Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 10. 2017.

Pred Hrvatskom su dva europska cilja: Schengen i Eurozona

U intervjuu za France 24 premijer Plenković osvrnuo se na političku situaciju u Kataloniji, hrvatske poglede na tješnju integraciju EU-a, migracijsku krizu i na krizu u Agrokoru

Govoreći o stanju u Španjolskoj i nastojanju Katalonije da ostvari punu neovisnost, predsjednik Vlade rekao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se pronađe miroljubivo rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone koji mora biti u okviru španjolskog ustava.

"Ono što je važno za nas kao kolege i Europljane jest da se rješenje prvo potraži u dijalogu i uzajamnom razumijevanju", rekao je Plenković. Napomenuo je da ga ne zabrinjavaju sve češći pokreti za veću autonomiju pojedinih regija država članica. Ocijenio je da nema razloga za bojazan od "raspada" EU-a. Na pitanje o usporedbi slučajeva neovisnosti Hrvatske i Katalonije Plenković je istaknuo da te dvije situacije nisu jednake jer su legitimni zahtjevi Zagreba bili utemeljeni u jugoslavenskom ustavu iz 1974. "U Kataloniji vidimo da je stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasalo za neovisnost", objasnio je Plenković.

Brexit je nazvao lošim političkim izborom, a sam referendum nepotrebnim. Podsjetivši na to da je Velika Britanija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti koja znatno pridonosi proračunu EU-a, Plenković je ocijenio da je posrijedi "prilično tužna priča". Dodao je da je paradoksalno što su određene populističke stranke iskoristile izbor u Europski parlament – u kojemu vlada proporcionalni sustav, za razliku od većinskog sustava u britanskom parlamentu – i upotrijebile političku platformu EP-a kako bi povele kampanju za napuštanje EU-a.

Na pitanje podržava li tješnju europsku integraciju Plenković je odgovorio da Uniji treba program i smjernice za rješavanje ključnih pitanja, kao što je i dogovoreno u Tallinnu. Hrvatska želi ostati u skupini zemalja koje podržavaju taj pristup. Preostalo je oko 19 mjeseci do sljedećih izbora za Europski parlament i treba vidjeti što se dade izvući u okvirima Ugovora, iz naših politika i proračunskih sredstava, rekao je Plenković, posebice naglasivši migracije, sigurnost, borbu protiv terorizma i funkcioniranje Schengena.

"Pred nama su također krupna gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina tako da ponudi konkretna rješenja za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća", dodao je Plenković.

Istaknuo je da je HDZ-ova vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da treba nastaviti sa strukturnim reformama, podsjetivši da su svi gospodarski pokazatelji i trendovi pozitivni. Naglasio je da Hrvatska ima pred sobom dva važna europska cilja – ulazak u Schengen i pridruživanje Eurozoni.

"Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već mnogo toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za odluku na razini Vijeća u prvoj polovici 2019", poručio je Plenković.

Pristupanje Schengenu smatra prioritetnim ciljem europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje Eurozoni. "Prvo treba ispuniti maastrichtske kriterije. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada obavila je izvanredan posao smanjivši proračunski deficit, a preostaje da smanjimo i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, bio bih vrlo zadovoljan da to postignemo 2022/23."

Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, Plenković je upozorio na to da srednjo- i istočnoeuropske zemlje nemaju jednako društveno tkivo kao zapadne zemlje. "U njima nema mnogo stranaca, pa je to je onda i kulturološko pitanje. Možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane", poručio je Plenković.

Ocijenio je međutim da i manje države članice, poput Hrvatske, mogu svojim sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću pridonijeti rješavanju tog problema.

Komentirajući krizu u koncernu Agrokor, Plenković je podsjetio na Vladin potez kojim je postupak izvanredne uprave ograničen na najviše 15 mjeseci radi restrukturiranja financija i poslovanja. "Mislim da smo to dobro obavili, koncern nastavlja s radom. Treba postići dogovor s vjerovnicima u sljedećih devet mjeseci. Zasad smo uspjeli izbjeći učinak tog slučaja na pozitivne makroekonomske pokazatelje, porast BDP-a i pad nezaposlenosti", zaključio je Plenković.