Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 11. 2017.

Sutra ćemo u Saboru otkloniti sve neutemeljene teze oporbe

Otvarajući 65. sjednicu Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na inicijativu oporbe za glasovanje o povjerenju Vladi

Plenković se također osvrnuo na jučerašnje tri saborske rasprave. Prvo je održano Aktualno prijepodne, a nakon toga je predsjednik Vlade izvijestio zastupnike o sastancima Europskoga vijeća u Tallinnu i Bruxellesu. Na kraju je održana rasprava o izglasavanju nepovjerenja ministrici Nadi Murganić na zahtjev oporbenih zastupnika.

Odgovore članova Vlade tijekom Aktualnog prijepodneva, predsjednik Vlade Plenković ocijenio je angažiranim i sadržajnim. Govoreći zahtjevu oporbe za izglasavanjem nepovjerenja ministrici Nadi Murganić, kazao je da su argumenti koje je Vlada iznijela u svome očitovanju, kao i oni na samoj raspravi, pokazali da je inicijativa oporbe ipak bila disproporcionalna s obzirom na samu temu, odnosno postupak elektronskoga savjetovanja o Nacrtu Obiteljskog zakona u ranoj fazi.

Dodao je da je uvedena nova procedura prema kojoj će dokumenti, prije nego što ih resori pošalju u javnost, proći prethodnu proceduru filtriranja na razini Vlade. Takvu je proceduru nazvao korisnom jer će u budućnosti spriječiti negativne odjeke u javnosti zbog mogućih propusta u ranoj fazi pripreme dokumenata.

Jučer je u Hrvatskome saboru održana i rasprava o izvješćima predsjednika Vlade o sastancima Europskoga vijeća održanim u Tallinnu i Bruxellesu.

 „Prvi dio rasprave bio je izrazito dobar. Nikada nije bio veći interes zastupnika, posebno za temu digitalizacije, što je izrazito važno i zbog radnih mjesta, e-uprave i općenito e-društva. To je tema koja angažira i poziciju i opoziciju“, rekao je predsjednik Vlade.

Drugi dio rasprave, dodao je, bio je na razini koja nema nikakve veze s tom temom, poručivši kako je to sve dio demokracije. „Bitno je da naša politika, a to je politika informiranja hrvatske javnosti i informiranja Hrvatskoga sabora o ključnim europskim temama, bude čvrsta, ustrajna i kontinuirana. To ćemo raditi i dalje i moja je ambicija da se ta rasprava prometne u referentnu raspravu o europskim pitanjima u Hrvatskoj“, pojasnio je.  

Što se tiče rasprave o povjerenju Vladi, koja će se na inicijativu oporbe održati sutra u Saboru, predsjednik Vlade najavio je da će Vlada pojasniti sve što radi i otkloniti neutemeljene teze oporbe.

Osvrnuo se i na druga zbivanja protekloga tjedna, istaknuvši sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. U tom je kontekstu napomenuo da će se idući tjedan održati sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća, a oba je sastanka ocijenio dobrom pripremom prije Socijalnog summita koji će se održati u Gothenburgu, a na kojem će predsjednik Vlade sudjelovati zajedno s ministrom rada i mirovinskoga sustava Markom Pavićem.

„Fokusirani smo na radna mjesta i bitne teme hrvatskoga društva“, rekao je predsjednik Vlade.

Spomenuo je i Dan Sveučilišta u Zagrebu, na čijem je obilježavanju sudjelovao s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak, ističući kako je izrazito važno da sve što Vlada poduzima na temu znanosti i obrazovanja to čini u suradnji s hrvatskim sveučilištima.

Ovoga je tjedna otvoren i jubilarni, 40. Interliber, a predsjednik Vlade ocijenio ga je važnim sajmom za kulturu čitanja i kulturu općenito te je pozvao sve koji imaju mogućnost da ga posjete.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je osamnaest točaka dnevnog reda.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, kojemu je cilj jačanje investicijske klime u Republici Hrvatskoj.

Podsjetila je da je važeći zakon donesen 2013. godine, ali se dva puta mijenjao, te se stoga predlaže posve nov zakon utemeljen na iskustvima provedbe dosadašnjega, s ciljem da se strateške investicije što prije pripreme i dovedu do faze izvođenja.

Potpredsjednica Vlade izvijestila je da je od primjene postojećeg zakona na listu strateških investicijskih projekata uvršteno njih 29, od čega 13 unazad godinu dana, a 17 je proglašeno strateškim od kojih unazad godinu dana deset.

„Najveći dio su državni projekti odnosno oni koje država financira ili podupire, a najvažniji smisao ovog zakona je podrška i privatnim projektima kako bi se ojačale privatne investicije“, naglasila je.

U odnosu na važeći Zakon, pojasnila je potpredsjednica Vlade, ovim je zakonskim prijedlogom snižen kriterij minimalnih vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata i to sa 150 milijuna kuna na 75 milijuna, odnosno na potpomognutim područjima, otocima, u poljoprivredi i šumarstvu s 20 na 10 milijuna kuna. 

Brisana je obveza dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta u obliku oročenog depozita ili dostave bankovne garancije na rok od devet mjeseci, a prijedlogom novog zakona taj se iznos smanjuje na 5 posto. Pritom kao dokaz može služiti i pismo namjere banke da financira projekt ili dokaz da je investitor u pripremu projekta već uložio 5 posto ukupne investicije.

Propisana je obveza potpisivanja Sporazuma između investitora i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, prije donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta strateškim te je propisana obveza potpisivanja Sporazuma za privatne i javne strateške projekte. 

Novina ovog zakonskog prijedloga je i ugovorna kazna u visini vrijednosti 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije strateškog projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta.

Također, izvijestila je potpredsjednica Dalić propisano je da ukoliko postoji odluka da će se neki investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi tijekom programskog razdoblja 2014-2020 u Republici Hrvatskoj, isti će se također na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrstiti na Listu strateških projekata. Pojasnila je da ukoliko postoji infrastruktura koja prati i koja je neophodna za realizaciju projekta koji je proglašen strateškim projektom Republike Hrvatske, ista čini tehničko-tehnološku jedinstvenu cjelinu proglašenog strateškog projekta, te se ista na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na Listu strateških projekata. 

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je riječ o kvalitetnom prijedlogu zakona, naglasivši da mu je osnovni cilj poboljšati investicijsku klimu u Hrvatskoj.  Predsjednik Vlade očekuje da zakon nakon što stupi na snagu pošalje vrlo jasnu reformsku poruku investitorima, ali i hrvatskim gospodarskim subjektima. 

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija, kojim se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se relevantne direktive Europske unije.

Obrazlažući razloge za donošenje predloženog zakona, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pojasnila je da u Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno uređenje pitanja zaštite poslovnih tajni od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja već je kroz niz propisa obuhvaćeno parcijalno uređenje zaštite poslovnih tajni te postojeći pravni sustav poslovne tajne definira široko i obuhvaća povjerljive poslovne informacije u širem smislu. Stoga je potrebno donijeti poseban zakon koji će detaljno urediti mjere protiv nezakonitog pribavljanja, uporabe i odavanja poslovnih tajni koje imaju gospodarsku vrijednost kao specifičnog oblika intelektualnog vlasništva. 

Prijedlogom zakona uređuje se građanskopravnu zaštitu predmetne vrste poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te određuje što se smatra zakonitim, a što nezakonitim pribavljanjem, korištenjem i otkrivanje poslovnih tajni te se donose pravila o očuvanju povjerljivosti poslovnih tajni tijekom sudskog postupka kao i pravila o pribavljanju dokaza tijekom parničnog postupka. Također, određuje se tko je ovlašten postaviti zahtjeve u postupku za zaštitu poslovne tajne te koji se zahtjevi mogu postaviti, a uređuje se uređuje postupanje po privremenim mjerama koje se mogu odrediti zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne

Donošenje predloženog zakona pridonijet će smanjenju rizika od neovlaštenog pribavljanja rezultata istraživanja i razvoja, znanja i iskustva te ostalih vrijednih podataka s kojima se suočavaju posebice inovacijska poduzeća i istraživačke organizacije, budući se njime predviđaju odgovarajući pravni mehanizmi zaštite.

Vlada je odbacila Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Vladi Republike Hrvatske, koji je podržao 31 saborski zastupnik. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada pojasnila oporbi što je poduzela kako bi se riješila kriza u koncernu Agrokor. „Pojasnili smo naše zakonito, koherentno, odvažno i razmjerno djelovanje u ovom slučaju“, dodao je. Naglasio je da je donošenje Zakona o izvanrednoj upravi spriječio gubitak radnih mjesta. 

„Odbijamo insinuaciju oporbe o državnoj intervenciji. Očito kolege nisu dobro proučile zakon, njegovu logiku i pristup, a pristup toga zakona je bio prije svega da se stvori specifičan pravni okvir za društva od sistemskoga značaja koji se aktivira tek na inicijativu kompanije o kojoj je riječ“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da bez pristanka bivše uprave i vlasnika Zakona ne bio aktiviran. 

Predsjednik Vlade podsjetio je i da je Vlada predložila izvanrednog povjerenika, kojeg je potom imenovao Trgovački sud te je izvanredna uprava svojim aktivnostima u vrlo kratkom roku uspjela pribaviti novu likvidnost, održati funkcioniranje kompanije, zadržati radna mjesta i time posljedično osigurati najuspješniju turističku sezonu.

„Ključno je da je pred nama proces nastavka restrukturiranja koji u konačnici treba rezultirati nagodbom“, ocijenio je Plenković, istaknuvši da je s aspekta Vlade najvažnije da kompanija i sva društva unutar nje nastave funkcionirati, da se zadrže radna mjesta i da nema negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo te da se postigne rješenje koje će biti prihvaćeno od strane vjerovnika. 

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je Zakonom o postupku izvanredne uprave popunjena pravna praznina koja je uočena tijekom nastanaka krize u Agrokoru. „Na ovaj načinzaštićen je javni interes, radna mjesta, poslovanje i vrijednost za vjerovnike“, istaknula je, dodavši da Zakon uravnotežuje te interese. 

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je da u Zakonu o postupku izvanredne uprave nema nikakvog državnog intervencionizma. Odbacio je i prigovor da se ovim Zakonom državu izlaže obvezi naknade štete. „Izvanredni povjerenik sve odluke donosi u suglasnosti s vjerovnicima kojima je tako omogućen utjecaj na poslovnu politiku trgovačkog društva“, kazao je ministar Bošnjaković. 

Vlada je prihvatila Nacrt kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izvijestio je o tijeku pregovara, kazavši da je dogovorena osnovica od 5421 kune. Najavio je da će se danas popisati Nacrt kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, koji će se primjenjivati od primjenjivati od 1. studenoga 2017. godine. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je da se pokreću postupci pregovora o sklapanju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. Također, kazala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, pokreće se postupak pregovora o sklapanju Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

Dana je suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije, koju je donijela Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine, a koja se odnosi na proširenje obuhvata lučkog područja za luke Mišnjak, Rab i Palit (Rab) te utvrđivanje lučkog područja za luke Dumići (Rab), Kamporska Draga (Rab), Keki (Rab), Melak (Lopar), San Marino (Lopar) i Sv. Eufemija (Rab). 

Dana je i naknadna suglasnost na Statut Agencije za osiguranje radničkih tražbina, koji je Upravno vijeće Agencije za osiguranje radničkih tražbina donijelo na sjednici održanoj 19. listopada 2017. godine.

Suglasnost je dana i Gradu Đurđevcu za zaduženje kod Erste & Steiermarkische bank d.d. u iznosu od 6 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje razvojnih projekata.  Također, Vlada je dala suglasnost  Gradu Ivanić Gradu za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 7 milijuna kuna. Sredstva će se koristiti za izgradnju školsko-sportske dvorane uz Osnovnu školu Posavski Bregi. 

Donesena je Odluka o pristupanju Hrvatske Stalnoj strukturiranoj suradnji u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije, čime se jača obrambena suradnja između država članica Europske unije te se jačaju obrambene sposobnosti Hrvatske. 

Prihvaćeno je Izvješće o provedbi aktivnosti protuminskogdjelovanja i utrošenim financijskim sredstvima u 2015. i 2016. godini, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Plan protuminskog djelovanja za 2017. godinu, temeljem kojeg će se poslovi razminiranja, tehničkog izvida, općeg izvida i dopunskog općeg izvida izvršiti na površini ne manjoj od 58,3 km². 

Vlada je usvojila i Zaključak o pripremi i provedbi Programa pomoći Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, koji priprema i provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u koordinaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar izvijestio je da ukupna raspoloživa sredstva kojima se potiče povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu za 2017. godinu iznose 5.649.683,72 kuna.

Pokrenut je postupak za sklapanje sporazuma između hrvatske i izraelske vlade o suradnji na području poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da suradnja između Hrvatske i Izraela na području poljoprivrede dosada nije bila uređena međunarodnim ugovorom te je sklapanje sporazuma nužan slijed ukupnih aktivnosti koje se poduzimaju u vezi s povećanjem suradnje na tom području.

Na kraju, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na najnovije prognoze Europske komisije o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto. 

„Vidimo da su dosta dobre procjene trendova. U svakom slučaju mi nastavljamo s našim aktivnostima koje su angažirane u reformskom procesu stvaranja preduvjeta za još bolje makroekonomske pokazatelje“, zaključio je predsjednik Vlade.