Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 24. 12. 2017.

Slučaj Agrokor znači promjenu modela poslovanja i početak kraja tranzicije

U razgovoru s Jutarnjim listom premijer Plenković izjavio je da Vlada uz stabilnu parlamentarnu većinu planira krupne reformske procese u 2018, što Hrvatska treba i očekuje

Analizirajući rad Vlade u 2017., premijer Plenković napomenuo je kako je 2017. godina bila dinamičnija nego što je očekivalo, osobito s obzirom na to da smo prije toga imali dva puta parlamentarne izbore u manje od godinu dana, notorno rušenje Vlade, neuspjelo preslagivanje, političku neizvjesnost, snažnu polarizaciju u društvu, zabrinjavajući rast populizma itd.

"Takve okolnosti nužno su nametale potrebu za smirenjem i stabilnošću u društvu. Moja je politika, kao novog predsjednika HDZ-a a ubrzo potom i Vlade, bila da vratimo povjerenje u institucije, u političke stranke te da spustimo tenzije u društvu. Željeli smo se okrenuti bitnim temama: gospodarskim reformama i poboljšanju socijalne uključenosti", podsjetio je Plenković.

Pojasnivši kako je Agrokor nedvojbeno tema godine, Plenković je naveo kako je kriza u koncernu otvorila brojna gospodarska, pravna i politička pitanja te postala ogledalo tranzicije u zadnjih 25 godina.

"Način na koji smo upravljali ovom krizom bio je odgovoran jer smo brinuli o općem dobru - i građana i države - kako ne bi bilo lančanih posljedica za radnike i njihove obitelji, male poljoprivrednike, dobavljače i ostale gospodarske subjekte te cijeli financijski sustav. Imam dojam da u javnosti nismo dovoljno osvijestili što smo sve spriječili. Podsjećam, sve se događa bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna. Napor koji smo uložili je u svojoj biti transformacija modela poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Riječ je o prijelomnici koja je stvarni početak kraja hrvatske tranzicije", poručio je Plenković.

Naveo je kako Vlada iza sebe ima najbolju turističku sezonu, rast BDP-a, povećanje izvoza i industrijske proizvodnje, znatno smanjenje deficita, izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, ubrzano smanjenje javnog duga, lansiranje Strategije za uvođenje eura, ubrzanje aktivnosti za ulazak u Schengen, veću apsorpciju iz europskih fondova, Projekt Slavonija, povećanje zaposlenosti, rast plaća, povećanje mirovina, veće minimalne plaće, više rodiljne i roditeljske naknade, subvencioniranje stambenih kredita, dizanje plaća državnim i javnim službenicima, sveobuhvatnu poreznu reformu koja je smanjila porezno opterećenje, aktivne mjere zapošljavanja, istinsko partnerstvo Vlade i županija koja ide za jačanjem decentralizacije, novu Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o pravima hrvatskih branitelja, učinkovitije upravljanje državnom imovinom i državnim poduzećima itd.

"U ovakvim okolnostima i s ovakvim rezultatima o „izgubljenoj godini“ uglavnom govori nedorasla, bezidejna i destruktivna oporba u kojoj dominiraju loši gubitnici, demagozi i jeftini populisti", poručio je Plenković.

Podsjetivši na uspješno provedenu rekonfiguraciju vladajuće većine nakon odvažnog poteza HNS-a, premijer Plenković kazao je kako je suradnja HDZ-a i HNS-a dobra i korisna za hrvatsku političku scenu i očuvanje stabilnosti.

"Računajući na stabilnu parlamentarnu većinu koja je pokazala čvrstu koheziju, imamo temelje za poduzimanje reformskih procesa u 2018., jedinoj godini u ovom desetljeću bez ijednih izbora. To je ono što Hrvatska treba i očekuje", najavio je Plenković.

Istaknuvši kako je obrazovna reforma određuje budućnost Hrvatske i konkurentnost mladih na tržištu rada, Plenković je pojasnio kako je namjerno preuzeo vođenje novog Posebnog stručnog povjerenstva.

"Odmah smo donijeli dvije odluke: prva je da se 11. siječnja u javno savjetovanje šalje Akcijski plan za 2018. i 2019. godinu koji je pripremljen. Druga je da idemo u novi natječaj za Ekspertnu radnu skupinu za provođenje kurikularne reforme, koja će osigurati njeno provođenje na pluralistički način", potvrdio je Plenković.

Plenković je najavio kako će ova Vlada zadržati političku stabilnost jer je ona preduvjet za gospodarski razvoj zemlje, a to je najbitnije za hrvatske ljude. Što se tiče HSS-a, napomenuo je kako je HDZ i dalje otvoren za suradnju.

"HSS je dio Europske pučke stranke, dio naše političke obitelji. Velik broj birača HSS-a su birači desnog centra. Dodao bih da između HSS-a i HDZ-a postoji razgranata suradnja na mnogim lokalnim razinama. Na vodstvu je HSS-a da razmotri svoje opcije i smjer politike kojim žele ići", ponovio je Plenković.

Podsjetivši da je prije dva tjedna održan Središnji odbor stranke na kojemu je predsjednik EPP-a Joseph Daul, održao izlaganje o tome koliko cijeni ulogu ovakvog HDZ-a, Plenković je istaknuo kako će se u Zagrebu održati izborni kongres EPP-a u jesen 2019. godine, što će biti najveći međunarodni politički skup održan u Hrvatskoj, s više od 2000 izaslanika i čelnika naših sestrinskih stranaka, na kojem će se birati novo čelništvo najutjecajnije europske političke obitelji.

"Nakon pobjede na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. i uvjerljive pobjede na lokalnim izborima ove godine, sada se unutarstranački konsolidiramo, posebno nakon što smo uspješno zatvorili sve ranije financijske obveze nastale prije mog izbora na čelo HDZ-a. Modernizaciji stranke pridonijet će i izrada novog Statuta", kazao je Plenković.

Što se tiče slučaja župana Tomaševića, Plenković je naveo kako Vlada nema zakonske ovlasti da ga smijeni s mjesta župana, poručivši da ako se optužbe pokažu točne, Tomašević ne može ostati na funkciji župana, ali ni član HDZ-a.

"Očekujem da preuzme odgovornost i shvati da nije realno da uz takve optužbe obnaša dužnost župana. To je stav i najviših tijela stranke", potvrdio je Plenković.

Odgovarajući na upit o postavljanju svog savjetnika Karla Resslera na mjesto voditelja skupine koja priprema novi Statut HDZ-a, Plenković je kazao kako se radi o pravniku, znanstveniku pred doktoratom i potpredsjedniku Mladeži EPP-a, odgovornom, mladom, obiteljskom čovjeku koji će odlično voditi Radnu skupinu za izmjenu Statuta.

"HDZ zadnjih nekoliko godina kroz programe Političke akademije naše Zaklade, ali osobito uz zastupnike u Europskom parlamentu, ulaže u novu generaciju mladih političara koji su stekli znatno nacionalno i međunarodno iskustvo. Uz nas su se politički razvijali naši suradnici. Među njima su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, pomoćnik ministra prometa Josip Bilaver, saborski zastupnici Marijana Balić, Dragica Roščić, Domagoj Mikulić, Ante Bačić, a Tena Mišetić je zamjenica predstojnika mog Ureda. Tu je još i niz drugih vrijednih mladih ljudi, poput Marka Milića i Miroslava Smetiška, koji dijele vrijednosti i način rada blizak onome kako vidim desni centar te postupno preuzimaju sve veće odgovornosti", naveo je Plenković.

Govoreći o izboru čelnika Hrvatskog nogometnog saveza, Plenković se izjasnio da je protiv miješanja politike u sport, iako su se problemi u nogometu nagomilali tijekom godina i morali bi se početi rješavati.

"Sport ne smije pridonositi tome da se stvaraju podjele između sjevera i juga zemlje, između klubova, nego upravo suprotno. Moramo se boriti i protiv navijačkog nasilja na čemu već rade ministar Davor Božinović, ministrica Blaženka Divjak i državna tajnica Janica Kostelić. Bilo bi dobro da je u izbornom procesu HNS učinio iskorak i imao više kandidata s programima", istaknuo je Plenković, dodavši kako reprezentacija ostvaruje sjajne rezultate, plasirala se na Svjetsko prvenstvo te bi stoga nogomet trebao pozitivno utjecati na ozračje u društvu.

Komentirajući sastanak sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom u Zagrebu, premijer Plenković je potvrdio kako su razgovori bili otvoreni, a Hrvatska je pokazala spremnost na postizanje dogovora konstruktivnim pristupom kojem je cilj pronaći rješenje prihvatljivo za obje države.

"Realno gledajući, pitanje granice ima manji utjecaj na svakodnevni život naših sugrađana nego što se može zaključiti iz percepcije u javnosti. Hrvatska je predložila fleksibiliziranje stava, suzdržavanje od jednostranih poteza i izbjegavanje incidenata. Pritom vodimo računa o odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. slijedom koje nismo vezani arbitražnom presudom", poručio je Plenković, dodavši kako je Hrvatska konkretno predložila slovenskoj strani obrise pravnog okvira u obliku protokola o granici u pet točaka: kopno, more, režim plovidbe, bilateralna komisija za identifikaciju granice i način prihvaćanja dogovora.

Napomenuvši kako je Vlada sredinom prosinca pokrenula proces odabira financijskih savjetnika u vezi s mogućom kupnjom dionica INA-e i mogućom naknadnom prodajom kupljenih dionica strateškom partneru, premijer Plenković kazao je kako je izravni poziv na podnošenje ponuda poslan na adrese 18 uglednih institucija koje se bave takvim poslovima, s time da svoje ponude mogu podnijeti i drugi koji su zainteresirani.

"Rok za dostavu ponuda je 15. siječnja 2018. godine. Nakon temeljite analize pristiglih ponuda odabrat ćemo financijskog, tj. investicijskog savjetnika za taj posao. Ono što je Vlada isticala od početka, a što je sadržano kao jedan od kriterija u pozivu financijskim savjetnicima, jest da se otkup Ininih dionica treba provesti bez povećanja javnog duga", naglasio je Plenković.

Osvrnuvši se na povlačenje sredstava iz europskog proračuna, premijer Plenković istaknuo je kako će Hrvatska prema planu proračuna za 2018., u europski proračun uplatiti 3,7 milijardi kuna, a ukupni planirani prihodi od pomoći EU iznose 13,6 milijardi kuna.

"Želim podsjetiti da smo poreznom reformom već ove godine pridonijeli povećanju raspoloživog dohotka građanima kroz izmjene poreznih stopa i poreznih razreda u sustavu poreza na dohodak te, prije svega, povećanjem osobnog odbitka. Zadnji statistički podaci govore da je prosječna plaća veća od 6000 kuna. Isto tako, smanjivanjem stope PDV-a na neke kategorije, prvenstveno na električnu energiju, također smo pridonijeli povećanju raspoloživog dohotka", kazao je Plenković.

Naveo je kako je radi zaštite najugroženije skupine radnika i povećanja njihova dohotka, Vlada nedavno donijela odluku o povećanju minimalne plaće na 3439 kuna za 2018., odnosno za pet posto, i to već drugu godinu zaredom. Dodao je kako je pokrenut projekt subvencioniranja stambenih kredita čime se olakšava stjecanje prve nekretnine i stambeno zbrinjavanje mladih.

U pogledu izgradnje Pelješkog mosta, Plenković je najavio i kako će na temelju analize svih ponuda i stručne valorizacije Hrvatskih cesta i nadležnoga Ministarstva prometa, najbolji ponuđač graditi Pelješki most za koji je alocirano 357 milijuna bespovratnih sredstava, što će sigurno biti najvidljiviji pojedinačni projekt koji Europska unija sufinancira u Hrvatskoj.

Govoreći o budućnosti europskog projekta, Plenković je istaknuo kako je njegova Vlada proeuropski orijentirana i dio je užeg kruga europskih zemalja koje žele tješnju suradnju.

"Stoga smo prošli tjedan na Europskom vijeću zajedno s još 24 članice EU pristupili Stalnoj strukturiranoj suradnji u području obrane i sigurnosti. Na tragu naših ambicija da se pridružimo eurozoni, Vlada je u četvrtak u Hrvatski sabor uputila prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. MUP je ubrzao sve aktivnosti u vezi s ispunjavanjem kriterija za pristupanje Schengenu", zaključio je Plenković.

Plenković je istaknuo kako će Vlada posebnu pozornost i dalje posvećivati stabilnosti Bosne i Hercegovine te nužnim reformama koje bi ona trebala poduzeti te ćemo nastavljati podupirati njezin put prema EU.

"Taj je cilj dostižan samo ako se u Bosni i Hercegovini, kako u zakonima tako i u praksi, uistinu osigura jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, a posebno Hrvata kao najmalobrojnijeg, za što je promjena izbornog zakona od najveće važnosti. Kao i druge zemlje, Srbija također treba ispuniti kriterije koji su navedeni za svako poglavlje", zaključio je Plenković.

Intervju u cijelosti (PDF)