Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 10. 2017.

Euro znači brži rast, bolje poslovanje, veću zaposlenost i niže kamate

Vlada i Hrvatska narodna banka organizirale su konferenciju »Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj« kako bi upoznale javnost s prednostima i postupkom uvođenja jedinstvene europske valute

Izlaganje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u cijelosti:

Veliko mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti vas sve ovdje nazočne povodom konferencije »Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj« – koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka.

Uistinu me raduje što se odazvao ovako veliki broj uzvanika iz vrlo različitih područja: gospodarstvenika, ekonomskih i financijskih stručnjaka, predstavnika akademske zajednice, udruga građana i potrošača, sindikata, novinara, europskih i međunarodnih institucija, stranih diplomata i brojnih državnih tijela.

Posebno pozdravljam predsjednika i potpredsjednike Hrvatskog sabora, predstavnike parlamentarnih stranaka, župane te, naposljetku, guvernera Hrvatske narodne banke i članove Vlade.

Eurozona i Schengen – nacionalni prioriteti

Uvođenje eura u Hrvatskoj – uz ulazak u Schengenski prostor – drugi je veliki cilj koji smo prihvatili prilikom pristupanja Europskoj uniji i jedan od naših važnijih nacionalnih prioriteta.

Danas, kada su se stekli uvjeti za to, započinjemo s pripremama u tom smjeru.

To najavljujem kao predsjednik Vlade s jasnim europskim opredjeljenjem jer vjerujem da je članstvo u Europskoj uniji iznimna šansa za Hrvatsku, za njen razvoj, za veći standard naših ljudi, za konkurentnija poduzeća i cijelu ekonomiju, za bolju zaštitu naših nacionalnih interesa.

To govorim u ime Vlade u čijem je sastavu zasigurno najveći broj sudionika pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, ali i četvero doktora ekonomskih znanosti, pa stoga imaju i potrebno iskustvo i znanje za uspješno ispunjenje zadaća koje su pred nama.

Premijerna objava Strategije za uvođenje Eura

Ovom konferencijom službeno pokrećemo višegodišnji proces prema realizaciji toga strateškog cilja kojim ćemo dati puno značenje i nov, vrlo konkretan sadržaj našem članstvu u Europskoj uniji.

Kao prvi korak na tom putu danas objavljujemo temeljit prijedlog Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Na tom dokumentu, koji su zajednički izradili Vlada i Hrvatska narodna banka, radio je velik broj vrsnih stručnjaka, kojima ovom prilikom zahvaljujem na trudu i vrlo kvalitetnom doprinosu.

Dokument predstavlja jasan putokaz prema uspješnom uvođenju eura u Hrvatskoj.

Analiza koristi i troškova

Ova Eurostrategija ne sadrži samo razloge i motive za uvođenje eura, već i preciznu analizu koristi i troškova tog postupka.

Ona također sadrži pregled izazova koji su pred nama, kao i politika koje je nužno provesti kako bismo taj cilj ostvarili na najbolji mogući način u interesu našeg gospodarstva, naših građana i poduzeća.

Jer uvođenjem eura, druge najvažnije svjetske valute uz dolar, Hrvatska će postati dijelom najužeg kruga država članica Europske unije.

Dopustite mi stoga da izložim najprije glavne koristi koje će nam uvođenje eura donijeti, zatim razloge na kojima temeljim svoje uvjerenje da je došlo vrijeme za pokretanje tog procesa i, konačno, što nam sve predstoji na tom putu.

Globalni politički i ekonomski kredibilitet

Prvo, što nam euro donosi?

To je legitimno pitanje koje smo si svi barem jednom postavili.

Na početku, ustvrdio bih da euro Hrvatskoj donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet.

Zajednička europska valuta ključan je element projekta europske integracije, osobito u jačanju jedinstvenog tržišta, i to radi lakše gospodarske razmjene s 19 država i 340 milijuna Europljana koji je već koriste.

Kao jedan od najprepoznatljivijih i najkonkretnijih simbola Europske unije, euro je uveden prije svega kako bi se postigao veći prosperitet njenih građana i veća konkurentnost njenih poduzeća na globalnom tržištu.

Povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti

U tom pogledu u euru vidim instrument koji nam treba pomoći u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti.

Jer to je ključna svrha svih naših napora i gospodarskih politika.

Stoga euro doživljavam ponajprije kao veliku priliku za Hrvatsku.

I to povlaštenu priliku koju nam pruža članstvo u Europskoj uniji.

Zbog zahtjevnih kriterija koje je prethodno potrebno ispuniti, uvođenje eura bila bi zorna potvrda da Hrvatska vodi odgovornu ekonomsku politiku i da je postigla dostatnu razvijenost i stabilnost.

Jačanje položaja unutar Europske unije

Članstvom u europodručju, ili kolokvijalno eurozoni, Hrvatska će ojačati svoj položaj unutar Europske unije.

To nije nevažno u kontekstu promišljanja o mogućim scenarijima za njen budući razvoj.

Nije potrebno naglašavati koliko bi se to pozitivno odrazilo i na sveukupnu inozemnu percepciju Hrvatske i njenog gospodarstva.

Naposljetku, naši građani bi kroz euro korist od članstva u Europskoj uniji svakodnevno osjetili na vrlo konkretan i opipljiv način.

Povećanje životnog standarda

Na ekonomskom planu, prednosti su brojne i velike.

Našim građanima i poduzećima to bi pridonijelo povećanju životnog standarda i znatno olakšanom poslovanju.

Mnogi građani koji imaju kreditne obveze vezane uz euro više ne bi morali strahovati od oscilacija tečaja kune prema euru jer bi taj ozbiljan rizik jednostavno nestao.

Hrvatskoj državi smanjila bi se premija za rizik, a time i kamatne stope na kredite.

To znači povoljnije uvjete financiranja i za građane, i za poduzeća i za državu.

Niži transakcijski troškovi

Jedna od glavnih prednosti korištenja eura svakako su i niži transakcijski troškovi, jer više neće biti potrebe za zamjenom kuna u eure i obrnuto.

Time će Hrvatska postati još privlačnija turistima i tvrtkama iz europodručja, a i šire, što će  povećati konkurentnost hrvatskog turizma.

Očekivati je i veća strana ulaganja, jer tvrtke koje budu htjele ulagati u Hrvatsku više neće biti izložene valutnom riziku, a imat će i niže transakcijske troškove.

Među koristima uvođenja eura svakako je i lakša usporedivost cijena s drugim europskim zemljama.

To pokazuju istraživanja u novim državama članicama europodručja.

Ukratko, nižim kamatnim stopama ostvarit ćemo niže troškove zaduživanja te niže transakcijske troškove što omogućava povećanje proizvodnje, investicija te međunarodne razmjene, čime rastu zaposlenost, proračunski prihodi, osobna potrošnja, a time i sam BDP te ukupni životni standard građana.

Povećanje plaća bez inflacije

S druge strane, potrebno je otkloniti strahovanja kako bi uvođenje eura moglo dovesti do povećanja cijena.

Unatoč raširenoj percepciji, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i iznosio je u prosjeku tek 0,23 postotna boda, dok su trajne koristi od eura mnogostruko veće.

Uz to, dok su cijene u eurozoni u zadnjih 12 godina, između 2004. i 2016. narasle za 21%, u Hrvatskoj su se u istom razdoblju povećale za 28%.

U istom razdoblju, u zemljama Srednje Europe koje su uvele euro, prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas: i to +37% u Sloveniji, +60% u Slovačkoj, +88% u Litvi i Estoniji, +136% u Latviji – ali samo +29% u Hrvatskoj.

Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće.

Zato će se prije prelaska na euro povesti ozbiljna informativna kampanja kako bi naši građani i poduzeća bili dobro informirani, na temelju objektivnih i provjerenih podataka.

Mjere za zaštitu potrošača

Isto tako, posvetit će se velika pozornost zaštiti potrošača i poduzeti mjere kako bi se spriječile moguće zloporabe kod zaokruživanja cijena u novoj valuti, primjerice obaveznim dvostrukim iskazivanjem cijena, u kunama i eurima.

Uvođenje eura nije, dakako, cilj sam po sebi već samo instrument prema postizanju uravnoteženog i održivog ekonomskog rasta i visoke stope zaposlenosti.

Zbog svog sinergijskog učinka, Europska ekonomska i monetarna unija nedvojbeno pruža učinkovitiji okvir od onog u kojem države članice pojedinačno djeluju u suzbijanju eventualnih teškoća.

Nadzorni mehanizmi za financijske šokove

Tijekom svog razvoja Ekonomska i monetarna unija usavršavana je i nadograđivana sve strožim pravilima i dodatnim nadzornim mehanizmima koji pružaju potporu makroekonomskoj stabilnosti država članica.

Europska je unija, istina, u zadnjem desetljeću bila suočena s velikim izazovima, no pokazala je svoju stabilnost i otpornost, napose tijekom globalne gospodarske i financijske krize.

Od tada su doneseni mehanizmi koji su još povećali njenu otpornost na eventualne buduće financijske šokove, što je od osobite koristi srednjim i manjim državama.

Euro također potiče jaču integraciju u svim sektorima gospodarstva kroz djelotvornije jedinstveno tržište te bolju koordinaciju ekonomskih politika između država članica koje ga koriste. Jer što bolje od zajedničkog novca simbolizira jedinstveno tržište?

Veća zaposlenost i otpornost gospodarstva

Zajedničkom valutom ćemo također dodatno osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenijeg dijela Europske unije.

Naposljetku, gospodarska snaga jedne zemlje u velikoj mjeri ovisi o snazi njenog poduzetništva.

Jer ono generira bogatstvo i zaposlenost. A radna mjesta odraz su povjerenja u budućnost.

Povećavajući to povjerenje u budućnost, euro će, uvjeren sam, potaknuti povećanje zaposlenosti.

Zbog svega navedenog, smatram kako bi uvođenje eura u Hrvatskoj bio svojevrsni „kvantni skok“ u našoj tješnjoj integraciji unutar Europske unije, u našem gospodarskom razvoju i u povećanju životnog standarda naših ljudi.

Došao je taj trenutak

No, drugo legitimno pitanje je: Zašto sada?

Je li došao pravi trenutak za započnemo taj proces?

Prije svega, važno je podsjetiti da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju – kroz svoj pristupni ugovor i referendum iz siječnja 2012. – jasno opredijelila za uvođenje eura, baš kao i sve ostale nove članice Unije.

No za to je prije potrebno ispuniti određene kriterije, makroekonomske i fiskalne, te ostvariti održivu ekonomsku konvergenciju prema europodručju.

Zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima koji smo postigli u protekle dvije godine sada smo napokon u poziciji da možemo pokrenuti proces prema uvođenju eura.

Povoljni fiskalni i makroekonomski rezultati

Nužni preduvjeti za to su, danas, za Hrvatsku znatno povoljniji nego u prethodnim razdobljima.

Prisjetimo se: dugotrajna i duboka recesija koja nas je pogodila 2008. zaustavila je približavanje razine dohotka u Hrvatskoj onoj u razvijenijem dijelu Unije.

Recesija je pogoršala posljedice rasta temeljenog na neodrživim postavkama u godinama prije krize.

Zbog toga smo smanjili makroekonomske neravnoteže i pokrenuli gospodarski oporavak na zdravijim temeljima te se danas naš rast velikim dijelom temelji na izvozu.

Istovremeno konsolidirali smo javne financije i uložili velike napore u smanjenju proračunskog manjka, koji je hranio sve veći i sve skuplji javni dug, koji je uteg za razvoj našeg gospodarstva.

Unatoč Agrokoru smanjili javni dug

Odgovornom politikom omogućili smo napokon početak smanjivanja javnog duga.

Time se uistinu možemo ponositi jer to i nekim razvijenijim i starijim članicama Europske unije dan-danas nije pošlo za rukom.

Te povoljne rezultate vrednovala su financijska tržišta kroz smanjenje premija rizika i poboljšanja izgleda kreditnog rejtinga za Hrvatsku.

Štoviše, sve to postigli smo u godini kada je našem gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljivanja s mogućim krahom koncerna Agrokor, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta i stečajem brojnih poduzeća.

Sve to smo spriječili.

Time smo dokazali svoju sposobnost brzog, mudrog i odgovornog reagiranja u kriznim situacijama.

Povećani izgledi kreditnog rejtinga

Osim toga, ponuđeno rješenje kojim smo Hrvatsku zaštitili od pravog gospodarskog tsunamija s nesagledivim posljedicama nije izazvao pad kreditnog rejtinga.

Naprotiv, njegovi su izgledi dvaput uzastopce povećani, s negativno na stabilno te sa stabilnog na pozitivno.

Ohrabruje nas što su inozemni ekonomski stručnjaci i međunarodna tržišta prepoznali i vrednovali poduzete napore i gospodarsku politiku ove Vlade.

Štoviše, zahvaljujući navedenim poduzetim naporima koje je prepoznala i Europska komisija, Hrvatska je ove godine izišla iz postupka prekomjernog proračunskog manjka.

A to je nužan, iako ne i dovoljan, preduvjet za započinjanje postupka prema usvajanju eura.

Čitav niz pozitivnih pokazatelja

Osim toga, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je čitav niz pozitivnih ekonomskih pokazatelja što nam daje vrlo dobru polazišnu osnovu.

Dopustite mi da ih ukratko navedem:

ostvarili smo kontinuirani rast ekonomske aktivnosti,

bilježimo nisku i stabilnu stopu inflacije te stabilan tečaj kune prema euru,

u kratkom razdoblju, preokrenuli smo trendove kretanja javnog duga, koji se, podsjećam, od 2008. do 2014. bio povećao s gotovo 40% na 86% bruto domaćeg proizvoda.

U zadnje dvije godine smo ga smanjili te je do sredine 2017. pao čak ispod 82% BDP-a, a do kraja godine ga očekujemo na razini od 80%.

Cilj nam je da ga do kraja 2020. još smanjimo za 10 postotnih bodova i svedemo ga na 72%.

Suficit proračuna opće države

Premda je proračunski manjak 2014. iznosio visokih 5,4% BDP-a, a 2015. značajnih 3,4%, u 2016. sveden je na svega 0,9%.

Odgovornom fiskalnom politikom smanjili smo javnu potrošnju i učvrstili taj trend.

Štoviše, u prvom polugodištu ove godine prvi se put bilježi suficit proračuna opće države, što je najbolji rezultat u zadnjih 15-ak godina.

Nastavljamo s daljnjom fiskalnom konsolidacijom što će do 2020. dovesti do viška proračuna opće države.

U prvoj polovici ove godine BDP je porastao za 2,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najveći doprinos rastu BDP-a dolazi od izvoza roba i usluga, koji je povećan za 5,8%.

U prvih deset mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo već 17 milijuna turista, prvi put u povijesti smo dosegli 100 milijuna noćenja, dok bi prihodi trebali premašiti 10 milijardi eura.

U 8 mjeseci više EU novca nego u 3 godine!

Značajno smo povećali korištenje europskih fondova: u prvih 8 mjeseci 2017. povučena je milijarda i pol eura, što je više nego u prethodne tri godine, te smo dosegli ukupno 2,8 milijardi eura.

Koliko su samo značajna sredstva osigurana od početka ove godine govori podatak da ona iznose oko 3% BDP-a!

Sve te napore, kao što sam već naglasio, prepoznale su tri vodeće svjetske rejting agencije.

To ponavljam jer je to snažan i neosporni signal da – nastavimo li s gospodarskim oporavkom, boljim upravljanjem javnim financijama te provođenjem strukturnih reformi – možemo očekivati podizanje kreditnog rejtinga.

Cilj nam je što prije doseći investicijski rejting i uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti.

Podsjećam da su sva ova makroekonomska kretanja i rezultati bolji od početnih projekcija.

To potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, koji pokazuju da je Hrvatska u 2016. imala jedan od najnižih deficita u Europskoj uniji.

Uz to, dvostruko brže smo smanjivali javni dug u odnosu na prosjek Europske unije.

Isto tako dvaput brže ga smanjujemo nego što to predviđaju Maastrichtski kriteriji.

Po padu javnog duga na kvartalnoj smo razini, prema Eurostatu, na prvom mjestu u Europskoj uniji.

Svi ti rezultati, kao i jasni pozitivni politički signali koji smo dobili iz inozemstva, ukazuju na to kako bi bilo neodgovorno ne iskoristiti ovaj vrlo povoljan trenutak za pokretanje procesa prema uvođenju eura.

U tom smislu mogu samo pozdraviti vrlo značajnu i nedvosmislenu poruku predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji je javno izjavio da Hrvatska treba biti primljena u Schengenski prostor, kao i u Ekonomsku i monetarnu uniju, jer euro treba postati zajednička valuta cijele Europske unije.

Koji je put pred Hrvatskom?

Treće, i zadnje pitanje kojeg bih se htio dotaknuti jest „Koji je put pred nama?“

Prije svega, dame i gospodo, važno je imati jasnu sliku puta do usvajanja eura.

Njemu najprije prethodi ulazak u Europski tečajni mehanizam, tim više što, osim same provedbe ove Strategije, to zahtijeva uključenost i informiranost našeg društva u cjelini.

Kao što rekoh, prvi velik izazov na tom putu je pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu tzv. ERM 2.

O njemu ovisi ukupna dinamika procesa uvođenja eura, jer se smatra određenom čekaonicom ili testnom fazom prije usvajanje eura.

Ispunjavamo de facto svih pet kriterija

Hrvatska od prošle godine, osim članstva u ERM 2, ispunjava de facto svih pet kriterija za uvođenje eura.

To su:

1. stabilnost cijena,

2. visina dugoročnih kamatnih stopa,

3. proračunski manjak ispod 3% BDP-a, te

4. javni dug koji još uvijek prelazi prag od 60% BDP‑a, ali počeo se znatno smanjivati s daljnjom tendencijom pada, što je ocijenjeno dostatnim za izlazak iz procedure prekomjernog manjka i time je ispunjen i ovaj fiskalni kriterij.

 S druge strane, iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, Hrvatska, formalno pravno, još ne ispunjava taj peti kriterij, ali samo zbog toga što još ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu ERM 2.

Prijem u mehanizam ERM 2 uvelike ovisi, međutim, o pojedinačnim ocjenama država članica europodručja i europskih institucija, a jasnih kriterija nema.

Odlučnost u provedbi nužnih reformi

Ono što Hrvatska sa svoje strane može i mora pokazati jest usmjerenost i odlučnost u provedbi nužnih reformi koje će omogućiti daljnju konvergenciju i nastavak smanjivanja javnog duga.

Ova Vlada odlučna je u provedbi svih potrebnih reformi kako bismo ojačali svoje gospodarstvo, što je naš primarni cilj i interes.

To je ujedno i preduvjet za pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu, kako bismo mogli nekoliko godina kasnije biti spremni za usvajanje samog eura.

Naime, naše makroekonomski rezultati i ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura ukazuju na to da bismo u roku od nekoliko godina nakon ulaska u tečajni mehanizam mogli uvesti zajedničku valutu.

Više postavljena letvica može nas samo potaknuti!

Sljedeći korak na tom putu, kada za to dođe vrijeme, jest odluka Vijeća Europske unije kojom se potvrđuje spremnost zemlje kandidatkinje za uvođenje eura, čime zemlja formalno postaje članica europodručja.

Svjesni smo, međutim, da će, poučene iskustvima iz financijske krize i neodgovornim ekonomskim politikama nekih država članica, države članice europodručja, sutra još pažljivije nego ranije ocjenjivati spremnost budućih kandidata.

U tome međutim vidim samo razlog više da u reformama koje su pred nama budemo još ambiciozniji i motiviraniji, jer malo više postavljena letvica nas može samo potaknuti na bolje rezultate.

A oni u konačnici znače razvijenije gospodarstvo i bolji život za naše sugrađane.

Uvođenje eura do 2022. ili 2023.

Od svog osamostaljivanja Hrvatska je pokazala da se uspješno zna nositi s izazovima.

Zbog niza čimbenika o kojima ovisi dinamika čitavog procesa, jasno je da u ovom trenutku nitko ne može predvidjeti mogući datum uvođenja eura.

No bio bih zadovoljan kada bismo bili spremni za njegovo uvođenje do 2022. ili 2023. godine.

Na tom putu Strategija uvođenja eura, kojom će se hrvatska Vlada voditi, mora se temeljiti na vjerodostojnoj srednjoročnoj ekonomskoj politici koja će jamčiti nastavak smanjivanja makroekonomskih neravnoteža.

I to kroz daljnje rezanje proračunskog manjka i javnog duga, te kroz održivi rast hrvatskog gospodarstva.

Upravo će nam te politike povećavati izglede za primitak u tečajni mehanizam te omogućiti da proces prilagodbe za uvođenje eura provedemo na najbolji mogući način.

Katalizator ubrzanja provedbe reformi

Iskustvo zemalja koje su prošle kroz taj proces pokazalo je da odlučna provedba ekonomskih reformi donosi konkretne i pozitivne rezultate.

Proces uvođenja eura u Hrvatsku zahtijeva, međutim, posvećenost svih nositelja ekonomskih politika tom zajedničkom nacionalnom cilju.

Baš kao što je proces prilagodbe za pristupanje Europskoj uniji iziskivao ponekad teške, no nužne institucionalne reforme, uvjeren sam da će i proces uvođenja eura, premda manje zahtjevan, biti katalizator ubrzanja provedbe onih reformi koje su se zbog raznih okolnosti ili otpora do sada odgađale.

Suradnja između hrvatske središnje banke i Vlade

Ovako složen proces zahtijeva također visoku razinu koordinacije na svim razinama vlasti.

Izrada ovog strateškog dokumenta primjer je dobre suradnje između hrvatske središnje banke i Vlade, što je također nužan preduvjet za uspješnu provedbu ovog procesa.

No to nije dovoljno.

Ono što želimo postići je razumijevanje svih sudionika ekonomskih i političkih procesa u Hrvatskoj o tome što bi ostvarenje ovog strateškog cilja uistinu značilo za Hrvatsku.

Maksimalno transparentan proces

Zato želim da ovaj proces bude maksimalno transparentan.

A da smo već na dobrom putu pokazuje i činjenica da je Hrvatska prvi put pozvana na Eurosummit, sastanak država članica europodručja, koji će se održati u prosincu.

To je dodatno priznanje za postignute rezultate.

Osim toga, Hrvatska će potpisati i ratificirati Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, tzv. Fiscal Compact, koristeći naravno mogućnosti izuzeća od određenih odredbi.

Pristupanje ovom Ugovoru važno je utoliko što će nam, i prije nego što usvojimo euro, omogućiti redovito sudjelovanje na sastancima Eurosummita, na kojima se raspravlja o upravljanju europodručjem.

Dovršetak transformacije u razvijenu ekonomiju

I da zaključim.

Prihvaćanje eura simboliziralo bi dovršetak transformacije našeg gospodarstva u razvijenu ekonomiju, baš kao što je to bio slučaj za sve srednjoeuropske države članice koje su ga uvele, od Slovenije do Estonije.

To će biti kruna svih naših dugogodišnjih napora te opipljiv i konkretan simbol punopravnog, a možemo reći i prvorazrednog članstva u Europskoj uniji.

Što je najvažnije, sve to bi našim građanima jamčilo bolji životni standard, a poduzećima veću konkurentnost i perspektivu daljnjeg razvoja.

Ova konferencija prva je prigoda da javnost informiramo o svim važnim i trajnim koristima koje naši građani i poduzeća mogu legitimno očekivati od uvođenja eura, kao i da otvoreno razgovaramo o izazovima s kojima ćemo se suočavati na putu prema tom cilju.

Stoga sa zadovoljstvom otvaram ovu konferenciju, kojom se ispisuje jedno novo poglavlje na putu prema punoj integraciji i afirmaciji Hrvatske u Europi.

Svim sudionicima želim zanimljivu, sadržajnu i otvorenu raspravu.