Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 14. 12. 2017.

Ispunit ćemo sve potrebne kriterije za ulazak u Schengen i Eurozonu

Nakon sastanka na vrhu Europske pučke stranke premijer Plenković kazao je da je Hrvatska među 25 članica EU-a koje žele tješnju suradnju na području sigurnosti i obrane

Na sastamku na vrhu EPP-a razmotrene su sve glavne teme o kojima će raspravljati Europsko vijeće, prije svega jačanje suradnje država članica u području sigurnosti i obrane.

"Hrvatska je među 25 država članica koje žele tješnju suradnju u toj domeni", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije nakon summita Europske pučke stranke.

Dodao je da je bilo riječi i o temama koje se odnose na migracije te socijalnim temama, kao svojevrsni nastavak summita u Göteburgu.

Posebno važnim istaknuo je što će sutra prvi puta kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske sudjelovati na summitu Eurozone.

"To je prilika da artikuliramo naše želje i nastavimo s ispunjavanjem kriterija iz Maastrichta", rekao je Plenković.

Kao prioritet Vlade, Plenković je istaknuo ulazak Hrvatske u Eurozonu, pri čemu je smanjenje javnog duga ispod 60 posto BDP-a jedini preostali maastrichtski kriterij koji Hrvatska još mora ispuniti.

"Krajem ove godine javni dug će biti oko 80 posto, oko 2020. trebao bi pasti na 70 posto, a onda oko 2022. ili 2023. pasti unutar dopuštenih okvira", kazao je.

Kada je riječ o Brexitu, predsjednik Vlade kazao je kako se čini da će na Europskom vijeću biti konstatiran dostatan napredak u pregovorima po sve tri ključne teme - financijska omotnica, pravo građana i pregovori s Irskom.

Odgovarajući na pitanje o migracijama, predsjednik Vlade naglasio je da je za Hrvatsku ključno europsko načelo solidarnosti.

"Ono je temelj cijeloga projekta i ono se mora preliti na ovu važnu temu migracija", kazao je Plenković.

Kako je istaknuo, Hrvatska ispunjava preuzete obveze po pitanju migracijske krize, u skladu sa svojom veličinom i gospodarskim mogućnostima.

"Hrvatska je uvijek poštovala ključno europsko načelo solidarnosti. Mi smo upravo prije summita uplatili 200.000 eura u Fond za Afriku i nastavljamo ispunjavati naše obveze kada je riječ o programima premještanja i preseljenja izbjeglica", poručio je Plenković.

Pojasnio je da postoje dvije škole mišljenja o ovome pitanju. Jedna razmatra kako bolje upravljati migracijama, odnosno učiniti ih zakonitim i održivim sukladno međunarodnom i europskom pravu te nacionalnim propisima, dok druga razmatra treba li zaustaviti taj proces u cijelosti.

Važnim je ocijenio to što se mjerama zajedničkog vanjskog djelovanja uspjelo, kao i u dogovoru s Turskom, smiriti priljev migranata u odnosu prije dvije godine. U tom je smislu izrazio zadovoljstvo jučerašnjom afirmativnom raspravom u Europskom parlamentu, koji je podržao ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, kao i izlaganjem povjerenika Dimitrisa Avramopulosa. Zahvalio je pritom hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu na njihovom angažmanu. Ponovio je da Vlada čini sve da do 2019., uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, Hrvatska bude spremna pridružiti se Schengenu.

Vezano za proširenje Schengena na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, Plenković je naglasio da će Hrvatska ispuniti sve tehničke kriterije. "Hrvatska će biti spremna pridružiti se Schengenu 2019. godine", rekao je Plenković.

Novinare je zanimalo za koje je projekte Hrvatska zainteresirana, u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO). Predsjednik Vlade kazao je da se Hrvatska u prvoj fazi prije svega želi orijentirati na pomoć u prirodnim katastrofama, razmjestivost snaga, vojnu mobilnost i kibernetičku sigurnost.

Upitan hoće li se susresti sa slovenskim premijerom Cerarom, predsjednik Vlade Plenković kazao je da će imati prigode za razgovor u ova dva dana.

Također, na upit novinara osvrnuo se na najave tužbi logoraša iz BiH protiv Republike Hrvatske. Ponovno je naglasio da su haaške presude usmjerene prema pojedincima te da u njima nema odgovornosti država niti je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju sudio o odgovornosti država.

Što se tiče dovršetka istrage o raketiranju Banskih dvora 1991. godine, predsjednik Vlade Plenković izrazio je žaljenje što ta istraga nije završena ranije te zahvalio svima koji su u njoj sudjelovali i pridonijeli identificiranju počinitelja i nalogodavaca tog raketiranja.