Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Brdo kod Kranja | 24. 4. 2018.

Cilj je da Hrvatska uđe u Schengen 2020, kada predsjeda Vijećem EU-a

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Brdu kod Kranja

Nakon sastanka predsjednik Vlade dao je izjavu za medije u kojoj je zahvalio slovenskom premijeru Miri Ceraru na izvrsno organiziranom skupu, kvalitetnom sastanku i prioritetima koje je Slovenija odredila – od jačanja politike suradnje, sigurnosti i migracija, suradnje među mladima, gospodarstva, digitalne ekonomije.

Predsjednik Vlade ocijenio je da završni dokument u cijelosti reflektira postignuća slovenskoga predsjedanja, dok je za Hrvatsku, Bugarsku, Grčku i Sloveniju kao članice Europske unije, ovo prigoda da još jednom daju podršku svim susjednim državama na jugoistoku Europe, u njihovim reformskim naporima i procesu približavanja Europskoj uniji.

„Na tome tragu, očekujemo da u mjesecima pred nama i nakon izvješća Europske komisije, svaka od šest nama susjednih zemalja napravi odgovarajući napredak i još više ubrza proces približavanja Europskoj uniji“, kazao je.

Predsjednik Vlade dodao je da je bilo prigode i za bilateralne razgovore, istaknuvši posebno susret s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem te premijerom Kosova Ramušom Haradinajem.

Predsjednik Vlade pozvao je Denisa Zvizdića da posjeti Zagreb, vjerojatno u svibnju, kako bi se još jednom razmotrili ukupni odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a dovoljno rano prije predstojećih izbora u listopadu. Predsjednik Vlade osvrnuo se i na kritike BiH vezane za gradnju Pelješkog mosta, istaknuvši da će se on izgraditi te da je sasvim jasno da se nalazi na hrvatskom državnom teritoriju.

„Sa kosovskim premijerom razgovarali smo o daljnjoj suradnji, osobito unaprjeđenju gospodarske suradnje, gdje aktualnu razmjenu od 65 milijuna eura trebamo povećati, pojačati investicije i omogućiti još kvalitetniji angažman hrvatskih kompanija na Kosovu, sukladno postojećoj tradiciji. Naravno, spomenuli smo i pitanje hrvatske manjine koja živi na Kosovu, kao i brojne kosovske državljane koji su kvalitetno integrirani u Hrvatsku i koji pridonose hrvatskome društvu“, rekao je predsjednik Vlade.

Upitan o razgovorima sa slovenskim premijerom, predsjednik Vlade Plenković je kazao kako su vođeni neformalni razgovori tijekom današnjeg ručka.

,,Poznato vam je da su u Sloveniji izbori 3. lipnja, da je Slovenija i pred Europskom komisijom pokrenula postupak vezan s uređivanjem pitanja granice, tj. uz arbitražnu presudu, a Hrvatska je na to odgovorila. Idućeg tjedna bit će svojevrsni hearing od strane Europske komisije. Uputit ćemo naše stručnjake da predstavljaju naša stajališta. Smatramo da novi sudski postupak nije pravo rješenje za otvorena pitanja, a što se tiče presuda hrvatskih sudova u vezi Ljubljanske banke, moramo poštivati vladavinu prava'', kazao je Plenković, dodavši da hrvatski sudovi djeluju neovisno o Vladi, koja na njihov rad ni na koji način ne utječe.

Što se tiče odnosa Hrvatske i Slovenije, predsjednik Vlade naglasio je da je gospodarska suradnja odlična te da brojni slovenski turisti borave u Hrvatskoj, kao i hrvatski u Sloveniji, u koju odlaze i radi posla. Ocijenio je da je pitanje granice između Hrvatske i Slovenije jedino pravo otvoreno pitanje.

"Žao mi je što u ovom trenutku nismo uspjeli doći do određenog konsenzusa kako bismo razgovorom i dijalogom našli rješenje za taj problem. Mislim da on nije nepremostiv. Hrvatska je Sloveniji ponudila rješenje, koje je, po mom sudu, pravično i prihvatljivo za obje strane. Sad ćemo pričekati da prođu izbori u Sloveniji pa ćemo nastaviti dijalog. Važno je da se ovaj problem ne prelijeva na ljude i žao mi je što imamo ovaj slučaj sa ribarima u Savudriji", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade ocijenio je i da je Sloveniji važan ulazak Hrvatske u Schengen. "Mislim da bi za sigurnost Slovenije i kontrolu ilegalnih migracija bilo puno bolje da je i Hrvatska dio Schengena", istaknuo je.

Podsjetio je da je ambicija Hrvatske u pogledu pristupanja Schengenu da na tehničkoj razini ispuni sve bitne kriterije do kraja 2019. godine.

"Kao predsjednik Vlade želim da 2020. godine, kada Hrvatska bude predsjedala Vijećem Europske unije, uđemo u Schengen. To je jedan od naših okvirnih prioriteta. Ne vidim nikakav razlog zašto bi Slovenija tome stvarala prepreke. Pitanje granice moramo riješiti na drugi način, a ne blokadama", poručio je Plenković.

Novinare je zanimalo i hoće li se nakon što je troje austrijskih europarlamentaraca, uključujući i kolegu iz EPP, zastupnika Karasa, u Beču zatražilo zabranu skupa u Bleiburgu, promijeniti odluka o pokroviteljstvu Hrvatskoga sabora nad tim skupom.

„Mislim da se ništa neće promijeniti u odluci Hrvatskoga sabora. Ono što je važno jest da se poštuju propisi austrijske države i da bilo koja obilježja koja bi mogla biti protiv pravnog poretka Austrije, ne budu korištena“, odgovorio je predsjednik Vlade Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da ne zna kakve protumjere priprema Srbija zbog toga što je Hrvatska ministra Aleksandra Vulina proglasila personom non grata.

"Donijeli smo odluku jer smatramo da u odnosima Hrvatske i Srbije treba smanjivati tenzije, nastojati riješiti otvorena pitanja i dati prostor konstruktivnom nastavku razgovora nakon posjeta predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu", pojasnio je Plenković.

Naglasio je i da je Vlada napravila važne iskorake u odnosima sa Srbijom, u kojoj su nedavno bili ministri Butković i Bošnjaković, kao i predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković.

"Što se tiče ministra obrane Vulina, s obzirom na njegove izjave i najave, volimo teatar, ali ne u svojoj kući", poručio je Plenković.