Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 21. 12. 2017.

Povjerenstvo radi na uključivosti i najboljim obrazovnim rješenjima

Otvarajući 72. sjednicu Vlade, premijer Plenković najzanimljivijim je političkim pitanjem ovoga tjedna ocijenio posjet predsjednika slovenske vlade Mire Cerara

„Smatram da je izrazito dobro što je predsjednik Vlade Cerar došao u Zagreb i što smo razmotrili niz pitanja o odnosima između Hrvatske i Slovenije. Slovenija je naša prijateljska, susjedna zemlja, zemlja s kojom nas puno toga kroz povijest veže i zemlja s kojom nikada nismo imali nikakav sukob. Imamo nekoliko rezidualnih pitanja iz vremena raspada bivše države, a jedno od njih je uređenje granice“, poručio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je na različite pokušaje da se to pitanje riješi, i bilateralnim razgovorima i posredovanjem, a na kraju i arbitražnim postupkom. Podsjetivši na politički kontekst 2009., kada je Hrvatskoj bilo blokirano 14 poglavlja u pregovorima s Europskom unijom te kada se niti jedno poglavlje nije otvorilo ni zatvorilo, kazao je da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri.

Dodao je da je Hrvatska angažirala brojne ugledne domaće i strane međunarodnopravne stručnjake te svoje argumente iznosila slijedeći dva temeljna načela - prvo je da bi granica između dvije države trebala slijediti stanje zatečeno 25. lipnja 1991, a drugo je slijediti načelo katastarske granice.

Zbog povrede u postupku od strane Slovenije, podsjetio je, Hrvatska je, 2015. godine konsenzulanom odlukom Hrvatskoga sabora, napustila arbitražni proces.

„Stoga se Hrvatska u međunarodnopravnom smislu ne osjeća vezanom ovom arbitražnom presudom“ , istaknuo je predsjednik Vlade.

Premda je, kazao je, sam taj arbitražni sud u velikoj mjeri u toj odluci slijedio načela koja je zastupala hrvatska strana.

„Želimo sa Slovenijom riješiti ovo otvoreno pitanje, dijalogom, u europskom duhu, na način da i jedna i druga strana s konačnim rješenjem pitanja granice budu zadovoljne. Stoga smo Sloveniji predložili protokol o granici, koji bi sadržavao pet točaka“, naglasio je Plenković. Pojasnio je da je prva točka dogovor o kopnenoj granici, druga o granici na moru, treća je režim plovidbe u hrvatskom moru, četvrta točka bilo bi uspostavljanje mješovitog povjerenstva koje bi se bavilo pitanjima identifikacije i demarkacije granice, a peta točka bilo bi naći načine kako da se unutarnje pravnim procedurama takav dogovor potvrdi.

Naglasio je da je posebno važno da ne dođe ni do kakvih jednostranih poteza niti incidenata, posebno na moru.

„Očekujem da se Slovenija suzdrži od bilo kakvih jednostranih poteza, Hrvatska to sigurno neće raditi, ali ćemo isto tako znati poštovati ono što je naše, koristeći sve ono što nam je na raspolaganju u smislu zastupanja naših interesa i zaštite teritorija“, poručio je i pozvao slovenske kolege na nastavak dijaloga.

Dodao je da postoji dobra volja Europske komisije da pomogne u rješavanju, u svojoj naravi, jednog bilateralnog spora, podsjetivši da i druge članice Europske unije imaju neka otvorena pitanja koja rješavaju diskretno, pravnim putem i dijalogom.

„Pokazali smo konstruktivnost, otvorenost i spremnost za fleksibiliziranje stavova kada je riječ o Hrvatskoj i vjerujemo da ćemo naći rješenje na tom tragu za pitanje granice“, kazao je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se potom na sastanak Europskoga vijeća, održan krajem prošloga tjedna u Bruxellesu. Napomenuo je da se Hrvatska , zajedno s još 24 države članice koje žele angažirano raditi na jačanju europske obrane i europske sigurnosti, priključila Stalnoj strukturiranoj suradnji u području obrane i sigurnosti.

,,Hrvatska je izabrala nekoliko područja u kojima želi sudjelovati u narednom razdoblju, od razmještaja snaga, logističkih centara, borbe protiv kibernetičkih prijetnji, do pomaganja pri prirodnim katastrofama, a postupno će sudjelovati i u drugim područjima, kojih je ukupno 17", naveo je Plenković.

Dodao je da je Vijeće raspravljalo i o socijalnoj dimenziji, nastavljajući na Socijalni summit u Göteburgu, ali i o temama koje se tiču znanosti, obrazovanja i kulture. Važnom je ocijenio ideju o uspostavljanju mreža europskih sveučilišta koja bi nadogradila sve ono što se trenutno radi kroz programe mobilnosti i omogućila veću konkurentnost mladih na tržištu rada.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prvi je puta sudjelovao na eurosummitu, što je izuzetno važno za Hrvatsku koja ima ambiciju pridružiti se eurozoni.

„Na tom sam sastanku kazao da je Vlada Republike Hrvatske spremna uputiti u proceduru Zakon o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Potvrda toga obećanja je i naša današnja prva točka dnevnog reda, koja je na tragu naše strategije uvođenja eura i predstavlja pravnu podlogu za ono što ćemo raditi u godinama koje su pred nama kako bismo ušli u tečajni mehanizam, nadam se do 2020., a nakon toga ispunili i ostale kriterije ključne za izlazak u eurozonu“, kazao je Plenković.

Vrlo uspješnom ocijenio je Konstituirajući sjednicu 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Govoreći o humanitarnoj akciji „Želim život“, naglasio je da će Vlada još jedan doprinos dati izuzimanjem PDV-a iz prikupljenog iznosa.

Čestitavši još jednom 25. obljetnicu Hrvatskoj turističkoj zajednici i svim turističkim djelatnicima, koja je obilježena ranije ovoga tjedna, predsjednik Vlade poručio je da su svi ono izuzetno pridonijela i gospodarstvu i promidžbi Hrvatske.

Također, čestitao je svim hrvatskim športašicama i športašima na svemu što su učinili u proteklih godinu dana, spomenuvši jučer održanu svečanost Hrvatskog olimpijskog odbora - Veliki dan hrvatskog športa.

Uoči sjednice Vlade, jutros je održana konstituirajuća sjednica novoga Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i odgoja.

„Dogovorili smo da se u sljedećih nekoliko dana ažurira Akcijski plan te da ga potom stavimo u javno savjetovanje“, izvijestio je predsjednik Vlade Plenković.

Dodao je da će se iduća sjednica najvjerojatnije održati 11. siječnja te da bi tada trebao biti objavljen novi natječaj za izbor Ekspertne radne skupine.

Naglasivši da je obrazovna reforma izuzetno važna za Hrvatsku, poručio je da će Posebno stručno povjerenstvo raditi na tragu uključivosti i najboljih rješenja za mlade generacije.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su trideset i dvije točke dnevnog reda.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlogzakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske, kazavši da se njegovim prihvaćenjem ostvaruje prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju i monetarnoj uniji.

„Hrvatska je protekle dvije godine dosegnula dosta visoki stupanj realne konvergencije, uz već tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja. Protekle dvije godine zabilježeno je i značajno poboljšanje rezultata javnih financija, što je također poznati uvjeti za samo uvođenje eura“, pojasnio je ministar Marić, dodavši da je prije samog formalnog ulaska u eurozonupotrebno ući u tečajni mehanizam (ERM II).

Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave pet tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja. Tako će najmanje dva puta godišnje predsjednik Vlade RH biti na tim sastancima na kojima će se raspravljati o konkurentnosti džrava članica, izmjenama i novim pravilima koaj će se primjenjivati na europodručje i kao i specifičnim pitanjima koji se odnose na provedbu ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

'Fiskalni pakt' definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone u vezi njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum.

Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.

Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja, a prvi je da državni proračun budu uravnotežen ili u plusu. Kako bi poštovale to "pravilo uravnoteženog proračuna", države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 posto BDP-a ili ispod toga.

Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranog.

Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima, kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu od 60 posto BDP-a, toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 posto BDP-a.

Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.

Drugi je cilj 'fiskalnog pakta' poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada proračunski deficiti država u eurozonipostanu preveliki. Međuvladin sporazum obvezuje zemlje EU-a, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, na usvajanje nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o proceduri prekomjernog deficita.

Treći je cilj poboljšati koordinacije nacionalnih gospodarskih politika. Međuvladin sporazum od vlada zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja. Uz to, međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme.

Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto.

Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar naglasio je da će ovim Prijedlogom osigurati normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave.

Donošenjem predloženog zakona uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima kojima se uređuje opskrba vodom i odvodnja, gospodarenje otpadom, pogrebnička djelatnost, javna nabava, koncesije i pružanje usluga, te s posebnim zakonima kojima se uređuju pitanja komunalnog gospodarstva.

Potpredsjednik Vlade Štromar kazao je da će se urediti i pitanje značaja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, pitanja organizacijskih oblika u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti, pitanja vezana uz građenje i održavanje komunalne infrastrukture, uključujući i financiranje, te s tim u vezi pitanja vezana uz razrez i naplatu komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Zakon o komunalnom gospodarstvu uskladit će se sa Zakonom o javnoj nabavi kojim su u hrvatski pravni sustav preuzeta direktiva Europske unije koja uređuje javnu nabavu, a osigurat će se i normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave.

Također, omogućit će se jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da se njime proširuju postojeće ovlasti Središnjeg registra osiguranika (REGOS), kako bi se provelo povezivanje podataka i raspored po osiguranicima, koji imaju nepovezane uplate doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja temeljem individualne kapitalizirane štednje, u propisanim slučajevima, što će u konačnici rezultirati smanjenjem nepovezanih uplata evidentiranih na privremenom računu REGOS-a i većim iznosom proslijeđenih sredstava doprinosa u obvezne mirovinske fondove

Također, proširuje se namjena sredstava od naknada koju REGOS zaračunava obveznim mirovinskim društvima za obavljanje aktivnosti vezanih uz vođenje jedinstvenog računovodstva osobnih računa članova mirovinskih fondova i na druge aktivnosti i poslove REGOS-a koje su u vezi s vođenjem jedinstvenog računovodstva osobnih računa.

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak. Ministar Zdravko Marić izvijestio je da su Ugovorom postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.

Vlada je donijela Strategiju procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. godine, kojom se osigurava dugoročni razvoj procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku s ciljem donošenja boljih, kvalitetnijih i svrsishodnijih zakona za građane i razvoj poslovanja uz punu garanciju pravne sigurnosti i vladavine prava. Također, usvojen je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu.

Na sjednici je raspravljen i Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2018. godinu te Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Zaključak o prihvaćanju inicijative Ministarstva zdravstva o pokretanju aktivnosti u vezi s prikupljanjem financijskih sredstava namijenjenih nabavi lijekova za liječenje rijetkih i/ili teških bolesti koji se ne nalaze na listama lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pojasnio je da se u većini slučajeva radi se o novim, nedavno odobrenim inovativnim lijekovima, koji su u pravilu registrirani centraliziranim postupkom od strane Europske komisije, na preporuku Europske agencije za lijekove. Dobivanjem odobrenja za stavljanje u promet centraliziranim postupkom za sve države članice Europske unije, ovi lijekovi su automatski registrirani u Republici Hrvatskoj i mogu se primjenjivati i za liječenje pacijenata u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na iznimno visoku cijenu tih lijekova, a radi omogućavanja liječenja pacijenata u Republici Hrvatskoj i povećanja njihove dostupnosti svim pacijentima za koje postoji stručno-medicinska opravdanost primjene, Ministarstvo zdravstva daje inicijativu, sukladno praksi u drugim europskim državama, o pokretanju aktivnosti prikupljanja dodatnih financijskih sredstava za potrebe nabavke predmetnih lijekova.

Posebno stručno povjerenstvo koje imenuje ministar zdravstva procjenjivat će stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog bolesnika oboljelog od rijetke i/ili teške bolesti, te nakon analize temeljene na provedenoj opsežnoj dijagnostičkoj obradi i medicinskim indikacijama za primjenu lijeka u slučajevima kada je indicirano preporučit će i odobriti primjenu lijeka.

Obrazlažući Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport Janica Kostelić istaknula je da se njome, između ostalog, povećava iznos nagrada koji se dodjeljuju sportašima, sportskim ekipama i djelatnim stručnim sportskim osobama, u pojedinačnim i ekipnim sportovima, ovisno o rangu (olimpijske igre, paraolimpijskeigre, olimpijske igre gluhih, svjetska i europska natjecanja) i vremenskom ciklusu natjecanja (četverogodišnji, dvogodišnji i godišnji) i to za 100 posto dosadašnjeg iznosa te se usklađuje iznos nagrada za sportaše u pojedinačnim i ekipnim sportovima.

Dopunjena je i Uredba o tarifi upravnih pristojbi. Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako je Vlada još kod donošenja porezne reforme poručila da joj je cilj pojednostavljenje i administrativno rasterećenje posebice kada su u pitanju građani.

U tom je kontekstu spomenuo i prije desetak dana donesene izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima je, uz olakšavanje postupka prijenosa rabljenih vozila, regulirano i da će se prilikom kupnje takvih vozila plaćati naknada odnosno upravna pristojba umjesto dosadašnjeg posebnog poreza (trošarine).

Do sada se, naime, prilikom kupnje rabljenog vozila plaćao posebni porez ovisno o vrijednosti auta (pet posto tržišne cijene), dok će se od 1. siječnja 2018. godine plaćati upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila.

Sam iznos upravne pristojbe Vlada je regulirala danas donesenom uredbom o dopuni Uredbe o tarifi upravnih pristojbi, a ta će se pristojba prema kretat će se od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za automobile do jedne godine starosti.

„Procjenjuje se da će na godišnjoj razini to značiti smanjenje prihoda za oko sto milijuna kuna, što je praktično prepolavljanje iznosa iz prošle godine“, istaknuo je ministar Marić.

Podsjetio je i da je izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koje će stupiti na snagu početkom iduće godine, pojednostavljen postupak prijenosa vlasništva te će se upravna pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju.

Sada promjena vlasništva nad rabljenim vozilom uključuje tri-četiri koraka - kod javnog bilježnika ovjerava se potpis na kupoprodajnom ugovoru, u ispostavi Porezne uprave se izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u baci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva. Prema izmjenama Zakona za to će ubuduće trebati samo jedan korak jer će se upravna pristojba plaćati u trenutku registracije, podsjetio je ministar Marić, dodavši kako je iznos upravne pristojbe unaprijed poznat i utvrđen u tablici odnosno uredbi koju je danas donijela Vlada.

Smanjenju administrativnog opterećenja građana i poduzetnika treba pridonijeti još jedna novina Uredbe - oslobađanje od plaćanje upravne pristojbe za potvrda, obrazaca i drugih javnih isprava koje se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna.

Naime, sada se na zahtjeve za takve potvrde ili obrasce ne plaća pristojba, ali se na same potvrde plaćala pristojba oko 20 kuna, dok bi po novome potvrde, obrasci i druge javne isprave koje se izdaju u sustavu ePorezna bili oslobođeni pristojbe.

„Namjera nam je jako povećati postotak komunikacije s poduzetnicima elektroničkim putem, cilj nam je to povećati na oko 90 posto“, zaključio je ministar.

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za osiguranje adekvatne infrastrukture za provođenje kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu. Zadaća Povjerenstva je analiza stanja i utvrđivanje potreba za razvojem kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu te davanje prijedloga rješenja s financijskim učincima i izvorima financiranja, uključujući i moguću izgradnju nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

Donesena je i Odluka o osnivanju Inovacijskog vijeća zaindustriju Republike Hrvatske, čija je zadaća koordinacija i usmjeravanje operativne provedbe utvrđenih prioriteta i mjera Strategije kroz davanje preporuka i donošenje odluka o provođenju nacionalnih inovacijskih prioriteta prema određenim tijelima ili organizacijskim jedinicama unutar identificiranog inovacijskog sustava, kao i predlaganje mjera za poboljšanje inovacijskog sustava.

Također, Vijeće će se baviti i izdavanjem obvezujućih preporuka prema dionicima inovacijskog sustava za koje se utvrdi da ne provode utvrđene mjere, te koji su u zaostacima i odstupanjima u ostvarenju propisanih mjera Strategije, odobravanjem godišnjih izvješća o stanju inovacija te donošenjem preporuka vezanih za poboljšanje i revidiranje ciljeva i prioriteta inovacijske politike.

Članovi Vijeća i njihovi zamjenici su predstavnici tijela državne uprave koja su operativno odgovorna za provedbu Strategije, predstavnik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predstavnici znanstveno-istraživačkih institucija, gospodarstvenici, gospodarska interesna udruženja, predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave te istaknuti znanstveni stručnjaci i istraživači iz Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore, a predsjednik Vijeća je državni tajnik u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je nadu da će rad tog vijeća potaknuti inovativnost hrvatske industrije.

Dana je suglasnost Gradu Trilju za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 3.6 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za kupnju nekretnine – prostora bivše tvornice Cetinka.

Suglasnost je dana i Općini Zlatar Bistrica za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb u iznosu od 10 milijuna kunaza financiranje kapitalnog projekta Izgradnja školske sportske dvorane u Zlatar Bistrici.

Vlada je dala suglasnost i Gradu Crikvenici za zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d. u iznosu od 17.4 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnih projekata u kulturi - Kupnja i ulaganje u „Staru školu“, te školstvu – Kapitalno ulaganje u OŠ ZC u Crikvenici.

Dana je suglasnost i Općini Čavle za zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d. u iznosu od 6 milijuna kunaza financiranje kapitalnog projekta Rekonstrukcija – dogradnja zgrade javne namjene Osnovne škole Čavle.