Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 2. 2018.

Gospodarski rast Hrvatske ostaje iznad prosjeka Europske unije

Na početku 79. sjednice Vlade premijer Plenković rekao je da je Europska Komisija zadržala pozitivne projekciju najvažnijih makroekonomskih pokazatelja, a u pogledu smanjenja javnog duga učinjena je korekcija nabolje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo jučer objavljenim zimskim prognozama Europske komisije, osobito u pogledu smanjenja razine javnog duga. 

„To znači da se to smanjenje o kojem smo puno govorili u posljednje vrijeme, potvrdilo i u njihovim ocjenama zbivanja u Hrvatskoj. Što se tiče  BDP-a, njihova je procjena rasta  3,2% u 2017. godini,  2,8% za 2018. i 2,7% za 2019. godinu“, dodao je.

Istaknuo je da Hrvatska prema tim prognozama raste i dalje iznad razine procjena za prosjek Europske unije te da je dobro što se te projekcije poklapaju s onima koje je Vlada i sama utvrdila.

„Mislim da je to veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili na području ekonomske i fiskalne politike u protekloj godini i  vjerujem da ćemo na tome tragu i nastaviti. Kao što je ocijenila i Komisija,  osobna je potrošnja veliki pokretač rasta i zaposlenosti, što je vrlo jasan učinak porezne reforme i tendencije rasta plaća, uz izvrsnu turističku sezonu. Raste svjetsko gospodarstvo, raste  europsko gospodarstvo, a vidimo da raste i gospodarstvo u Hrvatskoj“, ocijenio je predsjednik Vlade.

Osvrnuvši se na svoj govor u Strasbourgu o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta, predsjednik Vlade kazao je da su predsjednik parlamenta Antonio Tajani, čelnici političkih grupa i niz drugih promatrača, govor ocijenili vrlo sadržajnim i konkretnim.

„To je bila prigoda i da kroz tri sata rasprave pokažemo što Hrvatska misli o svim europskim ključnim pitanjima i istaknemo naša postignuća i naše poglede. Poruka je bila da Hrvatska želi biti u užem krugu procesa europskih integracija te aktivni graditelj europskoga projekta. S dva cilja koje želimo postići u sljedećim godinama, članstvom u Schengenu i u europodručju, Hrvatska je uputila jasnu poruku o tome gdje se želimo pozicionirati'', poručio je Plenković.

Podsjetio je na komentare predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, osobito u vezi s Pelješkim mostom, kao najvidljivijim hrvatskim projektom u ovom višegodišnjem financijskom okviru te na njegovu snažnu potporu Hrvatskoj, koja je prijateljska i  ohrabrujuća.

Predsjednik Vlade govorio je i o jučerašnjem glasovanju koje se odnosilo na novi sastav Europskoga parlamenta, Spitzenkandidatima na izborima te na ideju o transnacionalnim listama, osobito onako kako  ju je on osobno argumentirao, a koja je u ovoj fazi ocijenjena preambicioznom, s obzirom na nedostatak vremena u pravnom, financijskom i organizacijskom smislu, ali koja će biti moguća u nekom drugom razdoblju, uz malo više vremena. 

Naveo je i svoj susret s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom, koji će Hrvatsku posjetiti u sljedeća dva mjeseca, tijekom priprema za hrvatsko preuzimanje predsjedanja Odbora ministara Vijeća Europe, važne međuvladine europske organizacije i jedne od najstarijih europskih organizacija.

Najavio je da će šestomjesečno predsjedanje preuzeti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u Kopenhagenu krajem svibnja.

Predsjednik Vlade naglasio je da će se hrvatski prioriteti tijekom predsjedanja odnositi na borbu protiv korupcije, zaštitu manjina, na decentralizaciju i na pitanje kulturne baštine, što smatra dobrim odabirom s obzirom na dosadašnje dvadesetdvogodišnje iskustvo članstva Hrvatske u Vijeću Europe.

U kontekstu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je ministrici Gabrijeli Žalac na pripremljenom prvom sastanku Upravljačkog odbora na kojem su sudjelovali svi ministri, kao i niz drugih aktera s ciljem da u sljedeće dvije godine Hrvatska dovrši svoj strateški razvojni dokument i objedini brojne druge strategije koje postoje u različitim sektorima. Time bi Hrvatska, za razdoblje do 2030. godine dobila jasnu viziju kako i na koji način želi ostvariti napredak i prosperitet zemlje.

„To je ono što je izrazito važno i stoga ohrabruju podaci o kojima je ministrica izvijestila javnost više puta, a to je da smo, kada je riječ o apsorpciji europskih sredstava, u fazi više od 52% objavljenih natječaja za ukupna sredstva koja imamo na raspolaganju, što je oko 10,7 milijardi. Pola toga je u ovoj fazi objavljeno, a ugovoreno je 3,8 milijardi, dakle 35%.  Želimo da se ta apsorpcija ubrza, stoga pozdravljam jučerašnje potpisivanje ugovora o integriranim teritorijalnim ulaganjima u sedam gradova, Zagreb, Split, Osijek, Rijeku, Slavonski Brod, Pulu i Zadar u iznosu od 303 milijuna eura.  Mislim da su to odlični signali, kao i današnji događaj koji organizira ministar Tolušić, tzv. Mjera 7.2.2, a to je 213 projekata u ukupnoj vrijednosti od 695 milijuna kuna, sa čak 647 milijuna kuna potpore za naselja s više od 5000 stanovnika u svih 20 županija. Zbog velikoga broja tih ugovora, nismo to mogli čak ni realizirati u zgradi Vlade, ali čestitam ministru ovoj vrlo konkretnoj potpori brojnim našim jedinicama lokalne samouprave“, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade zahvalio je i potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na organizaciji zajedničkoga posjeta vojarni Croatia prošloga tjedna, obnovljenim prostorima restorana, ulaganjima i tehničko-taktičkoj prezentaciji brojnih hrvatskih proizvođača u kontekstu obrambene industrije.

Podsjetio je da je u Strasbourgu razgovarao  s jednim od europskih povjerenika Jyrkijem Katainenom, koji se bavi istraživačko-obrambenom dimenzijom na razini Europske unije, a u kojoj vidi prostor za konkretne projekte  brojnih predstavnika hrvatske obrambene industrije. Dodao je da uz sve aktivnosti s partnerima u NATO-u na razini Europske unije, Hrvatska može iz europskih fondova koji su joj nakon pridruživanja Stalnoj strukturiranoj suradnji na raspolaganju i dalje promovirati izvozno orijentiranu obrambenu industriju Republike Hrvatske.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj idući tjedan.

Kazao je da, s aspekta Vlade Republike Hrvatske, želi da posjet bude što konkretniji i sadržajniji te da se u razgovorima dotakne pitanje zaštite manjina i poštivanja bilateralnog sporazuma otprije petnaestak godina. Rekao je da se danas, na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova sastaje bilateralna komisija koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije, a posebno pitanjima nestalih, pitanjima pravosudne suradnje, povrata imovine i granica.

„U konačnici, vidim da ima nekih dilema oko pitanja ratnih šteta.  Treba podsjetiti na čl.7 Sporazuma o normalizaciji i na obaveze u tom sporazumu“, kazao je predsjednik Vlade.

Sporazum je potpisan 23. kolovoza 1996. potpisan u Beogradu, a spomenuti čl. 7 govori da će se u roku od šest mjeseci potpisati i Sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, pojasnio je.

„Nažalost, taj sporazum nikada nije potpisan, razgovori su trajali pa bili prekinuti“, podsjetio je Plenković i dodao da se prigodom posjeta predsjednika Vučića može razgovarati i o toj obvezi koju su prihvatile obje zemlje i gdje postoji vrlo jasan i opravdan interes Hrvatske.

Osvrnuvši se na kraju svog uvodnog izlaganja na pitanje Agrokora, predsjednik Vlade kazao je da ostaje pri svojim ocjenama koje je dao na konferenciji za medije u Strasbourgu.

Tada je izjavio da je Vlada u slučaju Agrokora napravila jedini mogući ispravni potez donijevši poseban zakon te da nije imao saznanja o iznosima naknada savjetnicima u procesu restrukturiranja koncerna. Rekao je i da načelno ne podržava visinu tih naknada, ali da će svoj sud donijeti tek kada prouči izvješće izvanrednog povjerenika.

„Želim samo reći da službe Vlade Republike Hrvatske u ovoj fazi pregledavaju dokumentaciju. Kada taj proces bude dovršen, odlučivat ćemo o eventualnim daljnjim postupanjima“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.