Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 3. 2018.

Boljim uvjetima poslovanja i jačanjem investicija osnažit ćemo gospodarstvo

Magični trokut investicija, strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike predstavlja ključ za uspjeh, naglasio je premijer Plenković otvarajući Konferenciju »Bolji propisi kao dio reformske agende«

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je danas Konferenciju „Bolji propisi kao dio reformske agende“, na kojoj je, uz analizu već provedenih mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva, predstavljen Akcijski plan za 2018. godinu, kao dio reformskoga paketa Vlade Republike Hrvatske.

Na konferenciji je sudjelovala i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, koja je predstavila reformu, te potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Otvarajući Konferenciju, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta na organizaciji, kao i Hrvatskoj udruzi poslodavaca na kontinuiranoj suradnji u svim temama važnim za kvalitetnije poslovanje i unaprjeđenje hrvatskoga gospodarstva.

Govor predsjednika Vlade Plenkovića na Konferenciji u cijelosti:

Naš cilj danas je, tijekom konferencije koja govori o boljim propisima kao dijelu reformske agende, predstaviti mjere koje poduzimamo za smanjenje troškova poslovanja i poboljšanje poslovne klime. Prije svega stoga što želimo da te reforme dovedu do stvaranja kvalitetnijih i bolje plaćenih radnih mjesta.

U nastojanju za stvaranjem kvalitetnih i povoljnih uvjeta rada i poslovanja, kao država moramo biti spremni mijenjati način rada, mijenjati pravila, mijenjati procedure, ustaljene obrasce komunikacije, a poglavito odnose sa svijetom poduzetništva.

Država treba biti primjer, predvoditelj promjena i pokazati da je istinski servis građanima, servis poduzetnicima i onom zadaćom koju ima, a to je stvaranje okvira, napraviti taj okvir što jednostavnijim, učinkovitijim, pouzdanijim i predvidljivijim. Samo tako stvorit ćemo preduvjete za stabilan i održiv gospodarski rast, za povećanje plaća i za povećanje životnoga standarda.

Želimo graditi hrvatsko društvo u kojem će naši sugrađani, osobito mladi, osjećati da imaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci u drugim članicama Europske unije, što će im omogućiti pravi i kvalitetan izbor, da li da se koriste mobilnošću ili ostanu živjeti u svojoj domovini, a time i pomoći rješavanju problema demografske revitalizacije zemlje.

Već je i gospođa Deranja u svom uvodnom govoru spomenula izvješće Europske komisije, koje je dio Europskoga semestra, a i predsjednik saborskog odbora je nedavno bio na pripremnom sastanku u Europskom parlamentu, gdje je i parlamentarna dimenzija praćenja onoga što države članice rade u provođenju strukturnih reformi, analizi korektivnih mehanizama, dubinskoj analizi gospodarskih reformi i stanja financija.

Izvješće Europske komisije za nas nije bilo iznenađujuće. Dapače, imali smo proteklih tjedana nekoliko sastanaka na kojima smo vrlo temeljito o tome razgovarali. Vidjeli ste jučerašnju izjavu Günthera Oettingera, povjerenika za proračun, čovjeka koji je bio zadužen i za energetiku i za digitalno društvo i veteran je u ovom sastavu Europske komisije, koji je vrlo precizno uočio s čim se sve Hrvatska suočila u 2017. i koji razumije da je ova godina 2018. idealna za bavljenje onim što možda duže vremena stoji na dnevnom redu hrvatskih vlada, a to su cjelovite strukturne reforme.

Jučer sam na sjednici Vlade kazao kako taj magični trokut investicija, strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike, predstavlja ključ za uspjeh svih onih država koje iz stanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža idu prema samo neravnotežama ili pak izlaze skroz iz te procedure.

Europska komisija ocijenila je kako su postignuća u prošloj godini omogućila da Hrvatska vrlo jasno i brzo smanjuje javni dug, da smanjuje proračunski deficit, da smo došli u situaciju da će opća država biti u plusu, te da ostali makroekonomski pokazatelji pokazuju dobre trendove u Hrvatskoj, da nam gospodarstvo raste. Možda ne raste na razini koju bismo htjeli od 5%, ali raste praktički skoro 3% i u skladu s procjenama Europske komisije i onim što smo mi govorili. To znači da stabilna, zdrava baza koju imamo u 2017. treba omogućiti, uz nastavak strukturnih reformi u svim sektorima, a zdravstvo i uprava su dva sektora u kojima sigurno trebamo napraviti velike iskorake, pretpostavke za učinkovitiji rast i učinkovitije i snažnije hrvatsko gospodarstvo.

To se odnosi i na brojne druge propise, prije svega za tržište rada, za mirovinsku reformu, za obrazovnu reformu, za sve napore koje i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva radi u svom resoru, ali i na sve ono što je vama najvažnije, a što je i tema današnje konferencije, a to je stvaranje bolje poslovne klime.

Stoga su tri područja koja mi se čine relevantnima za današnju konferenciju.

Prvo je poboljšanje uvjeta poslovanja. Drugo je jačanje djelotvornosti naših institucija. Treće je jačanje investicijskoga potencijala. U svim tim aspektima kvalitetniji i bolji propisi moraju biti osnova budućih rezultata.

Mi smo, kao što znate, već početkom prošle godine krenuli u administrativno rasterećenje. Prvi plan koji je Vlada prošle godine usvojila ostvario je poprilično velike rezultate. Proveli smo skoro 65% mjera koje su bile predviđene. Jučer smo na sjednici Vlade usvojili novi, drugi Akcijski plan administrativnoga rasterećenja. O njemu će nešto više reći potpredsjednica Vlade, a ono što je bitno je da je ideja da se smanji opterećenje za poduzetnike za još 625 milijuna kuna, smanjivanjem parafiskalnih nameta.

Svi resori imaju trajnu zadaću analizirati i ažurirati propise iz svoje nadležnosti kako bi se i parafiskalni nameti i upravne pristojbe što više smanjivale i time rasteretili i naši građani i naše gospodarstvo.

Primjerice, neki dan smo imali prijedlog ukidanja naknada za općekorisnu funkciju šuma za sve poduzetnike čiji je prihod niži od 3 milijuna kuna, a to znači da će 181 tisuća poduzetnika biti oslobođena plaćanja ovoga nameta.

Građani i poduzetnici su itekako osjetili na prihodovnoj strani efekte porezne reforme, od onih koji primjenjuju sniženu poreznu stopu od 18% pa do malih poduzeća kojima je porezna stopa 12%.

Vlada i Ministarstvo gospodarstva nastavit će s olakšavanjem pripreme investicijskih projekata, potaknuti inovativne i istraživačke projekte privatnog sektora i stoga smo predložili nekoliko važnih zakonskih akata koji upravo idu za tim ciljem.

Jedan je Zakon o strateškim investicijskim projektima, koji donosi nove mogućnosti privatnim investitorima i da brže pripreme svoje projekte i da na jednostavniji i učinkovitiji način dobiju potrebne dozvole.

Drugi je Zakon o državnoj potpori za znanstveno-istraživačke projekte u gospodarstvu, koji donosi porezne olakšice za poduzetnike koji provode znanstveno-istraživačke aktivnosti s ciljem stvaranja novih proizvoda ili pak inoviranja postojećih.

Imamo također i nove porezne olakšice, ovisno o tipu istraživanja, koje mogu dosegnuti čak do 300 tisuća eura po pojedinom istraživačkom projektu.

Ovakvim propisima želimo potaknuti konkurentnost i sposobnost sudjelovanja na tržištu.

Ujedno pri kraju je izrada Zakona o Državnom inspektoratu, koju ćemo vrlo skoro uputiti u proceduru. Objedinjavanje inspekcijskih službi iz niza ministarstava povećat će bolju učinkovitost i koordiniranost rada, spriječiti situacije da nekoliko inspekcija nekoordinirano dolazi različitim poduzetnicima u kratkom roku. Imat ćemo jedan cjelovit pristup, a ujedno mogućnost da Državni inspektorat djeluje preventivno preporukama i upozorenjima na način koji će pomoći radu.

Unaprijedili smo i sustav javne nabave, novi zakon već je sada polučio efekte. A aktivnosti koje su bile vezane uz zakonodavnu aktivnost u prošloj godini, vidjeli ste u ovom izvješću Europske komisije, Zakon o procesu izvanredne uprave u društvima od sistemskog značaja omogućio je stabilnost hrvatskog gospodarstva, rast i uspješnu turističku sezonu.

Želim spomenuti da je dio aktivnosti o boljim propisima povezan s važnim alatom kojeg vrlo često spominjemo, a prije nekoliko dana smo imali i dvije konferencije na tu temu, s europskim povjerenikom Ansipom.

Riječ je o digitalnom društvu, digitalnoj ekonomiji, sigurnom području u kojem leže radna mjesta budućnosti, i gdje sve aktivnosti koje poduzimamo, a tu izdvajam aktivnosti Ministarstva uprave, posebice na povezivanju državnih baza podataka preko Centra dijeljenih usluga, intenziviranje servisa e-građani, e-poslovanje, novu Strategiju e-Hrvatska 2020., dovode nas u poziciju da smo jedna od osam članica Europske unije koja ima sustav e-osobne iskaznice, koja omogućuje e-identifikaciju, e-potpis, siguran pristup elektroničkim servisima javne uprave. S te strane moramo dodatno pojačati aktivnosti i upravo digitalizacija može biti temelj reforme javne uprave, na dobrobit i poduzetnika i građana.

Također, kada je riječ o jačanju učinkovitosti institucija, što je preduvjet, to je uz upravu kvalitetnije pravosuđe. Trenutno je u saborskoj proceduri jedna mini-pravosudna reforma, a jučer smo imali Zakon o probaciji, usko vezan s nizom mjera koje će se odnositi i na problem blokiranih građana, na izmjene zakona o ovrsi.

Sve to mora biti dio naših nastojanja da se ubrzaju postupci, smanje zaostali predmeti, pojača pravna sigurnost, kvalitetnije organizira rad hrvatskih sudova, a samim time ojača i pravna sigurnost i mogućnost kvalitetnoga poslovanja u zemlji.

Danas ćemo imati sastanak Posebne stručne skupine za reformu obrazovanja, pregledati kandidature i krenuti dalje s izborom Ekspertne radne skupine, koja ima za cilj, zajedno sa brojnim drugim skupinama, ministarstvima i Vladom, unaprijediti sustav obrazovanja, jer bez njegove kvalitetne i brze prilagodbe nećemo moći pratiti korak s onim zemljama koje kontinuirano ulažu u znanost i obrazovanje.

Vidjeli ste da smo potpisali sporazume: strukovne škole, gospodarstva, komore, dualno obrazovanje, prepoznavanje potreba tržišta rada. Centri kompetencija, koji su aktivan mehanizam za suradnju škola i poduzetnika, trebaju nam osigurati potrebnu radnu snagu u onim sektorima koji su deficitarni s odgovarajućim kadrovima za brojna zanimanja koja nam u ovom trenutku nedostaju – posebice graditeljstvo, turizam, hotelijerstvo, zbog čega u sezoni moramo povećavati kvote za uvoz radnika. Sve to su napori koji su dio cjelovitih mjera za unaprjeđenje i poboljšanje rada hrvatskoga gospodarstva.

Mi ćemo danas poslijepodne imati sastanak cijele Vlade na temu novoga Nacionalnog programa reformi. Temeljito ćemo analizirati sve što ministarstva u realnom roku mogu realizirati u idućoj godini, tako da taj plan bude u skladu s mogućnostima pojedinih ministarstava i političkim ambicijama, ali i stručnim okvirima koji postoje. Tako da, kada dođemo u analizu iduće godine, rezultati tog rada na Nacionalnom programu reformi, odražavaju ambicije od godinu dana ranije.

Na kraju, želim se osvrnuti i na samu proceduru donošenja zakona. Primijetili ste da smo praktički na minimalni mogući broj smanjili, gotovo ukinuli, hitne procedure u donošenju zakona.

Dakle, taj zakonodavni cunami koji smo imali u ono vrijeme kada smo nastojali uskladiti hrvatski pravni sustav s pravnom stečevinom Europske unije, u praksi je gotovo dovodio Sabor u situaciju da je sve hitna procedura. Nastojimo to izbjeći. Smatramo da Hrvatskome saboru i cijeloj zainteresiranoj javnosti, našim partnerima, suradnjom kroz različite modalitete Gospodarsko-socijalnoga vijeća, moramo u tom zakonodavnom procesu dati odgovarajuće vrijeme i tako omogućiti svima zainteresiranima da daju svoj doprinos zakonskim propisima.

Tako da taj balans između kvalitetnije, možda mrvicu sporije izrade propisa, i onoga što se na kraju usvaja, po meni uvijek mora biti s naglaskom na kvalitetu i na pravodobno uključivanje svih dionika. Na tom tragu imamo i Zakon o procjeni učinaka propisa, financijski učinak, vrlo temeljitu analizu kolike su proračunske posljedice za pojedine propise te nastojimo dobiti pravodobne informacije i od poslodavaca i od sindikata u tim procedurama.

Usvojili smo još posebnu prethodnu proceduru na Vladi tako da imamo nekoliko filtara koji, po meni, trebaju osigurati predvidljiv i kvalitetan način donošenja propisa. I to je, uz još dva čitanja u Hrvatskome saboru, vrlo razvijena metodologija po uzoru na najbolje europske prakse, a donekle, kada je riječ o onome što se odnosi na rasterećenje, moramo gledati što je to REFIT napravio na razini Europske unije.

Znate da je bivši bavarski premijer, Stoiber, godinama bio zadužen na razini Europske unije za svojevrsno ukidanje brojnih propisa koji nisu nužni. Mislim da je dobro sličnu aktivnost provesti u Hrvatskoj i smanjiti broj propisa koji nisu nužni.

Reformski napori Vlade su, po mojem sudu, omeđeni ne samo Nacionalnim programom reformi, nego i jednom prigodom koja je jedinstvena u ovom desetljeću, a to je da praktički, nakon ovih lokalnih izbora koji su bili prošle godine, pa do onih europskih, imamo dvije godine prostora u kojima se možemo fokusirati na sve ono što se inače u predizbornim vremenima nekako miče s liste prioriteta.

Stoga kao predsjednik Vlade, zajedno s mojim kolegama, vjerujem da ćemo u ovoj godini učiniti kvalitetne iskorake, a da će nam i ova današnja konferencija o kvalitetnijim propisima pomoći da osluhnemo i htijenja i očekivanja poslovne zajednice, sindikata, svih građana, a posebice onih, bilo domaćih ili stranih, koji odluče izabrati Hrvatsku kao zemlju u koju žele ulagati i realizirati svoje poslovne planove.

Hvala vam lijepa i želim vam uspješnu konferenciju.