Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 31. 10. 2017.

Očekujem da će Hrvatska 2019. biti spremna za ulazak u Schengen

U emisiji Talking Europe na kanalu France 24 predsjednik Vlade Plenković govorio je o pregovorima o Brexitu, odnosima Hrvatske i Slovenije, kontroli izbjegličke krize i vanjskih granica EU-a te o pristupanju Hrvatske Schengenu

Na upit o usporedbi događanja u Kataloniji s onima u vrijeme stjecanja neovisnosti Hrvatske, premijer Plenković naglasio je kako su te dvije situacije bitno različite, pojasnivši kako je Hrvatska svoju samostalnost stekla na drukčijim pravnim temeljima: status republike u bivšoj SFRJ, Ustav 1974., jasna većina građana koja se na referendumu opredijelila za neovisnost, međunarodno priznanje te kontekst zbivanja u Europi nakon pada Berlinskog zida.

Plenković je kazao kako se Hrvatska zalaže za pronalazak miroljubivog rješenja bez nasilja, u dijalogu i ustavno-pravnom okviru Španjolske, kako bi se izbjegle daljnje podjele i tenzije.

Izrazivši žaljenje zbog Brexita, premijer Plenković poručio je kako Brexit predstavlja gubitak za bivšeg premijera Camerona, gubitak što se tiče ekonomskih, socijalnih i financijskih učinaka za Ujedinjenu Kraljevinu te gubitak za Europsku uniju koja ostaje bez stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i predvodnice slobodne trgovine, koja daje velik doprinos obrani i sigurnosti te europskom proračunu.

"Članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku iz EU-a još nikad nije bio upotrijebljen te će njegova primjena biti izazov i za EU i za Ujedinjenu Kraljevinu. Rok od 2 godine nužno je iskoristiti za dogovor o ključnim temama, posebice o financijskim pitanjima te pravima građana EU-a u UK, kao i građana UK-a u EU", ocijenio je Plenković.

Odbacio je tvrdnje da Europska unija u pregovaračkom procesu kažnjava Ujedinjenu Kraljevinu, podsjetivši da nitko nije tjerao UK da napusti Uniju. Odgovarajući na upit o mogućnosti održavanja drugog referenduma u UK o članstvu u EU, Plenković je rekao kako je to pitanje za samu Ujedinjenu Kraljevinu i njene građane.

Osvrnuvši se na izbjegličko-migracijsku krizu, premijer Plenković kazao je da dogovor EU-a i Turske o kontroli izbjegličkog vala pokazuje pozitivne učinke, naglasivši kako se stanje na istočno-mediteranskoj ruti nakon velikog priljeva migranata 2015. i 2016. bitno popravilo.

"Moramo nastaviti dijalog s Turskom i kvalitetno štititi vanjske granice te rješavati problem na njegovom izvorištu, što uključuje djelovanje naše vanjske, ekonomske, trgovinske i humanitarne politike te poštivanje međunarodnog prava", rekao je Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska ispunjava sve preuzete obveze glede relokacije i prihvata migranata te pokazuje solidarnost prema izbjegličkoj krizi.

Napomenuvši kako je ambicija Hrvatske pristupiti Schengenu, kazao je i kako se puno uložilo u tehničku infrastrukturu te opremljenost graničnih prijelaza radi učinkovite kontrole svih procesa.

"U tom procesu iskoristili smo svih dostupnih 120 milijuna eura od EU-a. Očekujem političku odluku na razini EU-a o ulasku Hrvatske u Schengen 2019. godine", najavio je Plenković.

Odgovarajući na upit o arbitražnom procesu Hrvatske i Slovenije, Plenković je podsjetio da je Slovenija blokirala 14 pregovaračkih poglavlja Hrvatske 2009. godine te je Europska komisija tada posredovala pristupanju ad hoc arbitraži. Naglasio je kako je Hrvatska u dobroj vjeri ušla u arbitražni postupak i u njemu sudjelovala sve do 2015. godine, kada je donesena jednoglasna odluka Hrvatskoga sabora o izlasku iz arbitražnog procesa, koji je bio kompromitiran krivnjom slovenske strane.

"Hrvatska ne može prihvatiti ishod takve arbitraže. No, mi smo voljni za dijalog i rješavanje otvorenog pitanja bilateralnim putem, u duhu dobrosusjedskih odnosa", poručio je Plenković.

Komentirajući inicijativu novog francuskog predsjednika Macrona o daljnjoj integraciji EU-a, premijer Plenković pozdravio je njegov europski entuzijazam, poručivši kako je važno pronaći razumnu ambiciju do sljedećih europskih izbora 2019. i iskoristiti maksimalne mogućnosti u okvirima Ugovora, europskih politika i proračunskih sredstava.

"Naše politike moraju pokazati konkretne učinke prema građanima, koji žele znati koliko europski proračun točno utječe na njihove plaće i socijalni standard", zaključio je Plenković.