Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 7. 6. 2018.

Nižim kamatama smanjujemo vanjski dug za 180 milijuna kn godišnje

Otvarajući 100. sjednicu Vlade, premijer Plenković rekao je da je Ministarstvo financija uspješno izdalo euroobveznicu u iznosu od 750 milijuna eura uz prinos od 2,898 posto, što je znatno niže od dosadašnje kamatne stope od 5,875 posto

Predsjednik Vlade Plenković ocijenio je da je riječ o jako dobroj transakciji kojom se refinancira postojeća obveza koja dospijeva u srpnju i kojom će Hrvatska godišnje uštedjeti 180 milijuna kuna na otplaćivanju vanjskog duga.

"Dakle, na deset godina, to je 250 milijuna eura. Radi se o vrlo velikom iznosu i dobro obavljenom poslu za koji su investitori pokazali velik interes. To je još jedan dobar pokazatelj povjerenja u Hrvatsku, u naš dvije i više godina uložen napor da se fiskalno konsolidiramo i da pozitivni rezultati koje imamo dovode i do ovako sniženih kamatnih stopa”, poručio je Plenković.

"Za one koji imaju dilema o tome treba li ili ne biti u eurozoni, mislim da je to najbolji indikator što bismo trebali učiniti i kojim putem ići, i to što prije”, poručio je Plenković, pojasnivši kako bi kamate bile još niže, da je Hrvatska u europodručju.

Naglasio je da je izrazito dobro što će se novim izdanjem euroobveznica postići velike uštede, izrazivši uvjerenje da će svi pozitivni aspekti na makroekonomskom planu dovesti do povećanja hrvatskog kreditnog rejtinga do razine investicijskog rejtinga.

Osvrnuvši se na posjet Petrokemiji, koja je krajem prošloga tjedna obilježila 50 godina postojanja, predsjednik Vlade istaknuo je važnost dovršetka procesa dokapitalizacije i nastavka restrukturiranje ove važne hrvatske kompanije i proizvođača mineralnih gnojiva, za koju je Vlada donijela odluku o kupovini tražbina banaka prema tom trgovačkom društvu u iznosu od 450 milijuna kuna. Ocijenio je da je to jako važna poruka za Sisačko-moslavačku županiju, za Kutinu, za hrvatsku industriju.

Govoreći o jučerašnjem posjetu Bavarskoj, gdje se susreo s predsjednikom Vlade Markusom Söderom, podsjetio je da suradnja Hrvatske i Bavarske postoji 45 godina kroz Stalnu hrvatsko-bavarsku komisiju. Podsjetio je da u toj bogatoj i velikoj njemačkoj pokrajini, koja broji više od 13 milijuna stanovnika, živi preko 100.000 hrvatskih državljana.

Naglasio je da je u 2017. godini gospodarska razmjena premašila milijardu eura, a 1,2 milijuna turista iz Bavarske posjetilo je Hrvatsku prošle godine, što je 40 posto od ukupnog broja njemačkih turista koji posjećuju Hrvatsku. Poručio je kako je potrebno intenzivirati gospodarsku suradnju s Bavarskom kroz novi sastanak hrvatsko-bavarske komisije te je pozvao u posjet Hrvatskoj predsjednika Vlade Bavarske.

Prilikom posjeta Bavarskoj, gdje je sudjelovao na skupu na kojem je govorio o budućnosti Europe, o ambicijama Hrvatske da pristupi Schengenskom prostoru i eurozoni, te ilegalnim migracijama, predsjednik Vlade sastao se i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Istaknuo je nastojanja Hrvatske da se politički i gospodarski odnosi s Njemačkom još više intenziviraju i prošire te stave prije svega u službi ekonomskih interesa Hrvatske.

Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i susrete s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Micheleom Nicolettijem i guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe Rolfa Wenzela, koji su proteklog tjedna boravili u Zagrebu, tim više što Hrvatska do studenog 2018. predsjeda Odborom ministara Vijeća Europe.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 28 točaka dnevnog reda, među kojima četiri nova zakona iz područja kulture.

Elektroničkim izdavanjem računa u javnoj nabavi do značajnih ušteda

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. „Zakonom se uvodi obaveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave i to od 1. prosinca 2018. godine te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine“, kazao je ministar Horvat. U Hrvatskoj je oko 5 tisuća obveznika javne nabave, a područje primjene zakona proširuje se tako da se osim postupaka velike vrijednosti obuhvaćaju i postupci male vrijednosti, odnosno nabava roba i usluga u vrijednosti ispod 200 tisuća kuna te nabava radova ispod 500 tisuća kuna.

Uvođenje obveze izdavanja e-Računa u javnoj nabavi, rezultirat će ubrzanjem poslovnih procesa javne nabave, uštedama u poslovanju javne uprave i gospodarskih subjekata te povećanom transparentnošću, a time se uspostavlja cjeloviti proces integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, e-Računa i e-Plaćanja. „Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna“, kazao je ministar.

Četiri nova zakona iz područja kulture

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je četiri nova prijedloga zakona iz područja kulture.

Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima uređuje se pretvorba gradiva u digitalni oblik, a ministrica Obuljen naglasila je da se digitalizacijom očekuju značajne uštede u gospodarstvu. Također, ukida se sadašnji rok od 30 godina nedostupnosti i propisuje da je javno arhivsko gradivo dostupno od njegova nastanka, ako zakonom nije drugačije određeno. Zakonom se rješava pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će tako podaci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je da je prijedlog zakona kvalitetan i cjelovit te se njime rješava problematika arhivskog gradiva na sustavan i dugoročan način.

Zakon o muzejima. „Prijedlog zakona o muzejima u velikom je dijelu, kao i prethodni, vezan za projekt digitalizacije kulturne baštine“, kazala je ministrica. Najvažniji reformski korak u sustavu muzeja, uvođenje je obveze izrade nacionalnoga plana razvitka arhivske djelatnosti kao strateškoga dokumenta kojim će se kroz četverogodišnja razdoblja utvrđivati prioriteti koji se odnose na ulaganja u infrastrukturu, razvoj i zapošljavanje, kao i prioriteti i rokovi koji se tiču preuzimanja. Zakonom će se olakšati osnivanje muzeja te urediti mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. „Na suvremeniji način definiramo postupak inventarizacije“, kazala je ministrica i dodala da se novim zakonom uvodi rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Hrvatskoj do kraja 2020. godine.

Zakon o audiovizualnim djelatnostima. „Željela bih naglasiti da zadržavamo koncept stvoren prethodnim zakonom, u kojem smo decentralizirali film i ustrojili audiovizualni centar“, kazala je ministrica predstavljajući Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima. Zakonom se bolje rješava pitanje sukoba interesa, to jest bolje se definiraju ovlasti tijela u HAVC-u, uvodi nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postrožuju kriteriji za imenovanje njegovih članova, te uvodi nova struktura Upravnog odbora. Jača se sustav potpore izvozu filmskih usluga i uvodi mogućnost većeg postotka sufinanciranja za projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto. Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, a također je povećan postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.

Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. „Hrvatska je izuzetno zadovoljna izmjenama Konvencije“, kazala je ministrica Obuljen o potvrđivanju revidirane Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. Izmjenama se stvaraju povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela, te uzimaju u obzir interesi i potrebe država koje se definiraju kao države manjih produkcijskih kapaciteta. Revizija također predviđa proširenje konvencije na izvaneuropske zemlje, što je dobro i za distribuciju europskog filma u cjelini i za poticanje kulturne raznolikosti.

Povećan broj dozvola za zapošljavanje stranaca u djelatnosti turizma i ugostiteljstva

Vlada je dopunila Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić pojasnila je da se prilikom utvrđivanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. nije bilo moguće precizno utvrditi potrebe gospodarstva tako da je došlo do nesrazmjera između utvrđenog stanja i zatraženog broja dozvola. Zbog toga je povećan broj dozvola u djelatnosti turizma i ugostiteljstva sa 4660 dozvola na 8660 dozvola. Povećanje od 4000 dozvola odnosi se na zanimanje "pomoćni radnik u turizmu", i to 3000 za novo zapošljavanje i 1000 za sezonski rad do šest mjeseci. Također, veliki broj zahtjeva za dozvolama zaprimljen i u djelatnostima prometa, poljoprivrede i šumarstva, za koje je također iskorištena odobrena kvota, pa je u toj djelatnosti predloženo povećanje broja dozvola za sezonski rad do 90 dana u zanimanju "berač plodova" s 500 na 1000 dozvola. Predloženim izmjenama odluke ukupna godišnja kvota dozvola za 2018. za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj raste na 35.500 dozvola.

Predsjednik Vlade vjeruje da će ovo pridonijeti potrebama poslodavaca, osobito u turizmu i poljoprivredi: „Fokusirani smo na zapošljavanje naših sugrađana i s projektom 'Zaposli se u Hrvatskoj' HZZ ide osobnim pismom svima koji su na popisu nezaposlenih".

Dodao je da potrebe tržišta, povećanje svih indikatora u predsezoni i najave uspješnije turističke sezone zahtijevaju veći broj radnika. „Ovime stvaramo preduvjete da se ne dovedemo u situaciju da je premalo radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu tijekom uspješne turističke sezone", zaključio je premijer.

Konačni prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Danijel Meštrić podsjetio je da je trenutno važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu donesen 1995. godine i do sada se mijenjao 18 puta, a u šest slučajeva drugim zakonima.

Donošenjem predloženog Zakona, naveo je državni tajnik, uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima koji uređuju pitanja opskrbe vodom i odvodnjom, gospodarenje otpadom, pogrebničkim djelatnostima, koncesijama, prostornim uređenjem i javnom nabavom.

Zakon će urediti pitanje značaja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, međusobni odnos posebnih zakona kojima se uređuju pitanja koja se odnose na komunalnu infrastrukturu i obavljanje komunalne djelatnosti.

Također, osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Od značajnijih razlika u odnosu na prethodni prijedlog zakona navedeno je da će se u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućiti i osiguranje građenja komunalne infrastrukture.

Nadalje, održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost, a obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda određeno je kao komunalna djelatnost.

Propisno je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području i da se on ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta.

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu ni u proračunima jedinica lokalne samouprave.

Hrvatskim cestama koncesija za gradnju i korištenje mosta kopno – Pelješac

Vlada je na sjednici donijela i Odluku kojom daje društvu Hrvatske ceste d.o.o. koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja građevine „Most kopno – Pelješac“, na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Građevina „Most kopno – Pelješac“ na prometnu cestovnu mrežu Hrvatske povezat će se pristupnim cestama D8 i D414, a predloženi obuhvat koncesioniranog područja u skladu je s lokacijskim dozvolama koje je izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Isto ministarstvo izdalo je i Građevinsku dozvolu kao i dvije njene izmjene.

U obuhvatu pomorskog dobra koje se daje u koncesiju radi gradnje i korištenja građevine „Most kopno – Pelješac“ je dio kopna u Općini Slivno i dio kopna u Općini Ston te dio morskog dna na mjestima gdje se nalaze stupovi mosta.

Koncesija se daje na rok od 50 godina, a rok dovršetka je 48 mjeseci od dana zaključenja ugovora o koncesiji.

Društvo Hrvatske ceste d.o.o. kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu, odnosno neće ostvarivati financijsku korist, stoga je koncesijska naknada određena u simboličnom iznosu od 0,50 kune po metru četvornom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 22.092,50 kuna godišnje.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je Pelješki most najznačajniji projekt ove Vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurana su bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 357 milijuna eura, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji.

Ministar je kazao da s obzirom na to da je Pelješki most prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice, koja uključuje i izgradnju mosta Ston, Hrvatskim cestama dodjeljuje se koncesija i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta, na državnoj cesti dionice Sparagovići – Doli u općini Ston.

Koncesija se daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.