekim drugim okolnostima to bio velik uspjeh. Ali u kontekstu demografske obnove i iseljavanja sada na to malo manje smatramo uspjehom, dodao je.

Podsjetio je također na to da je takav dogovor u zadnja četiri mjeseca postignut s Maltom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Slovenijom. Najavio je da će Vlada na idućoj sjednici donijeti odluku kojom će se uzajamno ukinuti i ograničenja za slovenske državljane u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade sastao se nadalje sa slovenskim mandatarom Janezom Janšom, s kojim je razgovarao o političkoj situaciji u Sloveniji te o tome koliko će trajati proces formiranja Vlade. "Dakle, jedna vrsta upoznavanja s različitim scenarijima. Mislim da je to za naše odnose korisno", dodao je.

Kao treću temu naveo je uvrštavanje Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u aneks Uredbe koja se bavi insolvencijskim propisima. Pojasnio je da je na taj način ovaj propis posredno ušao u ono što nazivamo pravnom stečevinom, to jest postao dio europskog zakonodavstva. "Za nas je to jako dobro i pozitivno. A to što je Slovenija bila protiv toga, to je njihov stav. Međutim, s ovim smo dobili još jednu potvrdu i legitimaciju nakon što je on prihvaćen na različitim drugim jurisdikcijama od strane sudova. Sada je to na ovaj način potvrđeno i mislim da je to uspjeh", poručio je.

Arbitražni postupak između Hrvatske i Slovenije

Predsjednik Vlade rekao je da ne zna o čemu je slovenski premijer Miro Cerar razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, ocjenivši mudrom odluku Europske komisije da ostane neutralna kada je riječ o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu.

Naglasio je da je Hrvatska svoj posao odradila dobro i kad je riječ o aktivnostima stručnog tima koji je nedavno u Bruxellesu predstavio hrvatske argumente. "Obavili smo i sve druge razgovore na najvišoj razini", dodao je.

Predsjednik Vlade je ponovio da je Komisija postupila mudro što se nije odlučila umiješati u inicijativu Slovenije da ide tužbom protiv Hrvatske pred Europski sud. Podsjetio je na to da je i sam prije dva dana posjetio Sud Europske unije u Luxembourgu.

"To je jedan dobar znak, drukčiji stav nego prije godinu dana, i očekujem, kad se u Sloveniji formira vlada, da ponovno ponudimo našim slovenskim susjedima ideje kako riješiti granični problem koji, sada skoro već tri desetljeća opterećuje dvije zemlje, a nije takvog razmjera da bi trebao biti nekakva nepremostiva prepreka za naše odnose", poručio je premijer.

Upitan o tome hoće li mu biti lakše razgovarati s Janezom Janšom o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, predsjednik Vlade je zaključio: "Idemo vidjeti tko će preuzeti vlast u Sloveniji. Dobra volja s naše strane postoji. Tko dobije većinsko povjerenje u Državnom zboru, mi ćemo s njim u dobroj vjeri pristupiti tim razgovorima. Mislim da je mnogo bolji put razgovora nego onaj pravosudni".